La’ós de’it kampaun ne’ebé invazór sira husik iha Timor-Leste, maibé fatin relijioza barak mós fazparte husi istória invazaun nian.
Hanesan iha Munisípiu Manatutu, Postu Administrativu Soibada, iha poténsia boot atu sai sítiu turístiku relijioza. Fatin ne’e, koñesidu nu’udar misaun dahuluk Igreja Katólika nian iha Timor-Leste, iha tinan 1912.
Aproveita tempu ‘livre’ iha pandemia Coronavirus Disease 2019 (Covid-19), Premiadu Nobel ba Paz, José Manuel Ramos Horta, halo vizita ba Soibada hodi haree diretamente poténsia turizmu iha fatin ne’e.
“Ha'u hanoin dezde uluk kedas ha'u ko'alia ho maun Xanana katak Soibada bele sai potensiál turístiku, la'ós de'it nasionál, maibé internasionál mós. Fatin ida nu'udár primeiru misaun Katólika iha Timor”, hatete Ramos Horta, ba Tempotimor.com, bainhira halo vizita ba Na'in Feto Aitara, Sábadu (22/8).
Nia dehan, iha sarani Katólika mundu, la'ós Timor de'it, maibé iha nasaun Indonézia mós ema barak, Singapura, Malázia, Korreia Súl, Japaun no Austrália.
Ne’e duni, bainhira timoroan hatene dezenvolve no promove turizmu relijiozu, ema barak no liuliu turista internasionál sira bele mai vizita.
“Entaun ida ne’e mós ita haree hamutuk tau ideia ruma hodi oinsá bele dezenvolve”, dehan nia.
HAKARAK HATENE PARTISIPASAUN MAUN BO'OT XANANA GUSMAO IHA KOMBATE COVID 19 LOKE VIDEO IHA KARAIK NE'E.
Nia hatutan, Soibada sai hanesan misaun Katólika antigu liu no pelumenus koñesidu iha TL, no iha fatin ne'ebá duni maka timoroan barak hetan formasaun edukasaun hodi prepara-aan ba vida intelektuál ninian.
Nune’e, Horta hakarak kontribui ba Timor-Leste liuhusi promosaun sítiu turístika sira iha Timor-Leste atu bele dada ema estranjeiru mai vizita nasaun ne’e.
“Tanba ne'e maka ha'u mai. No, iha semana seluk liu ba ha'u ba Railaku, Letefoho, Atsabe, foin daudaun ba Tutuala Lospalos, Baukau, halo dokumentasaun hanesan fotografia no vídeo, la'ós iha ne'e de'it, ha’u haruka ba li'ur hanesan Amérika no Europa”, tenik Horta.
Horta dehan, tempu ona governu TL tenke tau osan boot hodi investe iha turizmu no husu ba ministériu turizmu atu labele servisu mesak, maibé tenke halo servisu hamutuk ho obras públika, dezenvolvimentu rurál, peska no agrikultura.
Alende ne'e, tenke servisu hamutuk ho edukasaun, saúde públika ne'ebé importante ba turizmu, inklui seguransa atu sira ne'ebé vizita, bele sente seguru.
“Husu mós ba Igreja para halo guest house tanba iha fatin balu iha Soibada nian mak oras ne'e aat loos ona, tanba ne'e mak ha'u hanoin no la'ós turizmu relijiozu de'it, maibé iha buat barak, Timor iha beleza naturál, foho sira, tasi, no ai-laran”, dehan Horta.
Nia hatete, durante ne'e parte Igreja hala'o atividade relijiozu barak teb-tebes ona iha kada tinan, maibé nia husu ba Igreja atu halo prosesaun oioin husi Letefoho ba Ramelau, no festa santu António Manatutu tenke organiza aan ho di'ak liu tan.
Horta fó ezemplu, iha nasaun seluk hanesan Portugál, Fátima, ne'ebé sai fatin turizmu boot tebes no kada tinan ema tokon ba tokon too relijiozu balun la’o hakne'ak husi Lizboa ba Koímbra atu buka de'it milagre hodi kura ema ruma moras. (*)
PUBLISIDADE HUSI MOP FO PARABENS BA LORON FALINTIL