Ba apoiu subvensaun ne'e, Governu Timor-Leste liuhusi Ministru Finansa (MF), Rui Gomes deside selebra ona akordu ida ho Ajénsia Kooperasaun Internasionál Korea (KOICA) atu hahú estabelese prosesu.
Hafoin finaliza asinatura, Ministru Finansa, Rui Gomes hatete, Governu agradese ba apoiu no jenorizidade husi KOICA atu haforsa responsabilidade nasionál no kapasidade iha dame, justisa, no prosperiedade liuhusi aprende pasadu durante tinan 25 (1974-1999), violasaun direitu umanu no justisa, iha konflitu polítika.
“Liuhusi akordu asinatura ida-ne’e, KOICA sei fornese orsamentu millaun US$5 hodi transforma CNC sai sentru nasionál ba kualidade, istória no edukasaun, hari’i dame nu’udar dalan ida atu haforsa kapasidade nasionál no rejionál ba rekonsiliasaun konflitu, hari’i dame no hari’i Estadu”, dehan nia hafoin selebra akordu subvensaun ho KOICA.
Pozisaun Governu mós rekoiñese katak dijitalizasaun nu’udar xave ida, ne’ebé Governu inisia ona instalasaun kabu submariñu liga Darwin mai Díli, no ida ne'e sei haforsa dijitalizasaun chega ba potensialidade no mandatu morál ba nasaun nian, no demostra kompromisu boot ba dame no rekonsiliasaun, respeitu ba direitu umanu no dignidade umanu.
Maibé projetu dijitaizasaun ida-ne’e, Timor-Leste sei hetan tan apoiu, esperiénsia no peritu husi UNESCO ho CNC nu’udar implementadór servisu hamutuk ho Ministériu Edukasaun, Juventude no Desportu (MEJD), atubele halo reabilitasaun biblioteka halo parte mós iha projetu ida ne’e.
Ho ida ne'e, Governu fiar katak CNC sei inisia biblioteka eletrónika, dezenvolve jestaun informasaun no sistema arkivu ida-ne’ebé di’ak liután, no tenke sai hanesan odamatan boot ida, tantu ba ema ne’ebé mai husi rai-li’ur nomós ema sira iha rai-laran hodi asesu.
“CNC iha mandatu ida-ne’ebé boot liután hodi kobre edukasaun, dezenvolvimentu no prezervasaun arkivu no diseminasaun informasaun. Importante tebes katak servisu hirak ne’ebé dezenvolvidu ona ita bele prezerva, serbisu parseria no ligasaun ho parseiru ne’ebé iha esperiénsia hanesan Korea bele hametin liután servisu CNC nian”, hatete nia.
Purtantu Centro Nacional Chega, (CNC) I.P) nu’udar institutu públiku ne’ebé estabelesidu iha fulan-outubru 2016 liuhusi dekretu-lei 48/2016.
Iha fulan-jullu 2017, CNC hahú la’o hafoin nomeasaun konsellu administrativu no orgaun ezekutivu atu haklaken koneuudu relatóriu final CAVR “Chega” no rekomendasaun sira husi Komisaun Verdade no Amizade (CVA) “Memoriam Ad Spem”.
Durante ne'e, parte CNC dokumenta ona ema hamutuk rihun-200-resin, ne’ebé mate durante iha kada dékade rua ne’ebé CAVR rekolla husi violasaun direitu umanu ne’ebé akontese iha funu naruk hahú husi tinan 1974 to’o 1999. (*)