Prezidente Grupu Movimento Juventude Millennial (MJM), Juvêncio Amaral hatete, membru hamutuk 60-resin mak hala'o atividade refere iha tasi ibun, husi Largo Lesidere to'o Metiaut, besik Cristu Rei nian, hahú husi tuku (10 to'o remata).
"Atividade horisehik ninia ita hotu hatene katak, dia 18 de setembru, loron Internasionál ba limpeza do Már (Tasi) ou internasional limpeza de kosteira, tan ida ne'e mak juventude hirak ne’ebé hamohan-an ka halibur-an iha grupu MJM, grupu ida ne’ebéingloba joven hothotu husi territóriu nasionál, eh ami ho inisiativa rasik ba hamoos ita-nia tasi”, dehan nia ba www.tempotimor.com, domingu (19/09).
Iha prosesu limpeza refere, grupu MJM identifika katak Timor-Leste nia problema sériu mak lixu, tanba ne'e presiza kombate ho karater urjénsia.
Maibé atu kombate ida ne'e la'ós de'it kria kondisaun, liuhusi hari’i fatin liseira, ka prepara karreta tula lixu nian, maibé kombate lixu ne'e presiza muda mentalidade ema-nian.
Iha situasaun ne'e, timoroan barak mak ho mehi hakarak, Timor-Leste tenke iha tasi, no ambiente ne'ebé moos, maibé problema ho mehi ida ne'e, sira rasik lakohi sai ezemplu ba ambiente ne'ebé moos.
"Purezemplu, ho espresaun seluk ha’u atu dehan de'it katak, ema barak mehi tasi moos, praia eleitorál ka tasi ibun moos, maibé sira hakarak ema seluk mak hamoos uluk, sira lakohi hatudu uluk ezemplu”, dehan nia.
Ho ida ne'e, grupu MJM, mai halo diferensa ho joven sira seluk katak MJM hakarak tasi moos no MJM mak tenke tun duni ba tasi ibun, hodi hamoos ambiente.
Husu Governu kria Kondisaun hanesan infraestrutura, halo bareira iha mota ho baleta ki'ik oan sira ne’ebé atu tais lixu nune'e labele transporta lixu ba tasi.
"Kria bareira para tahan lixu labele transporta ba tasi, e kria liseira atu bele tau, nune'e mos kria kondisaun ida, tenke kareta tula lixu, klaru ke ita iha ona maibe tenke aumenta tan, no tenke hadi'ak liu tan sistema transporte lixu nian”, afirma nia.
Durante ne'e Timor-Leste iha ona regulamentu kona-ba regula ema soe lixu, maibé ninia implementasaun mak seidauk efetividade tanba laiha kontrolu ne'ebé rigor, no efikasia, no MJM Husu podér lejislativu sira tenke kria lei no regulamentu rigorozu ruma.
Pozisaun MJM konsidera ema barak seidauk konsiénte tanba lixu hothotu ne’ebé mak sira soe nofin ne'e afeta ba sira.
"Ha’u fo ezemplu, iha tinan kotuk liubá no iha tinan ida ne'e, kuaze iha Timor liliu iha Dili akontese inundasaun”, dehan nia.
Ho inundasaun ne'e atu hatete katak, komunidade rasik mak hamout sira-nia an bee laran, no hoban-an, tanba bee ne’ebé sa'e iha Dili ne'e produz rasik husi lixu ne’ebé sira so’e arbiru.
"Lixu ne’ebé ita soe taka tiha bee dalan, entaun asim que udan boot, entaun bee labele sai ba mota no tasi, bee tenke halibur-an iha fatin ruma, ne’ebé liliu bee dalan laiha, hodi kauza inundasaun”, hatete nia.
Tanba ne'e, husu komunidade sira atu soe lixu tenke reflete didi’ak ba konsikuénsia futuru, tanba Timor hatudu dala rua tiha ona.
"Lixu ka foer sira iha tasi-ibun, la'ós ami-nia, maibé ami manifesta ami-nia preokupasaun hodi hamoos tan lixu/foer refere iha ha'u, ó, nia, sira, ita, no ita hotu nia Timor-Leste no ita hotu nia planeta”, dehan nia. (*)