Print this page

Politika kombate lixu no Fila TL Sai ambiente saudavel Featured

By February 18, 2019 638319

Tempo Timor - Lixu iha territoriu Timor sai ameasa boot ba ambiente iha nasaun ne'e. Plastiku nu'udar foer ne'ebe iha potensia boot hodi estraga ekosistema rai no tasi nian iha futuru.

Haree ba situasaun nee, Governu tenke hahú kuda ona inisiativa oinsa bele proteje rai no tasi husi ameasa, nune'e nasaun ne'e bele moris nafatin iha ambiente ne'ebe saudavel no moos.

Sekretariu Estadu Ambiente (SEA) konxiente katak importante tebes hodi trasa planu politika ba asegura ambiente iha Timor-Leste.

Sekretariu Estadu Ambiente, Deometrio Amaral, dezde inisiu simu pose hahú implementa ona programa balun hanesan programa unggulan (prioridade) sira. Ida mak politika zero plastiku. Husi politika zero plastiku hahú halo periodu ida. Primeiru periodu ne’e hanaran fastout husi fulan-Juñu mai to’o Dezembru.

Periodu fastout ne’e ko’alia kona-ba konseitu impaktu plastiku nian ba ambiente no mos hahú komunikasaun ho emprezáriu sira atu hahú haree katak negosiu ho plastiku ne’e sira estraga ambiente.

Rezultadu peskiza Governu nian, importadór plastiku boot liu iha Timor Leste maka kompañia Star King. Tinan ida importa kontentor 40 feat rua, maizumenus tonelada 80. Sura ba osan karik purvolta de tokon $1.52 hodi sosa plastiku ne'ebe estraga ambiente.

"Entaun politika zero plastiku hahú utilizasaun ba empreza sira, para politika ne’e fo benefisia ba empreza sira. Reduz sira-nia gastu ba hola plastiku konvensional", dehan Sekretariu Estadu, Deometrio, iha servisu fatin, Sesta (15/2).

Kompañia W Four purezemplu tinan ida hasai besik $200.00 hodi hola plastiku. Loja balun halo avaliasaun hasai osan boot entaun implementa zero plastiku ne’e bele benefisia ba ambiente no emprezáriu.

'Iha ona emprezariu rua ka tolu hahú halo investimentu iha Timor Leste, gradualmente sira sei halo investimentu ba plastiku uza kasava (ai-farina)", dehan nia.

Entre empreza sira iha Timor, Kmanek Supermerkadu agora daudaun hameno hela preparasaun importa tokon 1.5 saku plastiku alternativu ne’e (husi estranjeiru) atu bele utiliza. 

"Se saku ne’ to’o ona inisiu do anu, ita sei bandu importasaun plastiku (konvensional). Saku alternativu ne’e bele substitui ona plastiku konvensional. Ne’e rezultadu ida programa kombate plastiku", dehan Deometrio. 

Utiliza CSR ba ambiente saudavel  


Valor seluk maka hatama iha programa kombate plastiku ne’e ho programa ida bolu reforsa Timor Leste sai saudavél liu, matak liu maka kuda ai-oan barak liután, ne’e iha relasaun loos duni ho agrikultura maibé integra tiha iha zero plastiku ne’e ho kampaña ida halo ho empreza sira bolu one back one tree.

Ne'e duni, implementasaun politika zero plastiku Governu hahú halo aprosimasaun ho kompañia sira oinsa sira bele kontribui ba ambiente moos no saudavel iha Timor-Leste.

Politika seluk maka, empreza sira mai husu lisensamentu ba ambiental ba ambiente, husu para sira bele tama iha kampaña zero plastiku ne’e hanesan sira-nia Corporate Social Responsibility (CSR) ba ambiente. Rezultadu ne'e pozitivu tebes tanba sira barak hakarak tama.

"Ami hateten ba sira, se imi bele produz saku altrernativu 10.000 imi nia logo kampaña one back one tree sei tau mother heart, ne’e imi nia naran bele tau iha plastiku ona" dehan sekretariu estadu.

Kompañia barak mak hakarak partisipa. Ne'eduni espera ho valor adisionál ba saku ne’e bele kuda ai 100.000 ba leten. Ne’e rezultadu servisu husi Sekretariu Estadu ida ho nia osan menus husi tokon $1.5. 

Sustentabilidade produsaun plastiku alternativu iha TL


Sustetabilidade mai husi grupu sira no tenke iha koordenasaun ho Ministeriu Agrikultura nomós kaponeza sira ne’ebé produz ai-farina.

Ne'e duni Governu sei orgaiza kaponeza sira iha inisiu 2019 ne’e bele importa hodi halo iha ne’e.

Iha futuru sei bele organiza kamponeza sira hodi instala tan mákina produs kasava estratsa ba plastiku ne’e iha Timor-Leste. 

Eduksaun no sensibilizasaun soe lixu


Aleinde asaun konkretu ba minimiza lixu, Governu mos iha politika seluk maka halo edukasaun no sensibilizasaun atu ema labele soe plastiku iha esgotu no luron.

Programa ne'e hanaran edukasaun ambiental. Oinsa maka halo inovasaun instituisaun liu husi harii sentru informasaun no treinamentu ambiental.

Kondisaun ne’ebe sei kria mala rekolla informasaun no halo sensibilizasaun hodi kombate atetude sira ne’ebé la respeita ambiente.

Entretantu rekomendasaun PN kona-ba jestaun lixu ne'e laos kompetensia ambiente ninia. Halibur lixu ne’e tuir diploma governu nú. 32/2017 atribui kompetensia ne’e iha munisipiu sira.

Maski nune'e, halo koordenasaun hanesan halo parte ba ministeriu, hamutuk ho Ministeriu Estatal halo ekipa teknika no mós ekipa high level nia hodi formula politika estratejia no melloramentu lixu iha Timor-Leste.

Iha enkontru regular iha nivel tekniku no nivel altu ninia. Mekanizmu husi faze ba melloramentu jesatun lixu ninian rezidu sólidu urbana ninia diploma mak nú. 32/2017. Governu mak tau osan hodi halo melloramentu to’o 2023 ho total osan $23-25. 

Solusaun ba problema lixu iha Dili


Kuandu ko’alia lixu ne’e komportamentu iha ema uma-kain ida-idak nian. Ema husi mota ulun sira husik lixu, husi mota klaran sira husik lixu, tuun ba tasi. Entaun ne’e mai husi parte infraestrutura menus sistema kolesaun lixu.

Problema seluk maka atetude seida’uk di’ak, lei seidauk forte hodi penalize ema ne'ebe soe lixu arbiru. Ne'e duni, melloramentu infraestrutura iha 2019 hodi sosa ekipamentu instala lixaria iha Dili laran. Kada abitante 200 to'o 500 tenke iha fatin lixaria. 

Hato’o ba populasaun sira agora tempu udan ona, ne'e duni ambiente saudavel maka sei hetan saude diak. Bainhira soe lixu arbiru de’it moras sei fila ba ema. Tanba ne’e kuida ambiente hodi hases moras.

Sosa prepagu eletrisidade kontribui ba Hamoos lixu


Koordenasaun ne'ebe iha la’o di’ak tebes, iha tinan 2019 ne’e hahú sosa ekipamentu. Nune'e politika integradu seluk maka bainhira ema sosa prepagu eletrisidade nian sira kontribui ona ba selu taxa lixu.

Tuir dokumentu nú 32/2017 ninia rasiosinu se maka iha income barak liu nia produz lixu barak liu. Ne’e bazeia ba estudu ne’ebé Asia Development Bank (ADB) ne'ebe halo halo degregasaun ba uma ka’in sira ho low income, mediu income, high income, nota duni katak iha diferente.

Income ne’e fó influensia ba sira nia kuantidade lixu, entaun tabela ne’ebé halo projesaun maka uma baibain 0,01/kwh, ba bisnis sira 0,02/kwh, maibé iha ultimu enkontru Konsellu Ministru propoin atu halo revizaun hodi hasae 0.03/kwh ba klase bisnis.

Atribuisaun Poder La Klaru 


Durante Sekretariu Estadu Ambiente ezekuta servisu iha estrutura Governu maka mosu konfuzaun iha prosesu emisaun lisensa ambiental ninia. Baze legal ne’ebé uza hanesan guia ba servisu hanesan lei baze ambiente nú. 26/2012 no mós dekretu lei nú. 5/2012 kona-ba lisensamentu ambiental.

Ne’ebé hateten, membru governu ne’ebé tutela ba asuntu ambiente mak autoridade superior ba ambiente hodi emite lisensa ambiental. Nune'e, empreza barak hatama lisensa no iha dulan hirak nia laran ambiente emite ona lisensa 53. Numeru ne'e hatudu melloramentu boot ba aervisu Governu nian.

Maski nune'e, problema ne'ebe mosu maka organika VIII governu atribui kompetensia ba Ministeriu Petroleu no Minerais (MPRM) atu emite lisensa ambiental. Ne'e duni presiza entre MPRM ho SEA haree hamutuk atu labele mosu komplikasaun ba investidor sira ne'ebe atu hasai lisensa ambiental.

Dokumentu lubuk ida hatama ona iha SEA atu halo prosesu parsialmente iha fulan barak nia laran, maibe iha tempu hanesan autoridade MPRM mos dehan ba empreza sira katak sira (MPRM) maka emite lisensa ambiental.

"Ne’e presiza komunika parte rua (MPRM-SEA) atu haree faze tranzitoria ne’e karik bele kria mekanizmu ruma hodi reduz overleping ne’e", dehan Deometrio. 

Impaktu servisu overlaping 


Lisensa temporáriu ambiental bainhira hasai husi autoridade Petroleu no Minerais fatin ne'ebe hatudu la prienxe rekizitu avaliasaun ambiental.

Ne'e duni, presiza hadia sasan balun iha ne’e. Loloos lisensa ambiental mak uluk depois mak mai lisensa ba espoitasaun ninia. Maibé atividade ne’e la’o ona nia impatu ema reklama maibe laiha kriteriu hodi halo avaliasaun inspesaun sira ne’e.

Hanesan iha àrea mota Komoro empreza lubuk ida mak sobu fatuk iha ne’ebá. Balun iha kedas 2003 ne’e sira kaer lisensa temporariu husi Ministeriu Petroleo no Minerai. Lisensa temporaria ne’e mak halo sira foti fatuk sira ne’e, maibe laiha lisensa ambiental.

Hafoin halo inspesaun hatudu ba sira katak ne’e estragu lubuk ida no presiza hatama lisensa ambental para bele sai baze hodi halo jestaun ba autoridade hodi halo inspesaun ba kriteria sira ne’e. Bainhira emprezariu la halo tuir karik bele dehan hanesan kontra prosedimenteu.

Kompetensia servisu SEA


Kompetensia liga ba SEA ne’e deskrisaun lei hateten, ida mak garante politika ambiental. Politika ne’e maka, konvensaun sira ne’ebé Timor-Leste ratifika hanesan konvensaun ambiente, konvensaun biodiversidade, mudansa klimátika, kombate dizertifikasaun, konvensaun ozon, konvensaun protokolu Kyoto, sira ne’e hotu tutela ba ambiente hodi garante politika sira ne’e la’o di’ak inklui kriteria modelu dezenvolvimentu substentavel sira.

Nune'e sei halo estudu avaliasaun ba ambiente estratéjiku sira hodi kontribui ba dezenvolvimentu atu hateten katak bainhira obras publiku ko’alia kona-ba jestaun espesial karik ambiente tenke fó pareser ne’e hodi haree husi perpetiva ekolojia.

Papel ambiente nian atu garante sustentabilidade suplly bee ba komunidade ne’e hakarak ka lakohi tenke ko’alia kona-ba konservasaun florestal, modelu konservasaun ne’ebé presiza reforsa tan.

Rate this item
(2 votes)
Last modified on Monday, 18 February 2019 09:26
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com

Related items