Deklarasaun ne’ebé fó sai tanba identifika pesoál iha Facebook Jose Luis Oliveira ne'ebé públika katak, Komandu F-FDTL uza forsa ba duni sai joventude sira iha rezidénsia Arte Moris iha Suku Madohi, Postu Administrativu Dom Aleixo, Munisípiu Dili.
“Ha'u hanoin katak, ita-nia intelektuál sira, liliu sosiedade sivíl, tenke iha étika oituan kona-ba politika. Demokrásia la siknifika katak ita atu ko’alia narnaran de’it. Ita tenke ko’alia sukat ita-nia liafuan, ita tenke ko’alia sukat ita-nia emosaun”, dehan Tenente Jenrál, Lere Anan Timur iha Kuartel Fatuhada, sgunda (28/06).
Tanba Instituisaun Falintil-FDTL diferente ho Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), mai husi jerasaun husi Forsa Armada Libertasaun Nasionál Timor-Leste (Falintil), ne'ebé luta durante tinan 24 ba Timor-Leste nia independénsia no la'ós foin hari'i, maibé ezisténsia durante tinan 20 liu ona hodi servi povu no nasaun.
Entretantu, konteúdu husi publikasaun JLO ne'e nian hatete, F-FDTL halo fali uzudupasaun poder (hadau poder), tanba uza forsa hodi halo operasaun militár hodi asalta no duni sai joven sira iha grupu Arte Moris Komoro, ho farda no kilat kompletu.
Iha publikasaun ne'e mós duun membru Falintil-FDTL sira katak aktu ne'ebé halo ne'e inspira husi forsa sira nasaun Mianmar nian, ne'ebé uza arma hamate nia povu rasik.
“Será que militár Timor-Leste inspiradu ho golpe militár iha Mianmar, nune'e sira mós hakarak hadau kna'ar seguransa sivil hodi intervein fali iha asuntu despezu administrativu. Salva Arte Moris, Ho Istória Imi Iha Forsa ho Arte Pinta, Ami Pinta Imi Nia Istória. Ida ne'e mak Sua exelénsia señor José Luis Oliveira tau iha nia facebook, ne'ebé ke ami hetan”, hatete Lere, durante halo leitura ba publikasaun JLO nian iha kuartel Jenerál Fatuhada, segunda (28/06).
Maske rekoñese orienta duni membru forsa sira uza farda, maibé la’ós ho kilat, no orientasaun ida ne’e bazeia ba pedidu husi Prezidente Conselhos dos Combatentes Libertaçăo Nacional (CCLN) ne'ebé husu atu ajuda halo limpeza.
“Ami sokadu liu mak nia dehan, inspira husi militár ou golpe Mianmar ninian. Ha'u hanoin ita-nia maluk, ida ne'e, dala-ruma keta foin ukun-an mak foin mai Timor karik. Sira la koñese forsas armada ninia karáter. Hanesan ohin ha'u deham katak forsa armada ne'e mai husi Falintil ne'ebé liman kroat povu nian, e labele sé kilat fali ba nia povu”, deklara Lere. (*)