Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Tempotimor (Bobonaru)-Sosiedade Sivil Organiza dialogu nasional iha Foho Loelaco, Suku Meligo, Postu administrativu Cailaco, Munisípiu Bobonaru hodi promove fatin Rezistensia sai sitiu Turizmo.

Tempotimor (Dili)-Sekretária Estadu Igualidade no Inkluzaun (SEII), Maria do Rosario Fatima Coreia hatete, sei serbisu hamutuk ho sosiedade sivíl hodi ajuda SEII hodi fasilita formasaun hodi kapasita feto sira nune'e bele partisipa iha Eleisaun Parlamentár no Suku nian ne'ebé sei akontese iha 2023.

Tempotimor (Dili)-Sosiedade Sivíl (SS) hamutuk hitu (7) protesta Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta ne'ebé kondekora Jenerál Tentara Nasional Indonesia (TNI) Reformadu Hendropriyono iha ámbitu komemerasaun loron FALINTIL ba dala-47 iha Timor-Leste.

“Ami la kestiona kondekorasaun ba Jenerál na’in-2 husi Komandante atuál Forsa Defeza paiz viziñu Indonézia no Austrália, tanba ne’e nu’udar jestu ba politika boa-viziñansa hodi prevene konflitu armada ka haburas relasaun dame entre viziñu. Maibé kondekorasaun ba Jenerál Reformadu Hendropriyono ne’ebé ita lahatene razaun saida, ne’e lamentavel tebes”, dehan Portavoz Nelson Roldão Xavier, liuhusi Konferénsia Imprensa iha edifísiu HAK, Farol, tersa (23/08).

Ba kondekorasaun ne'ebé Prezidente Repúblika halo iha komemorasaun loron FALINTIL (20/08), mak Asosiasaun HAK, Asosiasaun Vitima Konflitu Politiku 74-99, Asosiasaun CHEGA ba Ita, Lao Hamutuk, Asosiasaun Halibur Defisiensia Matan TL, AJAR, Ativista Feto ba Justisa Pasadu deside hala'o konferénsia Imprensa atu halo protesta ba atribuisaun ida-ne'e.

Tanba ho atribuisaun medalla ne'ebé Xefe Estadu fó ba Jenderál Indonézia Reformadu AM Hendropriyono ida-ne'e halo públiku hakfodak tanba ladún iha notísia ka informasaun ba públiku kona-ba razaun ka konsiderasaun husi Prezidente Repúblika nian.

Ho atribuisaun ida-ne'e sera ke Xefe Estadu la hatene sé mak Hendropriyono?. ka hatene hela, maibé tanba hakarak hetan previleiju internasionál ruma ba Fraternidade Umana, depois sakrifika ka ha’kanek tan sentimentu ema vítima violasaun direitu umanu, tantu iha Timor-Leste nomós Indonézia.

Tanba realidade polítika Estadu ignora justisa (julgamentu) ba autór violasaun direitu umanu sira durante konflitu politiku 1974-1999, nune’e mós la hatudu firmeza ka konsisténsia ba politika reparasaun ba vítima violasaun direitu umanu no perfere tau-atensaun liuba funu-na’in sira (veteranu).

Purtantu iha situasaun funu ema ne’ebé sakrifika atu salva funu-na’in sira (populasaun baibain) no ativista direitu umanu, tantu Timorense nomós Indonézia, ne’ebé durante ne’e servisu ba defende justisa vítima sira, ida-ne'e Estadu la konsidera tiha.

Nu’udar Prezidente ba Estadu, tantu Timor-Leste ka Indonézia nomos paiz seluk, tuir loloos ne’e iha responsabilidade atu lidera funsionamentu Estadu ba produz Bens Públiku no haburas valór umanidade no justisa sosiál, la’ós pur-kontrariu halo politika ne’ebe haburas fali buat sira kontra interese públiku no Impunidade tanba de’it ambisaun pesoál.

Tuir Konstituisaun RDTL, Prezidente Repúblika iha direitu preogrativu sira, maibé la siknifika nia bele halo polítika arbiru de'it. Tanba PR nu’udar garantór ba kumprimentu konstituisaun, nune’e iha obrigasaun atu halo tuir prinsípiu no norma sira iha konstituisaun.

Iha Artigu 1 preve katak RDTL ne’e nu’udar diretu Estadu Demokrátiku, soberanu, independente no unitáriu bazeia ba vontade popular, la'ós vontade unipesoál. Nune’e, nu’udar Xefe Estadu atu uza direitu preogrativu sira ba hala'o politika ruma ne’e, tenke haktuir vontade popular. Iha kontektu ne’e, vontade husi vítima violasaun direitu umanu sira mak lejitimu ba PR nian politika.

Sé mak Jenerál Reformadu AM Hendropriyono?

AM Hendropriyono, moris iha Jogja, iha 7 Maiu 1945, no lisensiadu Akademia Militar Indonézia iha tinan 1967, no iha tinan 1972-1974 nu’udar Komandante Kompi Prayudha Kopassandha (Komando Pasukan Sandi Yudha) ne’ebé envolve iha operasaun ba perparasaun invazaun ba Timor-Leste.

Iha momentu ne’ebá, nia ativu iha Operasaun Komodo (infiltrasaun intelijen Indonézia mai Timor-Portugés) no envolve iha planu rekruta milísia no treinamentu ba milísia ne’ebé depois sai PARTISAN iha 1974-1975 iha Atambua, NTT, Indonézia, molok invazaun.

Nune’e iha tinan 1976, tuir Relatóriu CHEGA! depoisde invazaun Indonézia tama mai Timor-Leste, Hendropriyono envolve hodi hari’i grupu milísia Timorense ho naran TONSUS ne’ebé depois halo operasaun preseguisaun ba ita-nian rezisténsia FALINTIL.

Iha momentu Maun Boot Xanana Gusmão militar Indonézia kaptura no iha prosesu julgamentu, Jenerál Hendropriyono ne’ebé nu’udar Direktur D Badan Intelijen Strategis (BAIS ABRI, 1991-1993) intervein hodi obriga ita-nian Maun Boot atu simu advogadu husi militar Indonézia Suyono, ne’ebé sei sai nu’udar “boneka” iha prosesu justisa.

Ba iha tinan 1993-1994, nia nu’udar Direktur A BAIS ABRI, no iha tinan 1993-1994 nu’udar Panglima KODAM JAYA Jakarta, ativu halo operasaun preseguisaun ba ativista Timorense sira ne’ebé luta pasifika ba ukun rasik-an iha Jakarta. Estudante Timorense barak mak sofre tortura no detensaun ilegál husi ninia politika.

Iha tinan 1999, momentu prosesu referendu, Jenderál reformadu Hendropriyono ne’ebé nu’udar Ministru Transmigrasaun momentu ne’ebá-no tanba ninian antesedente nu’udar militar, mak hetan partisipasaun mós iha planu ba halo “Operasasi Bumi Hangus”.

Operasaun ne’ebé “sunu-mutuk” no duni populasaun Timorense ba Timor-Osidentál ho intensaun atu justifika razaun Indonézia katak maioria populasaun Timorense hakarak hili Otonomia Espesiál ho Indonézia.

Ho he’e faktus ne’ebe deskobre husi Relatóriu CHEGA-ne’ebé Sua Eselénsia PR JRH konsidera nudar Ensiklopedia ba Timorense. Serake ita amnesia (haluhan) hotu ho buat hirak ne’e?.

Jenerál Reformadu AM Hendropriyono la’ós de’it iha “track record” LIMAN RAN ba povu Timorense, maibé mós ba povu Indonézia.

Tuir relatóriu no peskiza barak denunsia ona katak envolvimentu Hendropriyono iha violasaun direitu umanu hirak iha Indonézia.

Iha tinan 1987-1991, nia nu’udar Komandante DANREM 043/Garuda Hitam Provinsia Lampung, Sumatra, Indonézia. Momentu ne’eba nia lidera operasaun hodi tiru-mate (masakre) ba populasaun sivíl iha Suku Warsidi, Talangsari, Lampung. Akontesimentu ne’e depois koñesidu ho “Akontesimentu Talangsari 1989”.

Nune'e iha tinan 2001-2004, nia nu’udar xefe Badan Intelijen Indonézia (BIN) envolve iha planu no ezekusaun ba aktu asasinatu ativista Direitu Umanus Indonézia, M. Munir (mate ho venenu iha viajen aviaun ba Olanda). Munir nu’udar ativista direitu umanu, ne’ebé la’ós de’it defende direitu povu Indonézia, maibé mós povu Timorense.

Tanba ne’e sosiedade siviál husu Serake aktu kondekorasaun Autor Violasaun Direitu Umanu nu’udar Jestu ba haburas valór “Fraternidade Umana?”.

Tanba ideia Fraternidade Umana ne’ebé PR Horta opta nu’udar ideia jenuinu husi Amu Papa Katóliku Francisco hodi promove paz/dame iha mundu, bazeia ba relijiaun 3 (kristaun, muslimanus no judeia) ninian hun mak Abrāo.

Durante ne’e funu iha mundu tanba razaun reliziaun. Nu’udar fiar-na’in husi relijaun sira, ita hotu aseita no hakarak Dame iha mundu no laiha tan funu tanba razaun ambisaun ka vingansa relijiaun. Maibé ba kestaun iha kontextu ita-nian, la’ós funu tanba relijiaun.

Iha Indonézia maioria Musulmanu, no Timor-leste maioria Katóliku, Problema la’ós relijiaun, maibé problema mak violasaun direitu umanu (krime kontra umanidade), tantu iha Indonézia nomós Timor-Leste, no responsabilidade Estadu rua ne’e ba aktu violasaun ne’e, hodi hakotu siklu impunidade no garantia ba paz rohan-laek.

Kondekorasaun PR JRH ba Autór Violasaun, tantu ba Jenerál Reformadu Hendropriyono nomós Eurico Guterres (Ex-komandante Milisia Pro-Jakarta) husi Prezidente Repúblika Indonézia, Jokowi iha tinan 2 liuba, nu’udar aktu kontra obrigasaun Estadu ba kombate hahalok kontra interese públiku no haburas fali impunidade.

Impunidade ninia efeitu mak sei haburas violasaun no violénsia ka krime iha sosiedade atuál, hanesan abuzu poder, korrupsaun, konflitu arte marsiá violentu joven sira, no tráfiku droga sira.

Ba bondekorasaun husi PR Indonézia, Jokowi ba ex-komandante milisia Eurico Guterres no kondekorasaun PR Timor-Leste, JRH ba jenerál reformadu Hendropriyono, la’ós de’it ha’kanek sentimentu vítima violasaun direitu umanu iha Indonézia no Timor-Leste, nomós promove impunidade iha Estadu rua ne’ebé nu’udar inimigu ba Estadu.

Dadauk Estadu rua ne’e ignora atu hala'o Justisa Punitivu ba autór violasaun direitu umanu iha passadu, no perfere hala'o de'it Justisa Restorativu, maibé la haktuir prinsípiu ho loloos, katak justisa Restorativu ne’e tenke sentraliza ba vítima hodi hala'o reparasaun ba sira nian kondisaun, no la'ós reabilita ka valoriza fali autór sira. Tanba ne’e hanesan polítika ida ne’ebé atu haburas fali impunidade.

“Serake paradigma Estadu agora muda ona hodi servi no hahi fali Bandidu sira?. Serake PR JRH ho konsiénsia rasik hakarak duni promove impunidade?. Serake ne’e la'ós violasaun ba promesa nu’udar Prezidente Rep’ublika (kumpri no halo kumpri konstituisaun) ne’ebé deklara iha 20 Maiu 2022 iha Tasitolu’, haktuir nia. (*)

Tempotimor (Dili)-Soiedade Sivíl liuhusi Judicial System Monitoring Programami (JSMP) no Asistensia Legál ba Feto no Labarik (ALFELA) hamutuk ho Grupu Advokasia akumula hela forsa ba planu advokasia iha alterasaun lei Kódiku Penál, ne’ebé iha ligasaun ho insestu.

Tempotimor (Dili)-Governu liuhusi Vise Primeiru Ministru (PM), José Dos Reis hateten, Governu hahú ona reazustamentu ba Planu Estratejiku Dezenvolvimentu (PED), hahú ho rezolusaun ida hodi aprova iha Konsellu Ministru, tanba ne’e halo konsultasaun ba Sosiedade Sivíl.

Klarifikasaun Husi: Diretór Luta Hamutuk, Jose Alves da Costa

Husi parte Luta Hamutuk hakarak husu deskulpa ba públiku, karik lia fuan balun ne’ebé deklara ba Media Online Tempo Timor iha loron 23 fulan fevereiru tinan 2022 ho Notisia títulu; LH Lakohi ‘Haree’ PR Modelu Hanesan Lú Olo, la dun fó satisfasaun ba ita boot sira. Ne’ebé iha biban ida ne’e, hakarak halo klarifikasaun no husu públiku bele akompaña deklarasaun orijinál kompletu tuir mai.

Jornalista TempoTimor husu, Oinsá sosiedade sivil nia esperansa ba Prezidente Repúblika foun ne’ebé sei mai? Diretór Luta Hamutuk hatan: “Husi parte Luta Hamutuk nian, kualkér kandidatu 16 ne’ebé sei hetan konfiansa husi ita nia povu asumi kargu nu’udar Prezidente da Repúblika, primeiru Prezidente ba Timor Tomak, entaun ita tenke apresia ba sira ne’ebé povu fó fiar, maibé antes to’o iha ne’eba, iha prosesu naruk ida, ita sei tama iha prosesu kampaña, ita husu par kandidatus hotu-hotu tenke uza ninia matenek, uza ninia rekursu ne’ebé iha atu labele kria konflitu, tanba ita seidauk sai prezidente mak kria uluk ona konflitu, ita sai Prezidente ita labele rezolve”.

“Ida seluk maka, ita presiza Prezidente ida ne’ebé akumulativu, bele hakuak ema hotu la haree husi kor partidu ninian, tanba ita mós haree katak, iha artemarsiais ho buat sira ne’e, ita labele Prezidente ba parte ida, ita tenki Prezidente ba ema hotu”.

“Ida seluk mak tenke hatur lolos Konstituisaun iha ninia fatin, labele interpreta tun sa’e tuir ita nia gostu, tuir ita nia hakarak, tanba mandatu iha ita nia liman, ita tenki para ho buat ne’e, tanba buat hotu sira ne’e, implika ba ita nia povu, ita ukun-na’in ne’e diak hela, tanba ita hetan asegura husi ita nia seitor seguransa, ita nia salariu aseguradu, maibé ita nia povu, se kuandu instabilidade politika ne’e, iha nafatin, instabilidade iha sosiedade iha nafatin maka dezenvolvimentu sei laiha no povu sei la tur hakmatek eh prezidente labele susesu, tanba nia la konsege hakoak ema hotu, nia la konsege akumula instituisaun, orgaun tolu seluk par oinsá atu halo jestaun iha tinan lima ne’e, ba povu nia moris diak, ida ne’e mak sai hanesan problema”.

“Tanba foin lalais tinan lima kotuk ne’e, ha’u bele dehan katak, ita nia prezidente gagal, tanba saida, ita nia estabilidade politika laiha, ninia implikasaun ba iha governasaun eh ate adata governu labele halo buat ida, entaun ita lakohi par Prezidente ida mai ho modelu ida hanesan ne’e, mosu tan”.

Jornalista Tempo Timor husu, signifika Prezidente ida agora? Diretór Luta Hamutuk hatan, “Ha’u dehan, gagal, ha’u dehan, gagal, ne’e la’os ha’u foin dehan, dezde governu AMP monu, ha’u dehan ona, ita nia prezidente ne’e gagal, tanba saida, ita hakarak uza ita nia poder ne’ebé mak iha par interpreta lei sira ne’e, tun sa’e nufin implika ba iha instabilidade politika, ne’ebé ita lakohi par ida ne’e, mosu tan dala ida”.

 

 

Tempotimor (Kelika)-Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak, deklara Sosiedade Sivíl sira sai pareseiru dezenvolvimentu ne'ebé di'ak no garante estabilidade iha rai laran.

Tempotimor (Dili)-Sosiedade Sivíl iha Timor-Leste (TL) hamutuk ho sosiedade Sivíl Indonézia krítika maka’as desizaun Prezidente Repúblika Indonézia (RI), Joko Widodo, ne'ebé kondekora Eurico Guterres, iha loron kinta (12/08).

Tempotimor (Dili)-Xefe Estadu Maior Falintil-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Tenente Jeneral Lere Anan Timur hatete, sosiedade sivil bainhira ko’alia sukat liafuan, tanba Jose Luis Oliveira (JLO) ne’ebé ofende komandu instituisaun F-FDTL hadau poder hodi públika iha mídia Sosiál (MedSos) facebook.

Tempotimor (Dili)-Parlamentu Nasionál (PN) liuhusi komisaun B trata asuntu defeza no seguransa defende Komandu Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) duranrte halo kontrolu nafatin ba mmebru sira ne’ebé utilizasaun arma (pistola) estadu nian tuir lei.

Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« March 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Tempo Timor Networks

Online Counter