“Kada tinan ita sempre rejistu kazu moras dengue, inisiu 2022 kazu dengue sa'e maka'as no lalais, ita halo promosaun saúde ba ita-nia komunidade sira, husu atu hamos sira-nia tenki, hamamuk no bee ne'ebé ita uza ba konsumu tenke taka no halo limpeza aruma roupa sira halo di'ak”, dehan nia iha Novu Turizmu, Lesidere, segunda (07/03).
Tanba ne’e, husu ba komunidade atu limpeza no hadi'ak roupa sira iha uma laran, nune'e bele hamate suku nia tolun, ho nia largon iha uma.
“Limpeza simples ne'e de'it ita halo susuk sei laiha no la tata ema no la hadaet ona moras ne'e. Tanba susuk barak ne'e, ita problema tebes iha limpeza maibé ambiente ne'e prezisa hamos beibeik, ministériu saúde hatete ita nafatin iha halo asaun promosaun saúde ba públiku”, esplika nia.
Bainhira halo ona limpeza akompaña kedas ho prevensaun ida mak oinsá halo fomigrasaun ba uma kain sira ne'ebé hamos ne'e, deteta kazu iha uma kain ne'e, Ministériu Saúde halo kedas fomigasaun.
“Ita la halo fomigasaun jerál tanba uma ka’in balu hakarak no uma ka’in balun sira l kohi ita halo fomigasaun iha sira-nia uma, ita la'o tuir protokullu, dadaun ami haree ba asaun promosaun ba prevensaun sira ne'e hotu, ita haree fali ba parte tratamentu nian iha diagonistiku, ita haree ba kazu ne'ebé as, ita haree mós ba ita-nia laboratóriu”, dehan nia.
Diagonostika ne'e halo loos ka la’e, mákina ne'ebé mak iha fó rezultadu di'ak, oinsá médiku sira halo intrepreta moras diagonistika ne'e rasik, nomós tratamentu ba vírus dengue ne'e nia testamentu ne'e laiha no halo prevensaun de'it tanba nia badinas mós laiha. (*)