“Reseita sira Setór Públiku Administrativu nian hanesan US $3.156.922.141, no despeza Setór Públiku Administrativu nian hanesan US $3.155.715.306, inklui Fundu Kombatente Libertasaun Nasionál no orsamentu sira Seguransa Sosiál nian no ba Rejiaun Administrativa Espesiál Oekussi Ambeno (RAEOA)”, dehan Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Leite Magalhães iha Palásiu Governu, kuarta (14/09).
Nune'e despeza sira ba servisu no entidade Administrasaun Sentrál ho valór dolar amerikanu millaun rihun 2,8. Despeza sira ne’ebé prevee ba Seguransa Sosiál ho valór dolar amerikanu millaun 235,7 no Rejiaun Administrativa Espesiál Oekussi Ambenu (RAEOA) ho montante dolar amerikanu millaun 120.
Iha ne’e sei la inklui orsamentu ne’ebé prevee ba Fundu Kombatente Libertasaun Nasionál, 33% husi orsamentu sei aloka ba kuadru institusionál, 35% ba kapitál sosiál, 11% ba dezenvolvimentu ekonómiku, 18 % ba dezenvolvimentu infraestrutura no 3% ba fundu kontinjénsia.
Projetu ba Proposta Lei ne’e prevee alterasaun balun iha taxa impostu seletivu ba konsumu nian, kompara ho saida ne’ebé define iha OJE tinan 2022 nian, liuliu: Masin-midar no produtu konfeitaria ba oin sei iha taxa impostu dolar amerikanu 1 ba kilograma ida; Bee kahur ho masin-midar ka edulkorante ka aroma seluk, no bebida sira la ho alcohol, la inklui sumu ai-fuan ka produtu ortíkola ba oin sei iha taxa impostu dolar amerikanu 3 ba litru ida.
Valór taxa impostu atu aplika ba tabaku no produtu seluk mai husi tabaku, ba oin sai husi dolar amerikanu 50 kada kilograma ba dolar amerikanu 100 kada kilograma.
Karreta sira ho ninia valór aas liu duké dolar amerikanu rihun 10 ba oin sei iha taxa impostu porsentu 10, karreta sira ne’ebé ho ninia valór aas liu dolar amerikanu rihun 25 ba oin sei iha taxa impostu porsentu 25, no karreta sira ne’ebé ho ninia valór aas liu duké dolar amerikanu rihun 50 sei iha taxa impostu porsentu 30. (*)