Print this page

Governu Prevee Millaun $50 Fó Kréditu ba Empreza iha Seitór Produtivu

Osan Dolar Amerika ne'ebe durante ne'e Timor-Leste utiliza. Osan Dolar Amerika ne'ebe durante ne'e Timor-Leste utiliza. Foto Suplay

Tempotimor (Dili)-Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak hatete, dadaun ne'e Governu daualu prevee ona Orsamentu Millaun $50 atubele fó kréditu ho funan ne'ebé ki'ik ba emprezáriu sira ne'ebé hala'o servisu kona-ba seitór produtivu iha rai laran.

“Bom hanesan ita-boot sira hatene foin dada'uk iha Orsamentu Retifikativu ne'e ita tau millaun $50 para bele ajuda banku sira fó kréditu funan ki'ik ba ita-nia emprezáriu sira hodi dada emprezáriu sira ba seitór produtivu liliu agrikultura”, dehan Taur hafoin enkontru semanál ho Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta iha Palásiu Prezidensiál, Bairopite, kinta (26/05).

Tanba opsaun Governu loke kréditu ba emprezáriu sira ne'e, hanesan pasu ida importante tebes tanba haree tempu agora nian, sidadaun no família sira konsentra liu iha agrikultura no emprezáriu sira barak mak konsentra iha servisu ida ne'e inklui mós infraestrutura.

“Ne'e pasu ida importante e ita komesa fó ba ita-nia seitór ho agrikultura. Sá tán iha tempu ida hanesan ne'e, ne'e depende presu, sasán ne'e nia presu sa'e”, esplika nia.

Maske povu barak konsetra ba servisu produz ai-hán, maibé Timor-Leste nafatin konsumu fós kuaze tonelada rihun-135, kompara ho produssaun fós iha Timor-Leste ne'ebé foin atinje de'it tonelada rihun-72.

Ho ida ne'e, Governu haree katak ida ne'e iha défisu boot ida, bainhira iha défisu ida hanesan entaun presiza aumenta ninia koobertura ne'e di’ak liután, nune'e osan labele sai ba liur hela de'it.

Aleinde, haree mós ba problema mina ne'ebé dadaun ne'e nia folin sa'e, Timor-Leste mós iha ona produsaun mina nuu iha Lospalos, no produz batar sai mina ne'e iha Baukau, inklui produz kami sai mina, ne'e mós iha Baukau.

“Entaun se ita fomenta produsaun ki'ik oan sira iha rai laran para la'ós substitui mais nia taka dadauk ita-nia importasaun sira ne'ebé ita halo, ne'e siknifika osan ne'e ba fali ita-nia inan aman ne'e, la sai hotu de'it ba liur”, afirma nia.

Bainhira la halo produsaun sira ne'e, mak osan ne'ebé mak uza hodi sosa sasán iha ne'e, ne'e ba fali iha produtór sira ne'ebé iha rai selseluk ninian.

Dadauk ne'e, Governu halo hela esforsu ida ne'e no espera katak, reuniaun dahukuk ne'ebé Komisaun Interministeriál halo iha loron kuarta (25/05) bele tau matan ba kadedu valór hahú husi produsaun ba to'o iha konsumu.

“Ha'u mak lidera komisaun tékniku ida ho komisaun akompañamentu ida, entaun ami agora halo servisu makas para oinsá mak ita-nia seitór produtivu liliu agrikultura, peskas, área pekuária, e área selukseluk ne'e bele avansa mós”, hatete nia. (*)

Rate this item
(0 votes)
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com

Related items