Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Tempotimor (Dili) – Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lú Olo deside hodi fó liberdade ba prizioneiru na'in rua (2) no hamenus pena prizaun ba prizioneiru na'in neen (6) seluk.

Liu husi komunikadu imprensa ne'ebé Tempotimor.com asesu hatete, PR Lu Olo ezerse ninia kompeténsia konstitusionál hodi fó  indultu totál ka livre no parsiál ka hamenus pena prizaun ba prizoneiru na’in 8 iha loron komemorasaun Proklamasaun Independénsia  ba dala 44 ne'ebé monu iha 28 Novembru, aban.

"Liuhusi Dekretu Prezidente Repúblika númeru  51/2019, 52/2019, 53/2019, 54/2019, 55/2019, 56/2019,  57/2019, iha loron 27 fulan Novembru,  Xefe Estadu uza nia kompeténsia eskluziva, hafoin rona Governu, fó indultu totál ba Juliana Vidigal da Silva no Amancio Lopes  no  parsial ba prizioneiru hodi hamenus pena fulan 6 ba Donato Fernandes,  Ercio da Conceição no João Miguel Arcanjo do Rego Correia Matos, tinan 1 ba Etelvino Costa Saldanha no tinan 2 ba Zeferino da Silva Soares no Marcelo Soares," informa komukadu husi Palasiu Prezidensial, Kuarta (27/11/19)

Tuir artigu 85, alinea 1 husi Konstituisaun Repúblika hateten katak Prezidente Repúblika de’it mak bele fó indultu ka hamenus kastigu, hafoin rona Governu ne’ebé konjuga ho artigu 3 no 4 Lei númeru 5/2016, 25 Maiu.

"Definisaun saida mak indultu no hamenus kastigu haktuir iha Kódigu Penál ne’ebé aprova ho Dekretu Lei númeru 19/2009 no Lei númeru 15/2016 mak regula kondisaun no prosedimentu atu fó indultu ka hamenus kastigu. Prezidente Repúblika halo nia kompeténsia tuir de’it lei haruka," afirma komunikadu ne'e.

Entretantu, Dekretu Prezidente hirak ne'e sei tama iha vigor iha 28 Novembru 2019.

Tempotimor (Dili) – La hanesan ho tinan hirak liubá. Selebrasaun Loron Proklamasaun Independensia ba 44, tinan ida ne'e, sei la'o ho simples. Maski nune'e, iha okaziaun ne'e, estadu sei fó kondekorasaun 74 ba veteranus no ema estranjeiru balun.

Vise Ministru Administrasaun Estatál, Abilio Caetano informa kestaun ne'e iha Palásiu Prezidensiál Bairru-pite, Dili, Segunda (25/11/19), hafoin hasoru Prezidente Repúblika.

"Atividade no lala'ok komemora 28 Novembru tinan ida ne'e, simples liu. Maibé, nafatin valoriza istóriku loron Proklamasaun ne'ebé tinan ne'e halo ba 44," dehan Abilio.

Nia esplika, sekuensia sei la'o hanesan baibain. Maibé, interkala ho kondekorasaun ba veteranus no ema balun husi rai liur, tuir dadus ne'ebé fó sai husi Gabinete Prezidente Republika hamutuk ema 74.

“Kona-ba kondekorasaun 74 ne'e, seidauk bele fó sai ba públiku. Tanba, sei hein iha loron 28 Novembru maka sai dala ida. Maibé, tuir dadus loloos iha 74 kondekorasaun,” nia hatete.

Abilio dehan, hahú husi loron 26 to'o 28  Novembru sei hala'o feira iha Centro Convenções Dili (CCD). Iha loron 27 Novembru maizumenus tuku 09.00 dadeer, sei hala'o mós misa agradesimentu iha Katedrál Imaculada da Conceição, Vila-Verde,Dili.

“Iha 28 Novembru selebra loron Proklamasaun Independensia ba tinan 44, sei hahú tuku 9.00 dadeer iha Palásiu Governu. Iha momentu ne'e, Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lú Olo mak sei sai inspetór serimónia hasa'e Bandera RDTL,” Abilio informa.

Nia dehan, iha parte loraik, Prezidente Parlamentu Nasionál, Arão Noe mak sei sai inspetór serimonia iha seremonia hatún Bandeira RDTL.

Tempotimor (Dili) – Jornalista Max Stahl sente orgullu no previleziu bele hetan Colar Orden Timor-Leste husi estadu Timor-Leste, atu bele rekoñese liután ninia kontribuisaun.

"Ha'u agradese ba Prezidente Repúblika nia inisiativa. Ha'u agradese mós  ba povu Timor-Leste, tanba ha'u mai iha ne'e buka istória no luta, konaba direitus umanus. Maibé, ha'u aprende buat barak kona-ba realidade liuhosi timoroan sira. Ha'u hetan previleziu bo'ot hodi hasoru sira," dehan Max Stahl hafoin simu kondekorasaun Colar Orden Timor-Leste iha Palásiu Prezidensiál Bairru-pite, Sexta (22/11/19).

Iha okaziaun ne'e, Prezidente Repúblika (PR), Francisco Guterres Lú Olo iha ninia deskursu hateten, seremonia entrega prémiu ne'e nu'udar PR ninia inisiativa rasik. Ne'ebé ho responsabilidade tomak, ho povu no estadu Timor-Leste nia naran, kondekora Max Stahl ho Kolar Órden Timor-Leste.

“Ha’u halo ida ne’e, ohin, ho emosaun kle'an ba rekoñesimentu ba buat hotu ne’ebé belun ne’e halo to’o ohin loron ba nasaun no povu ida ne’e. Belun ne’e mós tulun  ita kore-an hosi dominasaun estranjeira kruel ida,” PR Lú Olo hatete.

Importante, tuir PR, hanoin hikas ninia aten brani boot atu filme iha loron ne’ebé hahalok aat oioin, akontese ba joven sira ne’ebé labele defende-an ho kbiit rasik.

Max Stahl, tuir PR, mai atu halo filme. Maibé, nia fó nia isin no klamar tomak ba Timor-Leste livre no independente. Ohin loron, PR hatete, Max Stahl hela iha Timor-Leste ho nia família no kontribui maka’as tebetebes atu hasa’e nível profisionál ba repórter sira.

“Estadu Timor-Leste, kondekora ona iha 2009  ho Ordem de Timor Leste, grau insígnia. Tinan ida ne’e, PR rasik deside kondekora ho Colar Ordem Timor-Leste. Tanba rekoñese nia servisu ho méritu estraordináriu ba Timor-Leste, iha ámbitu hakerek iha artigu 2 husi Dekretu-Lei númeru 20/2009, 6 maiu, ne’ebé define kondisoins elijibilidade atu fó Ordem Timor-Leste,” hatete PR.

Tempotimor (Dili) – Hahú Maiu-Outubru 2019, kondisaun ekonomia iha rai-laran monu. Alende ne'e, situasaun mós ladi'ak kompara ho tinan seluk liubá.

Prezidente Federasaun Kooperativa Kréditu Hanai Malu (FKKHM), Elizário Ferreira informa kestaun ne'e, hafoin hasoru Prezidente Repúblika, Sesta (22/11/19) iha Palásiu Prezidensiál Bairru-pite, Dili.

"Tinan kotuk liubá, situasaun la'o di'ak. Ekonomikamente di'ak. Maibé, tinan ida ne'e hahú husi fulan Maiu mai to'o fim Outubru ba Dezembru, bele dehan merkadu monu," dehan Elizário.

Eis deputadu ne'e dehan, merkadu monu tanba intermu kapasidade kompras menus tebes, no kauza ne'e rasik husi sirkulasaun moeda ne'ebé ladún too iha nivel baze.

Maski nune'e, kooperativa tenta hodi fó apoiu nafatin ba kliente ou koperante sira, atu nune'e bele dezenvolve ekonomia hahú husi baze.

“Momentu harii foufoun, FKKHM halibur 87 membrus. Agora iha ona membru ou koperante hamutuk 12.898 membrus no konsege halibur ona osan $5.6 Miloens ne'ebé akomoda iha koperativa,” nia esplika.

Tempotimor (Dili) – Rekrutamentu ba forsa F-FDTL 2020 fó prioridade ba veteranus nia oan. Maibé, la signifika taka dalan ba ema seluk. Tanba, tenke kumpri kriteria ne'ebé sai tiha ona.

Xefe Estado Maior F-FDTL, Coronel Calisto dos Santos Coliati informa kestaun ne'e hafoin akompaña Xefi Estadu Maior Jenerál F-FDTL, Major Jenerál Lere Anan Timur no Vise Xefi Estadu Maior Jenerál F-FDTL, Brigadeiru Jenerál Falur Rate Laek, hasoru Prezidente Repúblika iha Palásiu Prezidensiál, Bairru-pite, Dili, Kuarta (20/11/19).

"Jenerál dehan fó prioridade ba veteranus nia oan. La signifika veteranus nia oan de'it mak sei tama rekruta. Maibé, rekruta jerál ba timoroan tomak. Feto ka mane, ne'ebé prenxe kriteriu. Sira ne'e mak sei tama ba tropa," informa Coronel Coliati.

Nia dehan, prosesu hotu-hotu sei tuir kriteriu. Ho nune'e, sei laiha tan sistema familiarismu para aplika iha faze rekrutamentu nian.

"Kriteriu hotu fó sai ona no rekezitu hirak ne'e mak importante. Komesa 25 Novembru, ekipa rekrutamentu sei lori formulariu ba to'o suku sira," Coronel Coliati esplika.

Tempotimor (Dili) – Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN), Arão Noé de Jesus Amarál hato'o ninia dúvida ba desizaun ne'ebé Tribunál Rekursu (TR) hasai, kona-ba Lei Atividade Petrolífeiru (LAP) no Lei Fundu Petrolífeiru (LFP) ne'ebé tuir TR artigu balun konstitusionál no artigu balun inkonstituisonal.

"Sim. Dekretu rua ne'ebé Prezidente Repúblika haruka ba Tribunál Rekursu haruka ona notifikasaun mai Parlamentu Nasionál  iha Sesta (15/11/19) no tribunál deklara ba alterasaun Lei Atividade Petrolífeiru (LAP) artigu 22, laiha inkonstituisionalidade. Maibé, iha de'it alterasaun Lei Fundu Petrolífeiru (LFP), ba habitasaun artigu 15a númeru 2 ne'ebé tribunál deklara konstituisionál. Maibé iha númeru 3 mak tribunál deklara inkonstitusionalidade,” informa PPN ba jornalista iha PN, Tersa (19/11/19).

Nia dehan, PN simu ona notifikasaun. Nune'e, nia parte hein de'it desizaun husi Prezidente Repúblika nian kona-ba dekretu lei rua ne'e.

Tuir PPN, iha notifikasaun nia laran dalaruma desizaun la hanesan ida uluk, bele seluk fali. Tan ne'e, nia parte konsidera inkonsisténsia ba desizaun sira.

Tempotimor (Dili)-Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lu Olo husu ba atleta Timor-oan na’in 70 ne’ebé reprezenta Timor Leste hodi partisipa iha eventu Sea Games iha Manila atu tenke iha disiplina no hatudu talent hodi foti nasaun nia naran iha mundu.

Tempotimor (Dili) – Prezidente Repúblika (PR), Kinta (14/11/19)  halo audensia públiku ho Banco Central Timor-Leste (BCTL), hodi rona opiniaun kona-ba investimentu iha Fundu Petróleu no oinsá atu bele garante setór privadu.

"Ohin ami husi BCTL mai hasoru PR, tanba PR hakarak atu rona no hatene uitoan situasaun kona-ba dezenvolvimentu ita nian fundu petróleu," dehan Governadór Banco Central Timor-Leste (BCTL), Abrão de Vasconcelos iha Palásiu Prezidensiál, Bairru-pite, Kinta (14/11).

Xefe Estadu, tuir Abrão, hakarak hatene BCTL nian hanoin kona-ba situasaun investimentu fundu petróleu iha 2020 no tinan 3 ou 4 oin mai sai oinsá.

"Ami mós halo diskusaun kona-ba oinsá atu diversifika ita nia ekonomia. PR hakarak hatene, tuir BCTL nia hanoin, oinsá mak atu dezenvolve areas sira no petróleu,” nia dehan.

PR mós rona ona reprezentante husi setór privadu sira hanesan Camara Comerciu  Indústria Timor-Leste (CCI-TL) no BCTL nia hanoin, para oinsá mak bele dezenvolve setór privadu.

Nia dehan, BCTL basikamente fó informasaun prinsipál kona-ba petróleu no situasaun merkadu iha 2020, sei sai oinsá no hakarak hatene fundu petróleu ho setór privadu nia dezafiu.

“Situasaun merkadu nia prospektividade iha aban bainrua ne'e oinsá? Tanba fonte finansiamentu iha TL ne'e prinsipál mak Fundu Petróleu. PR hato'o agradese tanba BCTL nia responsabilidade atu jere fundu petróleu,” Abrão esplika.

Tempotimor (Dili) – Prezidente Komisaun Organizadora (KO) eventu komemorasaun loron Masakre Santa Cruz, Isolino Vaz de Alegria informa, komisaun preve ona orsamentu $153 mil ba selebrasaun hanoin hikas tinan 28 Masakre Santa Cruz.

"Ohin ne'e, KO mai relata de'it ba Prezidente Repúblika (PR) kona-ba servisu preparativu ne'ebé komisaun halo ona, no ami konvida mós PR atu bele hato'o deskursu iha komemorasaun Masakre Santa Cruz ba tinan 28 iha Semiteriu Santa Cruz,” informa Isilio iha Palásiu Prezidensiál, Bairru-pite, Kinta (07/11/19).

Nia mós esplika kona-ba orsamentu hamutuk $153 mil nu'udar totál orsamentu ba komemorasaun iha nivel nasionál to'o munisípiu, inklui RAEOA.

Atividade ba komemorasaun ne'e, sei hahú husi dia 11 kalan ne'ebé sei halo reflesaun iha Semiteriu Santa Cruz, hafoin iha dia 12 oras 7.30 sei halo missa iha Igreja Motael hafoin halo prosesaun no marsa to'o Semiteriu Santa Cruz.

Nia dehan, hafoin rona informasaun hirak ne'e Prezidente Repúblika mós  apresia no hakarak disponivel hodi partisipa.

Kona-ba tema prinsipál ba reflesaun tinan 28 Masakre Santa Cruz, Isoino dehan, Juventude mak Autór ba Unidade Nasionál no Desenvolvimentu ba Futuru.

Tempotimor (Dili)-Primeiru Ministru Taur Matan Ruak deklara katak Timor Leste (TL) seidauk bele hamriik mesak bainhira laiha apoiu husi asesor internasional sira. Deklarasaun ida ne’e tuir akademista balun hatudu katak PM Taur minimiza kapasidade Timor-oan.

Xefe Governu Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP) Taur Matan Ruak deklara TL sei presiza nafatin prezensa husi asesor internasional sira.

Nia dehan, kondisaun ida ne'e laos akontese de’it iha TL iha Timor Leste maibé mós iha nasaun sira seluk ne'ebé iha ona esperensia.

"Tuir ha’u-nia haree ita-nia nasaun seidauk bele hamrik sem apoiu asesor internasional, ne'e iha ne'ebé de’it", dehan Taur iha Palasiu Prezidensial Bairopite, Kinta (07/11/19).

PM Taur hatete, TL seidauk bele sees an husi prezensa asesor internasionál no PM rasik mós labele halakon asesor internasional sira.

"Tinan 17 ita seidauk sees aan (husi asesor), ne'e laos ha’u foin tama ne'e mak ha’u halakon, ida ne'e seidauk bele, Pais barak mezmu iha esperensia barak mós presiza", nia hatete.

Iha fatin ketak, estudante fakuldade Siensia Sosial no Politika, Universidade Nasional Timor Lorosa’e (UNTL), A. da Silva Ximenes deklara la satisfas ho deklarasaun PM Taur.

“PM ninia koalia ne’e hatudu momoos katak PM rasik la fiar nia aan no minimiza kapasidade Timor-oan sira nian,” dehan estudante ne’e.

Tuir nia, durante ne’e governu selu asesor internasional sira, liu-liu husi Portugal, ho osan boot maibé sira halo tan problema.

Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter