Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Items filtered by date: Wednesday, 13 November 2019

Tempotimor (Maliana ) – Eis Padre RD ne’ebé deskonfia komete krime abuzu sexuál hasoru minoridade iha uma mahon Topu Honis, Oécusse hakarak tama prizaun.

“Nia hakarak entrega an ba Polísia. Hakarak tama komarka,” Padre Lazarus Mau, SVD ulun boot kongregasaun Societas Verbi Divini (SVD) nian, iha Maliana ba tempotimor.com, Kuarta (13/11/19).

RD, tuir Padre Lazarus sai husi uma SVD iha Maliana, iha Tersa (12/11/19) dadersan ba Dili. To'o Dili, iha lokraik loron hanesan, RD sa’e Ró naran Succes, hodi kontinua nia viajen ba Oécusse.

“Nia ba tiha ona horiseik, depois sa’e ró ba Oécusse. Iha Maliana mós nia fó hatene ona ba Polísia. Nia rasik hakarak ba Oécusse. Depois to’o iha ne’ebá nia hakarak Polísia kaer nia lori ba komarka,” Padre Lazarus haktuir.

RD, tuir Padre Lazarus hetan akompanamentu husi señora Lili (atuál Diretora Topu Honis) ho ninia ema sira ne'ebé mai hasoru RD iha Maliana. “Sira to’o iha ne’e maizumenus tuku 07.15, depois sira sai husi ne’e ho karreta pickup ida maizumenus tuku 08.00 dadersan iha Tersa (12/11/19),” Padre Lazarus esplika.

Dezde Abril 2019, suspetu RD hela iha rezidénsia SVD iha Maliana, tuir aranju ne’ebe hanaran ‘House Arrest’.

“Nia dehan, nia lakohi subar tan iha ne’e,” hatete Padre Lazarus Mau.

Iha Segunda (11/11/19) eis saserdote ne’e ba aprezenta an iha eskuadra PNTL Munisípiu Maliana no husu kona-ba ninia kazu. Maibé, PNTL Maliana hateten ba RD katak ninia kazu ne’e monu iha PNTL Oécusse, nia responsabilidade.

Ne'ebé, bainhira RD to’o iha Oécusse, dadersan sedu loron Kuarta (13/11/19), Polísia sira preparadu ona iha portu Mahata, hodi kaer RD no lori kedan ba eskuadra PNTL Oécusse.

Iha fulan Abril liubá, Polísia Timor-Leste kaptura ona eis-padre Amerikanu ne'e. Autoridade legál mós prende nia pasaporte. Amlulik Lazarus Mau hatete, antes ne’e RD la hetan detensaun. Parte legál no igreja permite eis-padre ne'e hodi hela iha rezidénsia SDV nian iha Maliana ho razaun katak nia katuas ona, nomós konsidera ninia kontribuisaun ba Timor-Leste.

Bainhira intervista ho tempotimor.com loron 17 Setembru liubá, Padre Lazarus Mau ne’ebé ho idade 69 hateten, Rezidénsia SVD Maliana nu'udar fatin ne'ebé seguru. “Ha'u katuas ona, nia mós (RD) katuas ona," hatete Padre Lazarus.

Maski nune'e, nu'udar ulun boot SVD nian iha Maliana, Lazarus iha responsabilidade hodi kontrola suspeitu RD . “Bainhira nia ba merkadu, frater ida tenki akompaña nia. Ha'u rasik mak deside katak ema ruma bele mai vizita nia ka lae,” Lazarus esplika.

Tuir Lazarus, baibain se estudante ka ema ruma hosi Oécusse mak hakarak mai haree RD, ida ne'e la problema. Nune’e mós atuál Diretora Topu Honis, señora Lily Tarung ne'ebé bainhira ba vizita RD iha Maliana, sira tenki hasoru malu iha liur. La'ós iha rezidénsia SVD.

Fotográfia ida iha Instagram, hatudu katak suspeitu tuur hela iha restaurante ida iha Maliana hodi halimar laptop, bainhira señora Lily Tarung hemu hela serveza. Lili Tarung lakohi simu alegasaun hasoru nia xefi. Maske iha 2018, iha momentu wainhira RD konfesa ba doadór ida hosi Austrália naran Tony Hamilton katak nia komete duni abuzu seksuál. Tarung mós iha ne'ebá hodi asiste. Hamilton hateten, RD konfesa ba nia katak nia sempre halo abuzu seksuál ba labarik sira iha Topu Honis.

Informasaun balun hatete, iha mós alegasaun hasoru Señora Lili Tarung, tanba nia konsidera falla hodi proteje labarik sira iha Topu Honis.

Bainhira RD hetan kapturasaun iha Abril, Tarung haruka mane ida hodi ataka feto ida ne’ebé uluk hela iha orfonatu no iha ona oan ida ne’ebé nia deskonfia katak fó ona testemuña ba parte legál sira.

Feto ne’e hetan baku nune’e hetan kanek. Tarung mós hetan detensaun temporáriu. Maibé, hahalok violente ne’e halo eis orfonatu sira iha Topu Honis aumenta ta'uk atu ko'alia sai. Tanba sira tauk ema atu asalta ka ataka sira. Sira kontinua fó presaun ba pesoál sira iha Topu Honis. Nune’e mós sira ne’ebé hela besik iha ne'ebá.

Published in Justisa
Wednesday, 13 November 2019 16:12

Konstrusaun Terminal Sei Estudu Viabilidade  

Tempotimor (Dili) – Terminal ba transporte públiku iha Kapitál Dili sai preokupasaun públiku. Terminal hirak ne'ebé durante ne'e Governu halo rehabilita, barak mak la funsiona tanba kondisaun ne'ebé ladi'ak.

Tuir Ministru Transporte no Komunikasaun (MTK), José Agustino da Silva, konstrusaun terminal ba transporte públiku iha parte Hera, Manleuana no Tibar sei iha prosesu estudu viabilidade.

"Dadaun ne'e, sei iha prosesu estudu viabilidade hela. Liuhosi estudu ne'e, sei define kustu hira. Klaru katak ne'e planu Governu nian. Nune'e, iha tinan 2020 ne'e ita hahú ona. Tanba ita iha estasaun rejionais nian. Entaun, parte Leste nian sei halo iha Hera, parte rai klaran nian sei halo iha Manleuana no parte Oeste nian sei halo iha Tibar," dehan MTK iha Palásiu Governu, Kuarta (13/11/19).

MTK afirma, husi vantajem tau terminal ba transporte públiku iha fatin hira ne'e, bele loke luan tan  Sidade Dili.

"Vantajem ba ita mak loke tan espasu Dili nian, halo luan. Ne'ebé fó espasu ba ita nia transporte públiku nia movimentasaun no parte ida, bele aumenta sira nia kresimentu ekonomia," haktuir José.

Entretantu, hatán kona-ba totál orsamentu ne'ebé prevé ba konstrusaun terminal hirak ne'e, MTK la fó sai. Nia so hatete de'it katak projetu ne'e prevé iha 2020.

“Tanba halo modelu terminal oinsá, presiza osan hira, se mak halo ne'e ita seidauk hatene. Ne'ebé depende ba estudu viabilidade," José afirma.

Published in Dili

Tempotimor (Dili) – Primeiru Ministru Taur Matan Ruak rekoñese Mari Alkatiri nu'udar konseptór ba Rejiaun Administrativu Espesiál  Oe-Cusse Ambeno no Zona Espesiál Ekonomia Sosiál Merkadu (RAEOA-ZEESM) Timor-Leste.

"Pesoalmente ha'u agradese ba Prezidente interinu RAEOA, Arsenio Paixão Bano ho ekipa, espesialmente ba maun boot Mari Alkatiri ne'ebé halo dezenvolvimentu ba Oe-Cusse to'o ohin loron," dehan PM Taur Matan Ruak bainhira fó pose ba Prezidente Autoriedade RAEOA-ZEESM foun, José Luis Guterres ‘LUGU’ iha Palásiu Governu, Kuarta (13/11/19).

Xefe Governu ne'e mós hato'o nia orgullu bainhira fó pose ba Prezidente Autoriedade RAEOA-ZEESM ba dahuluk iha nia governasaun.

"Ha'u orgullu tebes bele fó pose Prezidente Autoriedade RAEOA José Luis Guterres ‘LUGU’ hanesan mós uluk, ha'u sei Xefe Estadu fó pose ba maun boot Mari Alkatiri hanesan konseptór ba kria RAEOA-ZEESM ihat tempu ne'ebá,"  Taur afirma.

Eis Prezidente Repúblika ne'e afirma, projetu ZEESM nu'udar projetu nasionál, ne'ebé la'o maka'as loos, husi hahú to'o ohin loron.

"Projetu Oe-Cusse tebes duni, nu'udar projetu nasionál. Projetu ida ne'ebé la'o maka'as loos, hahú kria to'o ohin loron. Buat barak mak ita halo ona. Maibé buat barak mós ita seidauk halo," dehan PM Taur.

PM husu ba ekipa foun ne'ebé lidera husi Prezidente Autoriedade RAEOA José Luis Guterres ‘LUGU’ kontinua nafatin obra ne'ebé la'o tiha ona. PM dehan, para buat ruma ne'ebé presiza atu hadi'a no ajusta hodi lori Oe-Cusse ba oin.

"Naturalmente, prezidente foun ho ekipa sei la halo buat foun. Ita boot sira ba hatutan de'it saida mak sira halo ona. Ida ne'ebé di'ak hatutan liután. Ida ne'ebé ladi'ak ita hadi'a, no ida ne'ebé ladún di'ak, ita bele ajusta," Taur dehan.

Published in Politika

Tempotimor (Dili) – José Luis Guterres ‘LUGU’ simu pose husi Preimeriu Ministru Taur Matan Ruak nu'udar Prezidente Autoridade Rejiaun Administrativa Oe-Cusse Ambeno no Zona Espesiál Ekonomia Sosiál  Merkadu (RAEOA-ZEESM), Kuarta (13/11/19) iha Palásiu Governu.

Hafoin simu pose, Prezidente RAEOA-ZEESM foun ne'e deklara katak RAEOA-ZEESM la'ós  ba partidu ida nian mesak. Maibé, ba povu Oe-Cusse hotu no ba nasaun Timor-Leste.

"Dezenvolvimentu RAEOA-ZEEMS, la'ós partidu ida rua nian. Maibé, ne'e importante ba nasaun Timor-Leste no ba povu Oe-Cusse tomak," José Luis deklara.

LUGU afirma, nia sei hamutuk ho Governu sentrál hodi investe dezenvolvimentu ba rai Oe-Cusse. Tanba, investimentu husi rai liur no rai laran mak foin bele kria empregu no kria rendimentu ba estadu.

Prezidente RAEOA ne'e hatete, dezenvolvimentu presiza mós partisipasaun husi povu. Tanba ne'e, nia parte sei kria enkontru ho povu iha tinan ida dala rua. Ho nune'e, nia dehan, bele simu ideia hotu atu hadi'a dezenvolvimentu iha rai Oe-Cusse.

Rezolve Ró Haksolok

Iha ninia deskursu, LUGU promete sei servisu hamutuk ho Governu sentrál, hodi rezolve Ró Haksolok ne'ebé to'o ohin loron sai preokupasaun públiku.

"Ami sei presiza ita boot Prezidente interinu señor Arsenio Paixão Bano ho administrasaun sesante. Tanba, ita presiza rezolve problema balun. Hanesan Ró Haksolok ne'ebé ohin loron iha hela rai Portugal," hatete LUGU.

Hatán kona-ba preokupasaun ba Ró Haksolok, Ministru Transporte no Komunikasaun (MTK), José Agustino da Silva katak, kona-ba Ró Haksolok, Ministru Prezidensia Konsellu Ministru (MPKM) mak hatene.

"Hanesan na'in hira hatene, asuntu kona-ba Ró Haksolok ne'e exelénsia MPKM mak haree mak asuntu ne'e," dehan José Agustino.

Published in Politika

Tempotimor (Dili)-Ofisialmente diplomata senior Timor Leste, José Luis Guterres, assume ona kargu nu’udar Prezidente Autoridade Rejiaun Administrativu Oekusse-Ambeno ba tinan haat. Iha ninia “promesa dahuluk” J.Luis promete atu rezolve problema ro Haksolok.

Published in Politika

Tempotimor  (Dili) – Xefe Estadu Maior Jenerál F-FDTL, Major Jenerál Lere Anan Timur konsidera estetementu atuál Sekretáriu Jerál Partidu FRETILIN, Mari Alkatiri katak tempu besik ona lider sira atu tuur hamutuk filafali, tenke hatudu iha prátika. Jenerál Lere dehan, labele bosok.

"Uluk iha ai-laran mós ha'u nia maun Ramos Horta mai dehan gerrilleiru sira lakleur ona imi sei tun  ba villa hamutuk ho povu dada bandeira harii liberdade iha 1989. Maibé, to'o mai 1999 mak foin realiza. Ema hira mak la mate? Ne'e mak ha'u dehan, imi lalika mai bosok. Prátika mak hatudu. Dehan lakleur, bainhira ne'e ita lahatene. Lakleur ne'e, tinan 10 mós dehan lakleur," afirma Lere iha Palásiu Prezidensiál Bairru-pite, Kuarta (13/11).

Nia hatutan, lider sira tenke hamutuk para bele halo kritika ba malu hodi identifika ida ne'ebé mak loos ka sala.

"Ha'u rekoñese sira egois. Ne'e mak jerasaun tuan. Kuandu la tuur hamutuk ne'e tanba saida? Tanba  de'it arogansia ita lakohi sala. Lakohi ko'alia ba malu ne'e tanba saida? Prinsípiu uluk iha ai-laran kritika, dialogu ne'e mak prinsipál. Maibé, ita lakohi tuur hamutuk, se mak sala se mak loos, lahatene. Maibé, kuandu tuur hamutuk ne'e problema sala imi de'it mak hatene. La'ós ema liur," Lere dehan.

Lere esplika, lider na'in lima ka neen koñesidu iha Timor. Sira, tuir Lere, tenke hamutuk para kritika ba malu, tanba nasaun ne'e presiza la’o ba oin. Nia dehan, hamutuk mak iha forsa. Ketak ne'e, labele.

"Ha'u fiar, sira iha vontade duni atu hamutuk no iha responsabilidade. Tanba uluk ita hili ona opsaun atu ukun an. Entaun, tenke responsabiliza. Sei ita ukun an mak han malu, estrada ladiak, kiak nafatin ne'e ukun an la folin," Lere afirma.

Jenerál fitun rua ne'e mós fó analojia kona-ba uma ida ne'ebé presiza alicerse. Ne'ebé, tuir Lere jerasaun tuan sira mak tenke halo alicerse ne'e metin. Nia dehan, bloku ne'e iha alicerse nia leten.

“Bloku bele monu, maibé alicerse labele monu. Enkuantu alicerse monu, mak uma ne'e sei sobu rahun,” Lere haktuir.

Nia dehan tan, jerasaun tuan tenke preokupa ho joventude atu rai buat di'ak ba sira, atu dezenvolve no banati tuir.

Published in Politika
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« November 2019 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30  

Tempo Timor Networks

Online Counter