Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Tempotimor (Dili) – Primeiru Ministru (PM) Taur Matan Ruak hatete, nia kontente ho Orsamentu Jerál  Estadu (OJE) ba tinan 2020 ne'ebé montante boot. Tanba, tuir PM, iha modelu dezenvolvimentu barak ne'ebé governu atu alkansa.

"Hau kontente liután, iha tinan ida ne'e ita debate orsamentu barak. Tanba, iha dokumentu komisaun C nian ne'ebé hatete, ita investe ba ema di'ak-liu duke investe ba alkatraun. Tan ida ne'e, ha'u kontente," dehan Taur Matan Ruak iha Parlamentu Nasionál hafoin diskusaun OJE ba loron daruak, Tersa (03/12/19).

Taur afirma, nia kontente loos tanba Parlamentu Nasionál bele apoiu programa sira ne'ebé presiza tau atensaun ba parte ambiente. Liuliu, dezenvolvimentu sira ne'ebé provoka polusaun, hanesan petrolífeiru.

Xefe Goveru ne'e akresenta, iha dokumentu balun sei presiza debate kle'an liután, hodi rumu saida mak bele toma atu ba dezenvolvimentu nasaun nian.

Nia relata, OJE 2020 governu entrega ona ba Parlamentu Nasionál. Tanba ne'e, desizaun saida dei't mak PN foti, governu prontu atu apoiu.

Tempotimor (Dili) – Planu Ministériu Turizmu ba tuir Expo Dubai ho orsamentu millaun $2, hetan kritika husi deputadu Joaquim do Santos ‘Borluli’.

Deputadu husi bankada oposizaun ne'e dehan, planu ida ne'e so para gasta de'it osan. Tanba turizmu rai-laran la dezenvolve.

"Ita ba rai liur kanta. Maibé, rai laran la halo buat ida. Se mak atu mai vizita Timor? Fatin turizmu relijiozu iha Ramelau, Matebian, Soibada no turizmu komunitaria sira hanesan Marobo, nusa ita la dezenvolve ho diak, para atria ema mai no produs osan?" dehan Borluli ba jornalista sira iha resintu Parlamentu Nasionál, Segunda (02/12/19).

Borluli afirma, loloos antes atu ba halo promosaun iha rai liur, iha rai laran tenke halo ona buat ruma. Agora, tuir Borluli, iha rai laran mamuk hela, ba rai liur mós kanta mamuk dei't.

Deputadu ne'e akresenta, turizmu iha rai seluk hatama osan. Maibé, iha Timor oin seluk fali. Turizmu gasta osan dei't.

"Ita bele ba halo pameran iha liur. Maibé, iha rai laran mós tenke halo buat ruma. Agora, iha rai laran nunka book sasan ruma, oinsá mak ema bele mai hatama osan," tenik Borluli.

Nia rekoñese, fatin turizmu sira iha rai laran ne'e, parte Igreja mak halo. La'ós governu mak halo. Tanba ne'e, presiza dezenvolve uluk buat ruma iha rai-laran, hafoin ba halo promosaun iha rai liur.  Sei lae, nia dehan, para atu gastu osan de'it.

Tempotimor (Dili) – Primeiru Ministru Taur Matan Ruak afirma, Membru Governu (MG) inkompletu, la impede prosesu dezenvolvimentu ekonomia iha rai-laran.

Deklarasaun Xefi Governu ne'e, hanesan hafera opiniaun deputadu balu husi bankada AMP iha Parlamentu Nasionál (PN), ne'ebé durante ne'e kestiona katak Membru Governu (MG) inkompletu, halo impedementu ba prosesu dezenvolvimentu.

"Maski iha obstáklu barak, ne’ebé governu hasoru no difikuldade sira ne’ebé mosu tanba formasaun governu nian seidauk kompleta. Kuadru  ida ne’e, la impede rekoperasaun graduál husi ita-nia ekonomia atu to’o ba nivel kresimentu, ne’ebé rejista ona to’o tinan 2016," dehan Primeiru Ministru Taur Matan Ruak iha ninia deskursu, bainhira aprezenta OJE 2020 iha Parlamentu Nasionál, Segunda (02/12/19).

Taur afirma, durante tinan 2019, ekonomia hatudu ona sinál rekoperasaun no aselerasaun, ne’ebé bele haree momoos.

“Krezimentu ne’ebé forte husi produtu internu brutu, la’ós-Petrolíferu, ne’ebé daudaun ne’e kalkula ba %5,1. Fó mai ita  konfiansa no espetativa ne’ebé boot atu bele alkansa iha tinan 2020. Kresimentu ekonómiku ida hamutuk %7,2 atu kumpri hotu kompromisu ne’ebé governu asume ona ba povu no ba Parlamentu Nasionál, liuhusi ninia programa,” Taur esplika. 

Iha parte seluk, tuir PM Taur relata, estabilidade polítika no sosiál ne’ebé governu promove ona, to’o oras ne’e, dudu ona kresimentu atividade husi ekonomia nasionál, no sei permite, iha futuru,  hadi’a ba beibeik kondisaun moris ita-nia povu nian, ne’ebé hatudu ona iha  retornu  ba  konsumu  família, ne’ebé  tenke rejista kresimentu ida besik %3  iha tinan 2020, hodi kontribui ba redusaun ida ne’ebé signifikativu ba taxa pobreza, tinan ne’e, ba %31,8, ne’ebé reprezenta menus pontu persentuál sanulu, bainhira kompara ho tinan fiskál 2014.

"Rezultadu  sira-ne’ebé enkoraja ita ne’e, la’ós de’it méritu ka konkista governu nian de’it, maibé  ema hotu nian ne'ebé iha tinan ida ho balu nia laran ne’e, sei kontribui ba pás no estabilidade polítika no sosiál iha ita-nia país,” nia tenik.

Tempotimor (Dili) – Iha Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2020 ne'ebé governu prevee billaun $1.950, sei kobre programa importante hamutuk 137, sub programa 482 no atividade hamutuk 1.957.

“Aprovasaun orsamentál ba tinan fiskál 2020 nian, sei reprezenta pasu ida tan atu moderniza jestaun finansas públika hodi estabelese ligasaun direta ida entre plenamentu estratéjiku ba tinan naruk no tinan badak, ne'ebé fahe ba programa anuál 137, sub programa 482 no atividade iha 1.957," afirma PM Taur Matan Ruak, bainhira aprezenta OJE tinan fiskál 2020 ba PN, Segunda (02/12/19).

Ezersísiu ida ne'e, tuir PM Taur, sei abranje entidade públiku, ministériu, organizasaun no instituisoens autónomu 86, ne'ebé integra iha universu estadu nian.

"Entidade sira ne'e, sei asume responsabilidade importante iha implementasaun no avaliasaun dezempeñu husi projetu sosiál hamutuk 29, projeitu ekonómiku 23, projeitu kona-ba infraestrutura hamutuk 44, projeitu husi instituisaun nasionál hamutuk 41," Taur esplika.

Nia dehan, husi projetu hirak ne'e sei loke oportunidade ba forma foun, no promisor ida husi debate orsamentu, hodi substitui ba debate orsamentál ne'ebé define ona iha rúbrika kada programa sira iha debate orsamentál tinan fiskál 2020 nian no objetivu hirak ne'e, atu fó benefísiu ba sidadaun sira no ba ekonomia.

Tempotimor (Dili) – Primeiru Ministru Taur Matan Ruak deklara, governu nafatin sai makina ba kresimentu ekonomiku no sai mós responsabilidade ba garantia justisa, inkluzaun paz i toleransia.

"Konsiderasaun ba responsablidade oioin ne'ebé estadu asume, liuliu iha planu sosiál, governu labele ignora nia obrigasaun, hodi fó nia kontinuidade ba ezekusaun planu estratéjiku 2011-2030, atu dezenvolve Dezenvolvimentu sustentavel," deklara Primeiru Ministru Taur Matan Ruak, antes hahú diskusaun OJE ba tinan 2020 nian, iha Parlamentu Nasionál, Segunda (02/12/19).

Taur afirma, espera tulun husi ema hotu ba governu ida ne'e no governu ne'ebé sei tuir mai, par bele transforma patria doben ba pais ida ne'ebé modernu, riku, forte no seguru ne'ebé bele oferese oportunidade ba ema hotu hanesan.

Nia relata, metas hirak ne'e prevee iha programa governu, ho komprimisiu klaru ne'ebé ho sidadaun sira kontinua dudu, atu konkretiza objetivu nasionál hodi liberta povu husi kiak no hamlaha.

PM Taur dehan, iha konkretiza objetivu nasionál ne'e, fundamenta tebes atu bele asegura unidade povu nian no lori prosperiedade ba patria.

Molok hato'o ninia deskursu iha Plenaria Debate Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ba tinan fiskál 2020, PM Taur Matan Ruak to'o iha Parlamentu Nasionál hetan akompanamentu husi Ministru Prezidente Konsellu Ministru (MPKM), Hermenegildo Agusto Pereira Cabral no Ministru Reforma Lejizlativa no Asuntu Parlamentar (MRLAP), Fidelis Leite Magalhães.

PM Taur Matan Ruak to'o iha PN maizumenus tuku 09.18 OTL.

Tempotimor (Dili) – ID falsu iha média sosiál, sai preokupasaun ema barak. Inklui mós governu. Tan ida ne'e, Autoridade Nasionál Komunikasaun (ANC), hamosu ona sistema registu ba servisu telemovel pre-pagu (MSRS). Maibé, sistema ida ne'e seidauk bele redus totál ID falsu.

"Ami hamosu ona sistema MSRS. Maibé, la signifika atu redus totál kedas ID falsu. Ne'e, hanesan aspetu ida atu kontribui hodi hamenus ID falsu," dehan Prezidente Konsellu Administrasaun, Autoridade Nasionál Komunikasaun (ANC), João Olivio Freitas ba jornalista hafoin lansamentu sistema MSRS, iha salaun Ministériu Transporte e Komunikasaun (MTK), Kaikoli, Sexta, (29/11/19).

Nia relata, sistema MSRS ne'e atu hatene loloos ema hira mak uza sim card operador telekomunikasaun iha rai-laran ne'e.

"Sistema ida ne'e, ami dezenvolve par bele hatene SIM card ne'ebé mak la rezistu, operador sira sei foti desizaun blokeia hotu sim card ilegál, hodi hamenus ID falsu," tenik João.

Nia afirma, sistema MSRS mós hanesan meus ida ba redusaun problema krime sibernetika nian.

Tempotimor (Dili) – Tan de'it atu ba servisu iha Austrália, polítika Sekretáriu Estadu Formasaun Profisional no Empregu (SEFOPE), obriga inan-feto sira, ne'ebé tuir hela teste fisiku, tenke bomba rai.  

Observador Polítika husi Uiversidade Nasionál Timor Lorosa'e (UNTL), Camilio Ximenes Almeida lamenta ho hahalok ida ne'e.

"Teste fíziku atu ba Austrália mós haruka inan-feto sira bomba rai. Ita ne'ebé haree ida ne'e, triste. Matan ben monu. Tanba, teste hanesan ne'e so atu sai Polísia ou F-FDTL mak bele aplika," Camilio hatete ba tempotimor.com, iha Kampus tuan UNTL, Kaikoli, Dili, Kuarta (26/11/19).

"Hahalok ida haruka inan-feto sira bomba rai, tan de'it atu ba Austrália ne'e, presiza kombate. Tanba, hahalok ne'e invazor kolonál sira mak uluk halo ba Timoroan. Ita lakohi buat sira hanesan ne'e, mosu tan. Se lae, ita nafatin atan ba bei-beik," esplika Camilo.

Iha sorin seluk, tuir observadór polítika ne'e katak polítika Governu nian hodi haruka Timoroan sira sai ba liur ne'e, loloos la merese.

“Tan saida, Governu la kria polítika seluk hodi loke kampu servisu iha rai-laran. Ka polítika haruka de'it Timoroan sira ba Korreia no Austrália ne'e de'it mak loos ona?” Camilo afirma.    

Tempotimor (Dili) – Impase Polítika iha rai-laran, a finál da'et hotu ba problema eletrisidade mate-lakan, ne'ebé rezulta halo populasaun barak ninia sasán eletrisidade sira, aat no kema saugate de'it.

"Ita iha tinan rua liubá, laiha osan atu halo manutensaun no atu hola ekipamentus. Armajen mamuk. Nia impaktu mak ahi mate-lakan," dehan Diretora Jerál Eletrisidade, Arlinda M.R.F.F. Miranda ba tempotimor.com no Jornál Independente iha ninia knaar fatin, Kaikoli, Dili, Kuarta (27/11/19).

Nia relata, kuandu eletrisidade mate ona mak foin ba halo atendementu. Kuandu lakan hela, husik hela de'it. Tanba laiha ekipamentus rezerva atu halo atendementu ho di'ak.

Arlinda afirma, kauza seluk ne'ebé halo ahi mate-lakan mak sasán ne'ebé avaria no distribuisaun uza sistema manual.

“Entaun, bainhira avaria iha parte ruma, parte téknika sira sei ba buka tuir mak foin halo atendementu,” nia esplika.

Sasán Aat

Alende ne'e, ba tempotimor.com populasaun iha Becora, J. Rigoberto (52) kestiona kona-ba ninia sasán eletrisidade hanesan jeladeira ka kulkas no kipas angin nomos sasán sira seluk, ne'ebé estraga, rezultadu husi ahi mate-lakan.

“Ahi mate-lakan hela de'it hanesan ne'e, halo ami populasaun nia sasán sira estraga hotu. Ha'u mós lahatene, sei ha'u lori sasán hirak ne'e ba reklama iha EDTL, kariik bele iha hanesan kompesasaun ka lae?” José hatete.   

Nia esplika, iha parte seluk, kondisaun ahi mate-lakan hela de'it hanesan ne'e, halo komunidade sira sente la hakmatek.

“Kalan-kalan ita tenke hadeer. Tanba, bainhira ahi mate-lakan hela de'it, provoka na’ok-teen sira bele tama uma na’ok ita-nia sasán balun,” nia hatete.

Tempotimor (Dili) – Prezidente Repubilka (PR), ba dala rua, deklara ona veta ba Dekretu Nú. 11/V loron 26 Novembru 2019, kona-ba Lei Atividade Petrolífeiru-Lei Fundu Petrolífeiru (LAP-LFP).

Antes ne'e, iha loron 29 Agusto 2019 liubá, PR mós deklara veta ba Dekretu Nú. 9/V, kona-ba LAP-LFP. Hoi da ne'e, Dekretu Lei kona-ba LAP-LFP, konsidera inkonstitusionál nafatin.

“Veta ne'ebé PR deklara, konstitusionalidade mak permiti bainhira PR haree buat ruma ba diploma ne'ebé mai husi PN no Governu,” hatete Prezidente Tribunál Rekursu (PTR), Deolindo dos Santos iha Igreja Katedrál Dili bainhira partisipa misa agradesimentu ba komemorasaun loron Proklamasaun Independénsia Timor-Leste ba dala 44, Kuarta (27/11/19).

Tuir Deolindo, dala barak públiku kestiona kona-ba prosesu ne'e. “Iha parte primeiru, PR husu TR atu halo investigasaun preventiva ba LAP-LFP. Depois, iha segunda vez mós nune'e? Atu dehan de'it, ne'e konstituisionalidade mak permite ida ne'e. Tanba ne'e, laiha problema ruma, bainhira sua exelénsia Prezidente Repúblika haree buat ruma, ba diploma ne'ebé mai husi Parlamentu Nasionál (PN) ka Governu," nia esplika.

Maski nune'e, deklarasaun veta ba Dekretu Nú. 11/V loron 26 Novembru 2019, TR seidauk simu. "Veto PR nian ba Lei Atividade Petrolífeiru no Lei Fundu Petrolífeiru (LAP-LFP), ami seidauk simu kona-ba ida ne'e," afirma Deolindo.

Tempotimor (Dili) – Iha 28 Novembru tinan ne’e, povu Timor-Leste sei komemora loron Proklamasaun Independensia ba tinan 44. Iha apelu boot ida husi Uma Kreda atu ukun-nain sira ne’ebé kaer ukun, labele tuir nia hakarak no buka riku ba nia an.

Apelu ne’ebé mós konsidera hanesan reflesaun husi Uma Kreda ne’e hato’o liu husi omilia Vigariu Jerál Arqu Dioseze Dili, Mgr. José Antonio da Costa ne’ebé preside misa agradesimentu ba loron Proklamasaun Independensia ne’ebé realiza iha Igreja Katedral, Dili, Kuarta (27/11).

"Ukun labele halo tuir o nia hakarak, se lae nakonu ho injustisa no violensia hodi buka riku-soin ho nune'e reinu ida ne'e sei monu ba ema seluk nia liman," dehan Amu José.

Amu dehan, maske ho iluzaun no hanoin barak, maibé bainhira halo tuir hakarak de’it, sei hasoru susar, laiha pas no justisa.

“Ho nune'e sei hetan mak kiak, violensia ba kbiit laek no ema barak mak sei falta nesesidade hafoin ikus mai sei lakon konfiansa,” dehan Amu ne’e.

Tan ne’e, Amu José husu ba ukun-nain sira atu kaer metin moris hakmatek ba nia sosiadade.

“Ukun-nain matenek sei lori grasa ba nasaun, ukun-nain labele rai odiu tanbá Na’i ne'ebé iha leten sei la simu ema loko aan sira," dehan Amu Lulik ne’e.

Entretantu, misa agradesimentu ne’e hetan prezensa husi espoza Prezidente Repúblika, Espoza Primeiru Ministru, Prezidente Parlamentu Nasional ho nia espoza, Maijor Jeneral Lere Anan Timur ho nia espoza, no entidade estadu no governu sira seluk.

Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« March 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Tempo Timor Networks

Online Counter