Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Items filtered by date: Thursday, 24 September 2020

Tempotimor (Dili)-Atu prevene krime organozadu iha Timor-Leste, portavoz grupu Rezitensia Nasional Defende Justisa no Konstituisaun RDTL Angela Freitas husu ba parte seguransa atu hala'o kapturasaun ba Konseleiru Masimu Partidu KHUNTO, Naimori Bucar.

Published in Politika
Thursday, 24 September 2020 14:42

PM Taur: Presiza Reforsa Seguransa iha Fronteira

Tempotimor (Dili)-Haree ba inresponsabilidade sidadaun sira nian hodi lakohi obedese ba regra estadu nian iha periodu estadu emerjénsia nian, mak governu Timor-Leste no governu Indonézia sei buka estratéjia hodi prevene sidadaun sira tama-sai ilegál iha fronteira rai.

Published in Seguransa Defesa

Tempotimor (Dili)-Maske informasaun espekula ona iha média sosiál facebook, katak tempu besik Primeiru Ministru (PM) Taur Matan Ruak sei rejigna-aan, maibé bazeia ba informasaun ne'e PM Taur katak, la mehi atu rejigna-aan.

PM Taur Matan Ruak informa lia hirak ne'e iha Palásiu Prezidensiál bairru-pite, Dili, hafoin enkontru semanál ho Prezidente Repúblika (PR) Francisco Guterres Lú-Olo.

"Ha'u hanoin sira mehi karik, uluk nusa la rejigna-aan, agora ne'e tempu rejigna-aan laiha tiha ona," dehan PM Taur, Kinta (24/9).

Nia husu ba públiku lalika fiar, tanba PM la mehi ba rejignasaun.

"Agora ha'u servisu maka'as lori Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ba Parlamentu Nasionál (PN), agora rejigna-aan ba saida nian, ne'e laiha ida, lalika fiar ida ne'e. Ha'u hanoin sira hamlaha oituan karik," nia tenik.

Entretantu, observasaun www.tempotimor.com nota katak, bainhira PM Taur hatán ba públiku kona-ba informasaun rejignasaun nian, xefe governu ne'e hatán ho hamnasa de'it.(*)

Published in Politika

Tempotimor (Dili) - Ministériu Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál (MAPKOMS) ho Komisaun A Parlamentu Nasionál, realiza audiénsia publika hodi debate proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2020.

Ministru Francisco Jerónimo afirma, alokasaun OJE ba Ministériu Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál iha tinan 2020 hamutuk tokon US$ 4.

Liga ba orsamentu ne'ebé iha, sei aloka de’it ba transferénsia publika, bens de servisu, ho saláriu de’it, maibé kona-ba alokasun orsamentu kapitál dezenvolvimentu, kapitál menór, fundu infraestrutura sei laiha tanba haree ba tempu la permite ona atu ezekuta.

Tuir nia, husi montante tokon US$ 4 ne'e soma hamutuk ho Dotasun Orsamentál Temporaria (DOT) ne'ebé durante ne'e MAPKOMS ezekuta atinji %72, restu husi  %28 ida ne'e sei kobre ba fulan-Outubru, Novembru, Dezembru.

"Ami-nia proposta tetu orsamentu ne'ebé mai husi governu ami aprezenta, responsabiliza saida mak ami halo no saida mak seidauk, sira konkorda ho buat ne'ebé iha," dehan MAPKOMS, Francisco Jerónimo, iha PN, Kuarta (23/9)

Kona-ba prosesu audiénsia ho MAPKOMS ne'e, nia dehan, deputadu sira ladún foti kestaun barak ba valór orsamentu maibé sira ko’alia liu kona-ba MAPKOMS nia funsionáriu sira.

Nia hatete, MAPKOMS to'o agora seidauk simu funsionáriu foun, maibé funsionáriu sira uluk mak nafatin to'o agora seidauk halo mudansa ruma. (*)    

Published in Politika

Timoroan Ba Servisu iha Koreia no Austrália Inisia Husi Horta

Tempotimor (Manufahi)- Eis Prezidente Repúblika ba períodu 2007-2012, José Ramos Horta, maka inisia Timoroan ba servisu iha Correia no Austrália hodi fó kontribuisaun ba hasa'e ekonomia Timor-Leste nian.

Laureadu Nobel ba Paz, José Ramos Horta halo esplikasaun ne'e, atu halo komparasaun entre Timor-Leste ho nasaun sira seluk iha mudansa dezenvolvimentu liuliu iha área ekonomia.

"Rai ida iha Cabo Verde naran Mindelo, uluk mós kolónia portugés no rai ne'e laiha mina, osan mean, rai ne'e maran loos. Kada tinan udan fulan ida de'it, maibé konforme estudu internasionál sira halo entaun rai Cabo Verde ne'e sira-nia jestaun ekonomia finanseira di'ak liu iha Áfrika tomak", dehan nia, iha Postu Turiskai, Munisípiu Manufahi, Kuarta (23/09).

Eis-Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun ne'e mós hatutan, klaru sira-nia populasaun lubuk iha iha Amérika hanesan mós timoroan balun agora iha Inglaterra, Koreia no Austrália hodi fó kontribuisaun ba dezenvolvimentu ekonomia.

"Uluk ha’u kuandu Ministru Estranjeiru, ha’u mak ko'alia primeira-vez ho Koreia iha 2002 no 2003 kedas, favór loke imi nia odamatan merkadu ba joven Timor ba servisu iha ne'ebá", dehan Horta.

Lider nasionál ne'e akresenta, iha momentu ko'alia ho nasaun Koreia fo razaun tolu ba sira.

"Ida ami nia ekonomia ka osan laiha liu no família sira ki'ak liu, imi simu ami-nia ema para pelumenus osan ruma tama. Segundu ha’u, ami nia joven sira ba servisu iha Koreia sira sei manan esperiénsia servisu étika no dixiplina servisu nian tanba Koreia ne'e servisu duni la'ós halimar. Terseiru hametin relasaun di'ak liután Timor ho Koreia. No lori tinan 3 no 4 mak programa ne'e komesa hahú", hateten nia.

Horta subliña, grupu primeiru ba Koreia ne'e nia rasik mak ba despedida sira iha aeroportu, maizumenus sira na'in 50 no to’o agora rihun 2 resin mak ba tan.

"Austrália mós hanesan ha'u ko'alia primeiru, maibé difisil liu, primeiru grupu ba na'in 16, sira ba aprende peska, agora ba barak ona kuaze rihun rua, hanesan mós rai seluk, iha Inglaterra barak kuaze 30 Mill", tenik Horta. (*)

Published in Politika
Page 2 of 2
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« September 2020 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30        

Tempo Timor Networks

Online Counter