"Ita husu ba Governu ida agora liliu eis Jenerál Taur Matan Ruak hanesan Primeiru Ministru ho Brigadeiru Jenerál, Filomeno da Paixão de Jesus hanesan Ministru Defeza, tenke hadi'a ona infraestrutura iha komponente navál. Tanba komponente navál hasoru problema iha inisiu hari’i to’o ona tinan 20, maibé dezelvolvimentu seidauk la’o di’ak, tanba Governu rasik la tau atensaun”, dehan Sancho, iha nia kna’ar fatin, Bairu Sentrál, kinta (13/01).
Kada loron Ró ilegál kontinua tama iha teritóriu Timor-Leste liliu iha tasi Kosta Súl hodi na’ok rikusoin sira iha ne'ebá maibé komponente Navál labele halo buat ida, tanba ró sira ne'ebé durante komponente navál uza hodi halo seguransa iha tasi ne'e aat hotu no laiha manutensaun.
“Ita akompaña bainhira hari’i komponente navál ne’e iha prosesu difísil, tanba Governu rasik laiha apoiu ida ne’ebé mak di’ak hodi halo dezenvolvimentu, iha komponente navál seidauk sufisiente hodi kontrolu seguransa teritóriu fronteira marítima iha tasi, maske atividade ilegál kontinua la'o iha ita-nia tasi Kosta Súl”, hatete nia.
Ho difikuldade hirak ne'e, tuir lolos Governu ne’ebé lidera husi Taur Matan Ruak tenke tau atensaun ba dezenvolvimentu komponente navál.
“Ita iha esperiénsia, iha tinan hirak ba kotuk akontese kazu balun iha Ataúru, ró husi nasaun viziñu Indonézia tama mai Timor-Leste hodi fó ameasa ba ita-nia sidadaun sira, no tempu ida agora mós afatin laiha prezensa komponente navál maske komponente navál nia misaun importante mak tenke prezensa iha tasi hodi halo seguransa liga ba frontronteira tasi”, haktenik nia.
Tanba ne’e husu ba Governu atu investe maka’as iha komponente navál nomós Unidade Polísia Marítima (UPM) atubele halo kontrolu másimu rikusoin Timor nia iha tasi laran. (*)