"Sé ita iha ona kondisaun atu kumpre militarizasaun. Konserteza ke ita iha orgaun soberanu haat, Parlamentu Nasionál, Governu (Ezekutivu), Prezidente Repúblika ho Tribunál, ida ne'e tenke iha konsensu", dehan Prezidente Komisaun B, deputadu José Agustinho Sequeira "Somotxo Matar Mimiraka", iha PN, tersa (14/09).
Tanba, Timor-Leste hanesan nasaun idependente, kuandu iha nesesidade militariza sistema kontrolu fronteira, nian, komserteza orgaun soberanu haat mak hakotu desizaun ikus maibé tenke liuhusi konsensu nasionál tanba sira hanesan ri'in ba Estadu.
"Uluk kedas ha'u mós hatete dehan tenke ser konsensu nasionál, tanba polísia iha ne'eba ne'e mós liuhusi polítika konsensu nasionál ida mak ita tau polísia", esplika nia.
Maske, inisiu kedas konstituisaun fó kompeténsia ba forsa armada sira mak atu hein maibé momentu ne'e orgaun soberanu sira deside monta Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) liuhusi Unidade Patrollamentu Fronteira (UPF) tanba desizaun ne'e ho konsensu politika.
Nune'e, tenke iha konsensu, se laiha konsensu, iha futuru ema ruma sei politiza situasaun ne'e.
Tanba, deklarasaun Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak, ko'alia iha Parlamentu Nasionál, foku ba asuntu rua ne'ebé importante, ba nasaun ida ne'e, ida Krime Organizadu, no ida seluk mak militarizasaun. Ida ne'e nu'udar deputadu, liliu komisaun B, iha kompeténsia halo análiza kona-bá liafuan rua ne'e.
"Tan ida ne'e mak orgaun soberania sei halo desizaun, tanba dehan seguransa defeza esterna ne'e, sempre iha ita-nia konstituisaun entrega ba ita-nia forsa armada la'ós forsa seguransa interna", dehan nia.
Desizaun lori forsa armada hodi substitui UPF, ne'e sei laiha impaktu tanba ida ne'e tuir lei, no konstituisaun, ne'ebé gatante kompeténsia forsa armada nian iha fronteira rai maran.
"Impaktu l hanesan ameasa ruma husi ita ba Indonézia, ha'u hanoin laiha tanba ita mós ameasadu hela husi sira (Indonézia). Tanba ida-idak atu defende ninia soberanu ne'e nia atu tau (kainaun) ka tau (musaun) ida ne'e ita la kestiona tanba ita mós laiha diretu atu halo interferénsia ba asuntu sira ne'ebé nasaun sira seluk, e ita kuandu kaer ida ne'e mós hanesan, kuandu ita hakarak tau forsa armada, Indonézia laiha diretu atu halo intervesa ou labele", afirma nia. (*)