Print this page

Lere Dehan Seidauk Tempu Aplika Militár Obrigatóriu

By November 12, 2020 3337

Tempotimor (Dili)- Xefe Estadu Maiór Jenerál F-FDTL, Maijór Jenerál Lere Anan Timur, hateten, nia parte obedese ba governu maibé seidauk tempu atu aplika politika rekrutamentu militár obrigatóriu, tanba ne’e la’ós lori dezvantajem de’it ba foinsa’e ho idade 18.

“Lei militar obrigatóriu governu deside ona, ha’u labele kontra. Entaun, ha’u obedese ba desizaun governu nia. Maibe, implementasaun mak seidauk to’o tempu karik, tanba uluk ita-nia kadernu estratéjiku to’o 2020 ne’e ita atinje ona númeru autorizadu 3.600. Maibé, estudu foun ne’ebé gabinete 2020 halo, efetivu ne’e la’ós 3600 ona, maibé rihun 4-5. Efetivu mak bele iha servisu militar obrigatóriu,” Jenerál Lere hateten lia hirak ne’e iha Palásiu Prezidensiál Bairru-Pite, Kuarta (11/11).

Veteranu ne’e mós afirma, komponente navál ne’e agora ko’alia kona-ba autoridade maritima, área foun ida ne’ebé investe mós rekursu umanu iha ne’ebá, depois kooperasaun internasionál kona-ba forsa ba dame ne’ebé uluk la temi ne’e agora iha, entaun tenke investe mós rekursu umanu iha ne’ebá.

“Uluk ita la ko’alia kona-ba forsa aero, agora ita tenke reforsa ita-nia rekursu umanu iha ne’ebá, tanba buat sira ne’e hotu mak efetivu ne’ebé ita kálkula ne’e to’o 5.000,” nia hateten.

Lere mós afirma, lei servisu militar obrigatóriu ne’e sim, maibé nia vantajem no dezvantajem mós iha.

“Vantajem mak halo timoroan hotu-hotu liu-liu joven sira iha nasionalizmu no patriotizmu tenke maka’as no joven timoroan tenke disiplinadu, hatudu aan hanesan jerasaun foun ba ita-nia estadu,” Lere esplika.

Kona-ba dezvantajem Lere sita katak, “Sira ne’ebé tinan 18 ne’e idade eskola nian, lei bele admite halo lisensa rejistada, nia la ba militar mais selu taxa militar, entaun ida ne’e mós problema ida, nia selu eskola, nia mós selu taxa millitár, inan-aman bele ka lae, mais ha’u hanoin katak bele,” nia dehan.

Lere mós fó razaun kona-ba seidauk tempu implementa servisu militar obrigatóriu, ne’e tanba militar efetivu TL seidauk prienxe rekezitu ka estudu ne’ebé gabinete 2020 halo.

“Ha’u-nia hakarak ne’e, kuandu ita atinje militar efetivu rihun 4 to’o rihun 5, depois mak ita hala’o lei servisu militar obrigatóriu ne’e, atu ita bele halo rotasaun, nune’e ita halo forsa ne’e jovén nafatin, se lae hanesan agora ne’e tanba empase polítika ita haree forsa katuas, ita halo forsa ne’e sai joven,” katak nia.

Lider fitun rua ne’e mós afirma, atu aplika servisu militar obrigatóriu, governu tenke prepara kondisaun rua ne’ebé ita própriu ba instituisaun no ida seluk ba kondisaun ne’ebé governu presiza kria.

“Kondisaun husi instituisaun própriu mak hanesan infraestrutura, lojístika no seluk tan. Depois kona-ba rekrutamentu ne’e mós ema sei hamnasa ita, tanba ita presiza de’it ema na’in 600, maibé ema ne’ebé mai prienxe ne’e 6.000, entaun sira sleuk ne’e ita atu haruka fila ba uma. Hanesan ha’u dehan katak polítika ne’e sei implementa kuandu ita-nia forsa efetivu to’o rihun 4 no rihun 5, atu sidadaun hotu-hotu iha dever obrigasaun atu defende ninian nasaun, rai no povu,” nia tenik.

 

PUBLISIDADE

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Thursday, 12 November 2020 08:22
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com

Related items