“Ha'u mai ko'alia pontu rua de'it mak primeiru mak profesionalizmu PNTL nian, se ita atu profesionaliza PNTL, ita presiza rekursu umanu ne'ebé di'ak liu, no ita presiza kondisaun tékniku fasilidades ne'ebé di'ak liu”, dehan Fidelis iha Komando Jerál PNTL, Kaikoli-Dili, kinta (11/08).
Tanba ne'e Governu daulau liuhusi lideransa Minístru ho vise Minístru hala'o servisu maka'as no konsege aprezenta medida barak ba Konsellu Ministru no hetan ona aprovasaun husi Konsellu Minístru rasik.
“Estatutu ami toba tiha ona horseik (10/08), rejime ami oriva tiha ona, ita-boot sira-nia rejime salariál remuneratóriu ami aprova tiha ona, no 15 pursentu ne'ebé mak sei hahú efeitu husi 2023 ba oin konsellu Ministru aprova hotu tiha ona no Komponente sia xave, ba melloramentu Instituisaun PNTL mai iha Konsellu Ministru iha apresiasaun ne'ebé aas kolaborasaun ne'ebé aas, hodi nune'e fasilita ho lalais too faze tuir mai”, afirma nia.
Nune'e Governu husu ba Parlamentu Nasionál hamutuk ho Ministériu relevante atu tur hamutuk hodi hadi’a rekursu no jestaun PNTL nian bainhira ko'alia kona-ba orsamentu ba PNTL rasik.
Governu nia esforsu atu fasilita PNTL la'ós de'it haree ba Rekursu Umanu maibé presiza tau atensaun mós ba Rekursu Materiál sira.
“Agora importante ida seluk mak ha'u temi mós iha parte profesionalizmu PNTL mak Rekursu Materiál, agora ita bele rekursu umanu ne'ebé mak boot liu no di'ak liu mais seim materiál ne'e nia rezultadu laiha”, dehan nia.
Tanba ne'e, Governu tenke tetu hodi halo balansu ba Rekursu Umanu no Materiál atu nune'e asegura servisu PNTL ho di'ak. (*)