Tuir informasaun ne’ebé www.tempotimor.com asesu iha pájina DNMG, kinta (09/06) katak, desde tinan 1960 to’o 2016 rejistu ona DOI ne’ebé konfiavel ho eventu 11 ba DOI Negativa no eventu 10 DOI pozitiva (BOM, 2022).
Tanba, Dipolo do Oceano Índico (DOI) define husi diferensa Temperatura Superficie Tasi nian (TSM) entre Tasi parte Leste no oeste Oceano (Tasi) Indico nian.
Sistema ne’e mós similar ho El-Nino Oscilação Sul (ENOS), katak fenomeno natural ne’ebe akopladu entre Atmosfera-Oceano, maske nune’e sistema refere estabelece iha Tasi Indico nian, hodi fo influénsia ba padraun tempu no klima Ilha Timor nian.
DOI iha faze tolu (3), hanesan faze pozitivu: Temperatura Superificie Tasi Indico manas liu média klimatolojia, enkuantu tasi iha parte Oeste no norte Austrália nian malirin nune’e nia influénsia mak sei reduz udan been no halo bailoron naruk ba illa Timor.
Ba faze negativa: Temperatura superficie Tasi Indico malirin liu média klimatolojia no Temperatura superficie tasi manas liu iha parte oeste no norte Austrália nian, iha ne’ebé sei influénsia padraun klima, halo udan been aumenta no prolonga periodu udan iha rejiaun tropikal hanesan Illa Timor.
Nune’e mós faze neutral, temperatura superficie tasi Indico nian la manas no malirin liu “entre faze pozitivu no negativu”, faze refere ladún fó influénsia ba klima Illa Timor.
Maibé tuir ajénsia Meteorlojia Mundiál sira, hanesan Australian Bureau of Metetorology (BOM) no maioria modelo klimatiku globál hatudu katak agora dadaun (Dekadal-I fulan-juñu) DOI ativa ho estadu negativa (Fig.2) no prevista katak sistema ne’e sei aumenta ninia indice “ki’ik liu -0.4” iha dekadal ikus fulan-juñu ho probabilidade 99.0% no kontinua manten to’o fulan-setembru (90.9%) no iha tendénsia estende to’o fulan-novembru (78.8%).
Ba klima Timor nian ba fulan hirak oin mai, ho estabelesimentu sistema ne’e (DOI NEGATIVA) iha tasi Indico ne’eba no aumenta ho ENSO negativa (La Niña) (Fig.3) iha Oceanu Pasifiku ne’ebá mak, “sei prolonga liu tan tempu udan iha illa timor, siknifika ita sei kontinua simu udan been natoon-barak liu média klimatolojia iha fulan hirak oin mai (fig.1). Maske ita tama ona ba tempo bainloron mas ita sei hetan nafatin udan bem moderado- forte”, esplika DNMG liuhusi pájina DMMG.
Maibé iha nota informative ne’ebé fó sai husu ba Stakeholder no komunidade iha teritóriu Timor laran atu akompaña atualizasaun informasaun husi DNMG relasiona ho padraun DOI & ENSO ne’ebé oras ne’e dadaun iha ''estadu ativa, atu nune'e evita informasaun falsu ka hoax ne’ebé ho intensaun atu hatauk komunidade sira. (*)