Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Tempotimor (Dili) – Prezidente Komisaun Nasionál Kontrolu Kankru Susun, Doutór Alito Soares hatete númeru mortalidade tan moras kankru susun iha rai laran, aumenta aas.

Maski la hatudu grafika no dadus, Doutór Alito dehan, moras kankru susun hanesan moras ida ne'ebé perigu tebes no bele halakon ema nia vida.  

"Iha Timor-Leste moras kankru susun ne'e, ho nia mortalidade aas tebes. Maioria kona ema sira ne'ebé ho idade 18-20 mak hetan moras ne'e," informa Doutór Alito ba jornalista iha Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV), hafoin lansamentu video kona-ba moras kankru susun, Kuarta (02/10/19).

Nia dehan, Ministériu Saúde hamutuk ho Fundasaun Alola realiza lansamentu video kankru susun ne'e, hodi sosializa moras kankru susun ne'ebé  tuir Alito, aumenta aas iha Timor-Leste.

Tuir doutór Alito, komisaun nasionál ne'ebé nia xefia ne'e hetan suporta husi Ministériu Saúde hodi bele kontrola pasiente sira ne'ebé hetan moras kankru susun.

"Espera katak komisaun ida ne'e hamutuk nafatin ho Ministériu Saúde hodi bele kontrola moras kankru susun iha Hospitál Nasionál  Guido Valadares no moras kankru seluk," nia espera.

Iha fatin hanesan Vise Ministra Saúde, Elia dos Reis Amaral hatete, kankru susun iha impaktu sosiál  ne'ebé forte liu. "Tanba, susun sai hanesan orgaun simboliku ba maternidade no mós ba feto nia familiaridade."

Tempotimor (Dili) – Partidu Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP) ne'ebé lidera orgaun daruak iha Parlamentu Nasionál (PN), hahú ‘fai-malu’ tanba diferensia informasaun kona-ba esforsu ne'ebé Primeiru Ministru (PM) halo ba membru Governu na'in sia (9), ne'ebé to'o agora seidauk hetan tomada pose.

"Deputadu ida ne'ebé mak la haree informasaun ne'e? Prosesu ne'e Primeiru Ministru lori ba Prezidente Repúblika. PR mak sei troka hela iha ne'ebá. PR husu troka naran. Se AMP la troka naran, deputadu sira hatene hela. Deputadu ida ne'ebé mak la hatene? Ne'ebé, deputadu sira la presiza dehan lahetene. Dehan hatene, tanba PR seidauk fó pose," tenik deputadu PLP Francisco Vasconcelhos iha PN, Kuarta (02/10/19).

Antes ne'e, deputada husi Partidu Kmanek Haburas Unidade Nasional Timor Oan (KHUNTO), Olinda Guterres deklara katak deputadu sira iha PN seidauk hatene informasaun kona-ba esforsu PM nian ba membru Governu na'in sia, ne'ebé seidauk tomada pose.

"Señor Primeiru Ministru Taur Matan Ruak seidauk fó informasaun. Loloos PM no PR kada Kinta hasoru malu ne'e, parese sira rua ko'alia buat ruma," dehan Olinda, Tersa (01/10/19) horseik.

Tempotimor (Dili) – Deputadu José Pacheco Soares kondena parte kompetente balun, ne'ebé fó fali foos ne'ebé aat ka nia tempo liu ona, ba estudante Ensino Báziku (EB) konsumu, iha programa merenda eskolar.

“Foos ne'ebé tempu liu ona ka laiha kualidade, labele uza ba merenda eskolar ka fó ba estudante sira han. Tanba ida ne'e bele afeita ba estudante sira nia saúde,” deputadu ne'e hatete iha Parlamentu Nasionál Tersa (01/10/19).

Tuir deputadu husi Bankada FRETILIN ne'e, foos sira ne'ebé aat no nia tempo liu ona, tenke foti desizaun no halo kordenasaun ho diretór edukasaun munisípiu, para soe tiha foos aat ne'e. Ka fó ba komunidade ninia fahi.

“Foos ne'ebé hetan estragus ne'e tanba menus kontrola ba armajen ne'ebé rai foos ba. Tan ne'e, presiza halo kontrola para hatene sasán ne'ebé mak rai kleur ona no foin tama, ita tenke hatene,” nia dehan.

Entretantu, Prezidente  Komisaun G, Sabino Soares ‘Guntur’ hatete, kondisaun foos hirak ne'ebé aat ona no akontesimentu sira hanesan ne'e loloos labele akontese tan.

"Akontesementu sira hanesan ne'e, loloos labele akontese ona. Tanba, problema sira ne'e akontese  beibeik ona i públiku hotu kestiona. Tansá seidauk rezolve buat hirak ne'e," Guntur afirma.

Tempotimor (Dili) – Ministru Justisa (MJ), Manuel Cárceres da Costa, ninia deklarasaun loron Kinta (12/09/19) katak atu fakar sai mafia sira iha ninia ‘uma laran’ to'o agora la hatudu realidade. Públiku dehan, ministru ne'e la brani no kari de'it lia-bosok ba povu.

"Ha'u sei buka mafia sira ne'e. Ha'u brani buka mafia sira ne'e, no ha'u hatene. Ha'u book husi Terras Propriedades no ha'u sei duni sai sira hotu. Ha'u la tauk ema ida. Tanba públiku hatene katak Ministru Justisa mak sai Marino Interprise ninia broker," deklara MJ momentu ne'e iha edifísiu Ministériu Finansas, Aitarak-Laran, Dili.

Husi deklarasaun ne'ebé MJ lansa ne'e halo públiku iha konfiansa liután nu'udar ministru ne'ebé di'ak hodi lidera setór justisa. Maibé, ikus mai deklarasaun sira ne'e halo MJ hanesan la brani fakar sai mafia sira iha setór justisa.

Hatán ba jornalista, Sesta (27/09/19) iha Palásiu Governu, kona-ba se loos mak mafia iha ministériu ne'ebé nia tutela ba ne'e? Cárceres ho diplomatikamente hatete de'it dehan “to'o loron. To'o tempu ita boot sira hatene. Obrigadu."

Alende ne'e Parlamentu Nasional mós husu MJ atu esklarese kona-ba rai Kaitehu ne'e. Maibé, MJ kontinua taka ba públiku. Bainhira jornalista konfirma kona-ba ida ne'e ba MJ, MJ hatete de'it "ida ne'e ministru ho parlamentu. La'os ministru ho jornalista."

Tempotimor (Dili) – Virus ho naran African Swine Fever (ASF) mak durante ne'e hamate komunidade nia fahi hamutuk 400 iha Kapitál Dili no 400 seluk mak moras ba virus refere.

“Tan ne'e, Ministériu Agrikultura no Peskas (MAP) husu rezultadu teste moras ba fahi nian ne'e iha laboratóriu iha Austrália ne'ebé deteta ona virus ho naran African Swine Fever," deklara komunikadu imprensa husi MAP, Sesta (27/09/19).

Komunikadu ne'e mós hatete, husi rezultadu teste ba virus fahi refere, %41 pozitivamente iha ona Timor-Leste.

"Rezultadu ba teste iha laboratóriu Austrália konfirma katak virus ASF tama ona iha Timor-Leste. Husi amostra ne'ebé haruka ba Austrália, %41 mak indika pozitivamente moras ASF iha Timor-Leste," komunikadu imprensa ne'e sita.

Virus ASF, eziste kleur ona iha mundu. Maibé to'o agora seidauk iha aimoruk ne'ebé mak atu prevene virus refere.

"Moras ASF nu'udar moras viral ba fahi ida ne'ebé orijinadu husi Africa. Moras ASF maske eziste kleur ona iha mundu, maibé to'o ohin loron seidauk iha aimoruk atu kura no vasina hodi prevene moras refere," komunikadu ne'e subliña.

Virus ASF daudaun ne'e afetadu ona iha ASIA hanesan iha Xina, Vietname, Kamboja, Filipinas, Laus, Birmánia, Korreia do Norte no Mongolia. Iha Timor-Leste virus ASF sei ariska fahi pur volta 400.000 kabesas no uma-kain liu %70 mak dependente ba hakiak fahi hodi suporta sira nia moris.

Husi komunikadu imprensa ne'e katak, moras ASF refere la da'et ba ema nia saúde. Tanba ne'e, atu halo prevensaun mak tenke hapara movimentu fahi husi Dili ba munisípiu.

MAP mós servisu di'ak no Governu Austrália hodi fó medidas hanesan teste sira hodi bele hetan diagnoza definitiva ba moras ASF. Inklui MAP mós halo ona kolaborasaun ho OIE (Office Internasionál das Epiziotes) hodi prodúz matéria ba sosializasaun moras refere.

Tempotimor (Dili) – Ministru Defeza no Seguransa (MDS), Filomeno da Paixão de Jesus, propoin ona atu estabelese tan postus 30 kada tinan to'o 2023.

"Kona-ba postu nian, ita presiza tan postus 30 ba suku.  Tanba durante ne'e, Nova Zelândia mak halo ona postus 14. Entaun, daudaun ita presiza aumenta tan 30 postus. Maibé fahe ba postu hotu-hotu, no presiza tau postu iha fatin ida ne'ebé mak aktividade ilegais no konflitu sira la'o hela ba," dehan MDS iha Ministériu Interiór, Sesta (27/09/19).

Ministru afirma katak, polítika ne'ebé iha, presiza halo postu hamutuk 452. Maibé, tanba orsamentu menus, entaun kada tinan sei estabelese de'it postus 30.

"Ita sei halo postu hamutuk 452. Maibé ita nia osan ne'ebé limitadu, entaun kada tinan halo postu 30, hein katak to'o tinan 2023 bele halo hotu ona," afirma MDS.

Alende ne'e Ministru mós relata kona-ba konstrusaun ba edifísiu Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) nian, ne'ebé sei hahú konstrusaun iha tinan oin mai ne'e.

"Konstrusaun ba edifísiu PNTL nian, hetan ona rezultadu pozitivu husi Konsellu Ministru atu tau osan millaun $2 resin. No konstrusaun tuir loloos konstrui ona iha tinan ne'e. Maibé, durante iha trimeste ikus ne'e adianta fali ba tinan oin hafoin hahú," Filomeno haktenik.

Tempotimor (Dili) – Ministru Interiór (MI) interinu, Filomeno da Paixão de Jesus informa, kazu osan $ 4.230.00 ne'ebé lakon iha Imigrasaun Oe-Cusse, agora dadaun ne'e iha ona prosesu investigasaun.

"Membru sira ne'ebé komete iha iregularidade iha Oe-Cusse, dadaun iha hela Komandu PNTL Kaikoli Dili hodi hala'o investigasaun," dehan MI interinu iha edifísiu MI, Vila-Verde, Sesta (27/09/19).

Ministru subliña, bainhira kazu Imigrasaun Oe-Cusse ne'ebé osan lakon ne'e, iha ona kazu balun ne'ebé tama uluk ona iha Komisaun Anti Korrupsaun (KAK).

"Antes kazu Oe-Cusse mai, kazu balun tama uluk ona iha KAK. Nune'e, membru sira ne'ebé komete iregularidade dadaun la hala'o ona servisu iha fronteira. Tanba iha hela komandu investigasaun kriminál nian," afirma Paixão.

Tempotimor (Dili) – Ministru Interiór (MI) interinu, Filomeno da Paixão de Jesus hamutuk ho estrutura Ministériu Interiór nian, define lei orgánika tuir kargu sira ne'ebé iha ministériu refere.

"Lei orgánika ne'e, atu ko'alia ba kada departamentu hotu-hotu ne'ebé iha ministériu interiór nian. Inklui, defini kada diretór no diretora to'o iha departamentu nia papél ka servisu la'o oinsá. Depois mak kordenasaun ba liña vertikal nian," informa MI interinu iha edifísiu MI, Vila-Verde, Sesta (27/09/19).

Entretantu, Diretora Gabineti Asesoria Juridika MI, Domingas Maia Barros katak, orgánika tuan iha ona. Maibé, presiza la'o tuir orgánika foun ne'ebé iha.

"Antes ne'e MI iha ona orgánika. Tanba, dezde primeiru Governu mai to'o oitavu Goveru orgánika   eziste ona kada instituisaun ida-idak, hodi mudansa nafatin natureza servisu nian," haktuir Domingas.

Purtantu, nia dehan, estrutura iha MI ida agora mantein nafatin. Maibé, iha planu estratéjiku husi polítika VIII Governu nian atu planu ba vizaun longu prazu no mediu prazu nian.

Tempotimor (Dili) – Provedora Provedor Direitus Umanus no Justisa (PDHJ), Jesuina M. F. Gomes katak, PDHJ sei sai uma na'in ba Semináriu Internasionál ba ema ho defisiénsia nian, ne'ebé sei realiza iha 22 Outubru tinan ida ne'e.

"PDHJ tinan ne'e, sai uma na'in ba enkontru tékniku no konferénsia anuál ba forum instituisionál direitus umanus iha Sudeste Aziátiku ne'ebé kompostu husi nasaun 6,  hanesan Indonézia, Malázia, Filipinas, Birmánia, Tailándia inklui Timor-Leste," dehan Provedora Jesuina M. F. Gomes iha Palásiu Governu, Sesta (27/09/19).

Provedora ne'e afirma, enkontru nivel tékniku ninian hala'o dala rua ona.  Nune'e, iha enkontru ne'e sei hala'o Semináriu Internasionál ida ne'ebé ho tema: Inkluzividade No Igualidade Ba Ema Ho Defisiénsia.

Provedora mós konvida Primeiru Ministru Taur Matan Ruak atu partisipa iha Semináriu Internasionál ne'ebé organiza husi PDHJ ne'e.

"Ami mai konvida sua exelénsia Primeiru Ministru para partisipa iha Konferénsia Internasionál ne'e, hodi partilla kona-ba esforsu saida mak Governu halo ona, liga ba konvensaun ratifikasaun ba direitu ema ho defisiénsia nian.  Tanba, husi nasaun neen ne'e, Timor-Leste de'it mak seidauk ratifika konvensaun ne'e," dehan Provedora Jesuina.

Hatan ba konvite ne'e, tuir Jesuina, Primeiru Ministru Taur Matan Ruak katak, sei haree tempu. Bainhira PM la konsege partisipa, sei delega membru Governu balun atu partisipa iha Konferénsia Internasional ne'e.

Tempotimor (Dili) – Ministru Defeza no Seguransa (MDS), Filomeno da Paixão de Jesus hatete, atu halo kontrolu ba fronteira tasi Timor, presiza iha lejislasaun ne'ebé rigór.

Tuir MDS ne'e, iha ona grupu ne'ebé halo hela estudu ho jurista sira no tékniku sira iha konsellu Ministru nian, hodi estuda kona-ba oinsá mak halo patrollamentu iha tasi ho ró no áero.

"Patrollamentu ba fronteira tasi ninian. Maibé, haree mós ba modalidade no lejislasaun ka dekreta lei ida, atu bele oinsá regula ba movimentu ilegál iha tasi ne'e. Austrália mak kaer ka ita mak kaer. Tanba ne'e, presiza konkordansia mós parte defeza Austrália nian para depois bele kaptura (atividade) ilegál  ne'e oinsa," informa MDS iha Palásiu Governu, Kinta (26/09/19).

Alende ne'e, Ministra Defeza Australia deklara ona katak atu implementa polítika ne'e iha Dezembru 2019. Maibé, depende ba lejislasaun.

MDS afirma, orsamentu ne'ebé atu aloka hodi hola transporte marítima no áero nian, ne'ebé atu halo kontrolu ba tasi Timor ne'e diretamente husi Konsellu Ministru ka Gabinete Primeiru Ministru.

Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« March 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Tempo Timor Networks

Online Counter