Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Items filtered by date: Thursday, 31 March 2022

Tempotimor (Dili)-Reprezentante World Food Program (WFP) iha Timor-Leste, Dageng Liu hatete, funu entre nasaun Ukrania ho Rúsia ne’ebé la’o hela sei influensia folin ai-han iha Timor-Leste.

“Maibé ohin loron, nasaun barak mak enfrenta tan difikuldade ida kona-ba krize presu ai-hán tanba impaktu husi funu entre Ukránia ho Rusia, nune'e mós bele fó impaktu ba nasaun Timor-leste tanba Timor depedénsia ba importasaun husi rai liur”, dehan nia liuhusi karta komunikadu imprensa, kinta (31/03).

Tanba iha fulan neen liuba, Nasaun Unidas organiza Simeira Sistema Ai-hán, nu’udar etapa ida ba solusaun transformativu atu atinje Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável iha tinan 2030 nian, nota funu Ukránia ho Rúsia fó impaktu ba importasaun ekonomia mai Timor-Leste.

Iha semana primeiru fulan-marsu tinan 2022, folin produsaun granula sa'e globalmente to'o pursentu neennulu (60%) kompara ho fulan kotuk, no konsidera sa'e maka’as dezde krize ai-hán iha 2008, nu’udar kauza direta husi konflitu refere.

“Hanesan mós krize ai-hán akontese iha tinan 2008, situasaun atuál bele afeta presu produsaun granula sa’e lalais iha tempu badak, inklui mós produtu ai-hán bázika sira seluk hanesan batar no fore-keli”, dehan nian.

Ba folin produsaun ne'ebé daudaun aumenta sei piór liután bainhira konflitu iha Ukránia kontinua, liuhusi elementu fundamentu rua, interrupsaun korrente fornesimentu no menus produsaun.

Globalmente, produsaun granula mak hanesan segundu produsaun sereál barak liu hafoin batar, nune’e ninia komérsiu globál boot tebes kompara ho produtu ai-hán sira seluk.

Maibé ho situasaun atuál, komersiante sira labele uza ró atu tula no transporta produsaun refere husi Ukránia ba rai liur tanba portu taka hela.

Hanesan segundu espotador maioria ba produsaun granula, impaktu ba esportasaun produsaun refere afeta parte hothotu, liga mós ho kestaun korrente fornesimentu ne’ebé antes ne’e akontese ona ho impaktu husi pandemia COVID-19.

“Importante tebes ba ita atu refleta, tanba produsaun granula hamutuk 25% mai husi Ukránia ho Rúsia. Tanba konflitu ne’ebé akontese rezulta Ukránia nia agrikultór sira abandona tiha sira-nia fatin produsaun granula hodi sai fali fatin konflitu nian. Nasaun rua ne’e hanesan fornesedór prinsipál iha produsaun granula ba Indonézia, ne’ebé utiliza produtu refere nu’udar ingrediente importante hodi produz supermie, trigu, no dose”, informa nia.

Tanba importasaun produsaun granula ba Timor-Leste maioria mai husi Indonézia, entaun Timor-Leste mós sei enfrenta fornesimentu produsaun ne'ebé la balansu iha merkadu lokál sira.

Haree ba Timor-Leste nu’udar nasaun ne'ebé depende ba importasaun husi rai li’ur, tanba ne’e situasaun refere sei afeta importador sira, liliu liga ho (folin ba transportasaun/mina sei aumenta karun), nune’e bele fó presaun ba kustu no ikus mai afeta mós folin ba konsumidór sira.

Iha fulan-janeiru tinan 2022 ne’e, inflasaun anuál sa’e ba pursentu 54, konsidera aas tebes hafoin tinan 10, iha ligasaun ho aumentu komponente ai-hán ba Índise Presu Konsumidór nian, Inflasaun ninia aumentu ne’e la’ós impaktu tranzitóriu ka bele atua ho lalais ho dezenvolvimentu globál atuál.

Normálmente, populasaun iha área urbana no rurál mak sei afeta maka’as husi presu ai-hán sa’e tanba sira iha dependénsia ba merkadu atu hetan ai-hán, no situasaun refere mós bele dezafia sira-nia abilidade atu hetan ai-hán tuir sira-nia nesesidade.

“Hanesan momentu di’ak atu refleta ita-nia estratéjia polítika ba rezerva serial, nu'udar substituisaun ba importasaun, no tempu di’ak mós ba protesaun sosiál atubele halo mitigasaun ba impaktu, espesialmente ba populasaun vulneravel sira”, hatete nia. (*)

Published in Ekonomia

Tempotimor (Dili)-Primeiru Ministru (PM), Jenerál Taur Matan Ruak, ne’ebé deklara sei husu lisensa annual hodi hala’o kampaña ba kandidatura Prezidente Repúblika períodu 2022-2027, Francisco Guterres ‘Lú Olo’, iha kampaña segunda volta laiha impaktu ba servisu Governu nia.

Published in Politika

Tempotimor (Dili)-Kandidatu Prezidente Períodu 2022, José Ramos Horta, koko hadau votu militante Partidu Demokrátiku (PD) husi Prezidente PD, Mariano ‘Asanami’ Sabino.

Published in Politika

Tempotimor (Dili)-Sekretáriu Jerál Partidu Frente Revolusionáriu Timor-Leste no Independenti (FRETILIN), Mari Bim Amude Alkatiri hatete, sira-nia sei buka hela evidénsia ba Tribunál Rekursu, tanba deskonfia Kandidatu balun sosa votu iha eleisaun Prezidensiál primeira volta.

Published in Justisa

Tempotimor (Dili)-Vise Primeira Ministra no ministra solidaridade Sosiál no Inkluzaun, Armanda Berta dos Santos, aban, sesta (01/04) hahú asume kargu Primeiru Ministra Interina hodi lidera Governu daualu durante semana rua nia laran.

Published in Politika

Tempotimor (Dili)-Prezidente Komisaun Nasionál ba Eleisaun sira (CNE), José Agostinho Belo deklara, lei asegura Kandidatu Prezidente Repúblika (PR) períodu 2022-2027 hamutuk na'in-16 iha diretu atu hetan subsídiu $4 husi votu válidu ne'ebé mak eleitór sira fó iha Eleisaun Prezidensiál, loron 19 fulan-marsu.

Published in Politika

Tempotimor (Baukau)-Ministéiru Administrasaun Estatál (MAE) distribui ona komputadór-ida no printer-ida ba Suku 59 iha Munísipiu Baukau no tuir planu tinan 2023 sei halo tán reabilitasaun ba Sede Suku 452 iha teritóriu nasionál.

Published in Politika

Tempotimor (Dili)-Xéfe Suku Liúrai, Postu Turiskai, Munisípiu Manufahi, Gaspar de Araujo, kritika Parlamentu Nasionál Aprova implementasaun Progama Uma Kbi’it La’ek (UKL) diskriminasaun mosu iha terenu, tanba iha suku balun konstrui sia no suku balun sanolu.

Published in Ekonomia

Tempotimor (Baukau)-Governu liuhusi Minisitéiru Turizmu Komersiu Industria (MTKI) tinan-2022, preve orsamentu rihun US$400.000 ba turizmu Jornada Rezistensia iha ponta leste.

Published in Ekonomia

Tempotimor (Dili)-Sekretáriu Jerál Partidu Frente Revolusionáriu Timor-Leste no Independente (FRETILIN), Mari Bim Amude Alkatiri, la fiar Kandidatu Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, hatete Prezidente Partidu CNRT, Kay Rala Xanana Gusmão, konkorta Taur Matan Ruak kontinua Primeiru Ministru (PM) to’o tinan 2023, tanba ne'e labele disolve Parlamentu Nasional.

“Se la to’o rohan tanba saida, ho maioria ke resistente Governu ida ne'e, laiha ne'e la’ós to'o rohan de'it. Nia (José Ramos Horta) bosok ten, ha'u mak dehan duni, nia hatene nia labele disolve ne'e mak nia agora tenta fali dehan ba Jenerál Taur Matan Ruak katak Xanana konkorda atu nia kontinua Primeiru Ministru to'o 2023”, dehan Alkatiri hafoin partisipa serimónia tomada pose Membru Governu foun na'in-rua iha Palásiu Prezidensiál, Bairopite, kinta (31/03).

Ho deklarasaun ne'ebé Horta aprezenta atu disolve Parlamentu Nasionál (PN) ne'e, Alkatiri konsidera hanesan deklarasaun ida atu amaeasa de'it, tanba nia koiñese di'ak Ramos Horta.

“Kuandu nia ko’alia buat ne'e, ha’u dehan ne'e nia atu halo ameasa de'it, para bele haree se ema balun iha aliansa, plataforma atu muda ba novo maioria, ha'u koiñese, ami na'in-rua koiñese malu di'ak, nia la koiñese ha'u, ha'u koiñese nia”, deklara Alkatiri.

Durante tinan haat estabilidade governasaun ida ne'e ladun la'o di'ak, tanba tinan rua hamutuk ho Xanana Gusmão, maibé sé mak hatun Governu ne'e la'ós partidu FRETILIN.

Tanba bainhira situasaun akontese iha tinan rua nia laran, depois FRETILIN ba tama iha Governu, maibé ida ne'e hasoru pandemia, kalamidade, serka sanitária, buat sira ne'e hotu mak impede Governu la konsege hala'o dezenvolvimentu iha rai laran.

“Buat sira ne'e hotu mak desizaun ne'e kuandu dehan laiha dezenvolvimentu ka dezenvolvimentu kuandu la akontese iha terenu tanba situasaun ida ne'e”, hatete nia.

Maibé entermu instituisionál no programa ne'e Governu iha, no hein de'it momentu ida atu aranka de'it, tanba realidade hatudu ona agora de'it ezekusaun ba dezenvolvimentu kuaze 60 pursentu la'o hela.

“Di'ak liu, ou la ezekuta kuandu laiha kondisaun, osan hela iha ne'eba, duke ezekuta hanesan uluk $16 billaun dolar laiha rezultadu”, dehan nia. (*)

Published in Politika
Page 1 of 3
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« March 2022 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31      

Tempo Timor Networks

Online Counter