Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

"Haʼu nunka nega. Haʼu nunka konfirma. Haʼu so hateten de'it katak, ha'u laiha komentáriu" Featured

Hosi Tjitske Lingsma

Tempo Timor hala'o viajen ba suku Kutet iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oecusse Ambeno (RAEOA), hodi entrevista ho eis amu-lulik Richard Daschbach, ne’ebe hetan akuzasaun hodi halo abuzu seksuál ba labarik minoridade. Wainhira husu, karik nia hala'o abuzu ba labarik sira, Daschbach hatan katak “ne’e la'os ita boot nia preokupasaun, maibè ha'u nian.”

Dalan ba Suku Kutet tenki hakur mota, sa'e foho, tahu ne’ebe namdoras, no estrada kuak barak. Liu oras ida kareta boot ne’e, sa'e ba iha foho ne’ebé ho fatuk barak, molok to'o ba iha fatin izoladu ida ne'ebé sai nu'udár uma ba Richard Daschbach. Labarik mane na'in lima mai ho nia, wainhira nia la'o mai iha eskada Ai ne'ebé liga ba iha nia uma ne'ebé ho fondasi halo hosi sementi no didin ho Au no kakuluk taka ho kalen.

Daschbach (agora ho idade 82) konkorda hodi ko'alia ho Tempo Timor. Molok entrevista ne'e hahú, nia lori bua ho malus ida. Bainhira nia mama bua no malus ne’e, hatudu sensu katak nia hatene no moris di'ak, kor mean nakonu iha nia ibun. Daschbach - hatais kalsa naruk kor-azul, kamizola polo ho kor malahuk ho plástiku malahuk ida, tur iha kadeira plástiku kor azul iha nia uma ida ne'ebé ho kuartu ida de'it, iha livru, no sasan kiik sira seluk, iha kama boot ne'ebé taka ho muskiteiru. Hosi nia lensa matan kor azul ne’e, hateke loos ba iha entrevistadór.

Daschbach, ne'ebé moris iha Estadus Unidus Amérika, to'o iha Timor Osidentál iha tinan 1966, nuʼudár amu Pâroko, iha parokia ida iha foho besik iha munisípiu Kefamenanu (Indonésia). Hafoin Koloniál Portugés sai husi Timor-Leste, Daschbach muda ba Oecusse. Maibé, ida ne’e to'o tinan 1990, molok nia hela permanente iha Kutet. Nia hateten “Iha podér espesiál ida ne'ebé mak foti ó, atu hakbesik ho ida-neʼe” nia mos akresenta “iha rekursu ida ne'ebé mak espesiál, Foho no Ema”. Nia hetan autorizasaun hosi nia kongregasaun Societas Verbi Divini (SVD, Sosiedade sira kona-bá Maromak nia Liafuan) hodi harii uma retiru ida. Maibé, buat ne'e sai la hanesan. Hanesan baibain labarik barak no Daschbach deside atu estabelese Uma mahon Topu Honis. Nia hateten ba Tempo Timor “. Prosesu ne’e hahu ho la'o normál, bainhira labarik sira mesak mai rasik”

Topu Honis iha fatin rua. Labarik sira hela iha Kutet, no adolesente sira iha suku Mahata tasi-ibun. Tuir website hosi organizasaun ne’e katak, Topu Honis mak "Lalehan Seguru", ba oan ki'ak no adultu sira ne'ebé defisiente inklui feto sira ne'ebé hetan abuzu. Fornese saúde, aihan, eskola nu'udár fatin seguru, suporta edukasaun nomos kria oportunidade servisu. Daschbach hateten katak, durante tinan barak nia laran, labarik atus-ba-atus mak hela iha Topu Honis. Nia la fó númeru klaru koba-bá labarik hirak ne'e, tanba sira laiha lista. Organizasaun ne’e hetan suporta fundus hosi estranjeiru no doadores (nu'udár ezemplu iha fulan Fevereiru tinan 2018, uma mahon ne’e, hetan osan dolar Amerikanu $100.000).

Durante UN patrosina referendu iha tinan 1999, bainhira Timor-Oan maioria vota ba independénsia, hosi okupasaun Indonézia, durante tinan 24 nia laran. Topu Honis proteze refujiadu barak ne'ebé mak halai hosi hahalok brutál milísia no militár Indonézia. To'o sira hotu halai ba iha ai-laran, hodi salva sira nia moris. Uma mahon Topu Honis hetan sunu hotu.

Daschbach hetan rekoñesimentu, tanba bele salva refuziadu sira. Uma mahon ne’e konstrui fila-fali metro 200, sa'e tan ba foho leten. Taur Matan Ruak ne'ebé nu'udár eis-komandante Falintil, Xefi Armada nomos asumi kargu hanesan Prezidente Repúblika no agora dau-daun nu'udár Primeiru Ministru, iha VIII Governu Konstitusional, dalaruma hala'o vizita ba fatin ne’e, nu'udár símbolu respeitu ba Amu-lulik Daschbach no hodi hanoin fila-fali katak, labarik mane na'in rua, ne'ebé hela iha Kutet, agora dau-daun sai nu'udár seguransa pesoál ba Taur Matan Ruak.

Maibé, iha fulan Fevereiru tinan 2018 SVD, simu alegasaun hirak ne'e katak, Daschbach halo ona abuzu seksuál, ba labarik ne'ebé moris iha Kutet. Nai-ulun ba kongregasaun iha Roma, haruka Fr. Yohanes Suban Gapun, superior SVD ba rejiaun ida ne’e, iha Timor-Leste, hodi bá Oecusse no foti Daschbach bá Díli.

Enkuantu kongregasaun investiga kazu ne’e, Amu-lulik suspende tiha no hetan bandu atu hala'o misa ka atividade igreja. Maski nune'e, durante entrevista ho Tempo Timor, Daschbach hato'o versaun seluk no insisti katak, nia mai iha SDV Díli, tamba durante tinan barak ona, nia seidauk iha loron deskansa ne'ebé di'ak, “Hau hela iha Ne'ebá durante fulan 6 hanesan feriadu” nia hateten.

Bainhira husu kona-bá, investigasaun hosi nia kongregasaun ba alegasaun kona-bá abuzu seksuál, nia hatete: 'Haʼu la hatene buat ida, kona-bá neʼe.' Nia mós reklama la lembra kona-bá polísia nasionál, ne'ebé lori nia, hodi hato'o nia deklarasaun, maski iha fotografia sira ne'ebé, mak hasai durante sorumutu hirak ne'e. "Haʼu la hanoin hetan ida ne’e. Ha’u okupadu ho buat seluk", nia hatete.

Durante entrevista Daschbach mós hili, atu hafo'er doadór Austrália jeneroza Tony Hamilton, neʼebé informa ba Tempo Timor katak, eis-Amu-lulik ne’e sai ona pedofilia, iha ninia moris tomak. “Ida ne’e mak kuandu ko'alia ho Tony. Nia hemu tua barak demais. Dala ruma nia lanu oituan” Daschbach hateten ho hamnasa, hodi sujere katak, Hamilton no doador seluk ne'ebé mai “la akapta ho di'ak saida mak ha'u hateten.”

Iha fulan Agustu tinan 2018, sem autorizasaun hosi nia superiór, Daschbach husik ofisina SVD iha Díli, hodi fila hikas ba Kutet no hela iha nia uma Topu Honis. Nia hatete: "Haʼu deside antes ona katak, haʼu sei ba (iha Díli, TT) fulan neen nia laran". "Tempu ona hodi fila-fali mai iha ne’e”

Daschbach mós deside, atu formalmente rezigna-aan husi nia kongregasaun no hateten katak, nia sai tanba iha konflitu ho SVD. Nia hatete ba Tempo Timor "Sira hakarak sira mós involve iha Topu Honis". “Tan neʼe, haʼu hakerek karta, hodi rezigna-aan hosi SVD. Tanba neʼe agora sira laiha tan poder legál iha Topu Honis, tanba ha'u la'os sira nia membru ona”. Fahe malu ida ne’e, laiha impaktu maka'as ba nia. “Ida ne’e hanesan buat kiik-oan ida ba ha'u”.

Iha fulan Novembru, Vatikanu deside, atu hasai Amu-lulik nu'udár membru relijiozu, tanba Daschbach hala'o abuzu seksuál ba labarik sira.

Relasiona ho desizaun ne’e, reasaun Daschbach mak “Regras ne’e regras. Ema ne’e ema” wainhira Tempo Timor husu atu esplika signifika hosi nia liafuan ne’e, nia hatan katak “Regras la'os ema. Ema la'os regras. Ha'u labele esplika liu ida ne’e”

Vatikanu hasai ona Daschbach no ninia direitu, kona-bá Amu-lulik, maibé, Daschbach nia haree oinseluk. “Dala ruma, Laiha buat ida mak klaru”, nia hatete. Maibé deklarasaun ida ne’e, kontráriu ho faktus ne'ebé hatudu katak, Daschbach rasik asina dokumentu Vatikanu ne'ebé hateten katak, hasai ona nia. Daschbach hatan “Ha'u nunka lee dokumentus.

Ha'u asina de'it”Daschbach insiste nia la hatene kona-bá alegasaun hirak ne'e katak, nia halo abuzu seksuál ba labarik sira. "Lae. Klaru katak lae. Se haʼu hatene ida-neʼe, haʼu sei la hela tan iha ne'e", nia hatán no la elobara tan resposta ruma. No “Laiha komentáriu” mak nia hodi resposta ba pergunta sira tuir mai. Ida ne’e, mak sai nu'udár nia estratejia, ba alegasaun molok ne'e katak, “ha'u toba ba mai ho feto sira ne'ebé besik iha área refere”. Nia deside hodi la fó atensaun ba ida ne’e. “O tenki kulit mahar wainhira rona rumores” Nia reasaun mak sempre “Ha'u nunka nega. Hau nunka konfirma. Laiha komentáriu de'it” 

Maibé, bainhira Tempo Timor husu, karik nia la book ka la kaer ona labarik sira ne'e?, nia hatan ho hirus katak “Ne’e ha'u nia privadu, la'os o nian”. Nune’e Dascbach hamrik hosi nia kadeira no hakotu entrevista ne'e, hodi dehan “Ita tenki para ona "Entrevista" agora. Ida ne’e to'o ona”

Rate this item
(1 Vote)
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« March 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Tempo Timor Networks

Online Counter