Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Tempotimor (Dili)-Sosiedade Sivíl (SS) hamutuk hitu (7) protesta Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta ne'ebé kondekora Jenerál Tentara Nasional Indonesia (TNI) Reformadu Hendropriyono iha ámbitu komemerasaun loron FALINTIL ba dala-47 iha Timor-Leste.

“Ami la kestiona kondekorasaun ba Jenerál na’in-2 husi Komandante atuál Forsa Defeza paiz viziñu Indonézia no Austrália, tanba ne’e nu’udar jestu ba politika boa-viziñansa hodi prevene konflitu armada ka haburas relasaun dame entre viziñu. Maibé kondekorasaun ba Jenerál Reformadu Hendropriyono ne’ebé ita lahatene razaun saida, ne’e lamentavel tebes”, dehan Portavoz Nelson Roldão Xavier, liuhusi Konferénsia Imprensa iha edifísiu HAK, Farol, tersa (23/08).

Ba kondekorasaun ne'ebé Prezidente Repúblika halo iha komemorasaun loron FALINTIL (20/08), mak Asosiasaun HAK, Asosiasaun Vitima Konflitu Politiku 74-99, Asosiasaun CHEGA ba Ita, Lao Hamutuk, Asosiasaun Halibur Defisiensia Matan TL, AJAR, Ativista Feto ba Justisa Pasadu deside hala'o konferénsia Imprensa atu halo protesta ba atribuisaun ida-ne'e.

Tanba ho atribuisaun medalla ne'ebé Xefe Estadu fó ba Jenderál Indonézia Reformadu AM Hendropriyono ida-ne'e halo públiku hakfodak tanba ladún iha notísia ka informasaun ba públiku kona-ba razaun ka konsiderasaun husi Prezidente Repúblika nian.

Ho atribuisaun ida-ne'e sera ke Xefe Estadu la hatene sé mak Hendropriyono?. ka hatene hela, maibé tanba hakarak hetan previleiju internasionál ruma ba Fraternidade Umana, depois sakrifika ka ha’kanek tan sentimentu ema vítima violasaun direitu umanu, tantu iha Timor-Leste nomós Indonézia.

Tanba realidade polítika Estadu ignora justisa (julgamentu) ba autór violasaun direitu umanu sira durante konflitu politiku 1974-1999, nune’e mós la hatudu firmeza ka konsisténsia ba politika reparasaun ba vítima violasaun direitu umanu no perfere tau-atensaun liuba funu-na’in sira (veteranu).

Purtantu iha situasaun funu ema ne’ebé sakrifika atu salva funu-na’in sira (populasaun baibain) no ativista direitu umanu, tantu Timorense nomós Indonézia, ne’ebé durante ne’e servisu ba defende justisa vítima sira, ida-ne'e Estadu la konsidera tiha.

Nu’udar Prezidente ba Estadu, tantu Timor-Leste ka Indonézia nomos paiz seluk, tuir loloos ne’e iha responsabilidade atu lidera funsionamentu Estadu ba produz Bens Públiku no haburas valór umanidade no justisa sosiál, la’ós pur-kontrariu halo politika ne’ebe haburas fali buat sira kontra interese públiku no Impunidade tanba de’it ambisaun pesoál.

Tuir Konstituisaun RDTL, Prezidente Repúblika iha direitu preogrativu sira, maibé la siknifika nia bele halo polítika arbiru de'it. Tanba PR nu’udar garantór ba kumprimentu konstituisaun, nune’e iha obrigasaun atu halo tuir prinsípiu no norma sira iha konstituisaun.

Iha Artigu 1 preve katak RDTL ne’e nu’udar diretu Estadu Demokrátiku, soberanu, independente no unitáriu bazeia ba vontade popular, la'ós vontade unipesoál. Nune’e, nu’udar Xefe Estadu atu uza direitu preogrativu sira ba hala'o politika ruma ne’e, tenke haktuir vontade popular. Iha kontektu ne’e, vontade husi vítima violasaun direitu umanu sira mak lejitimu ba PR nian politika.

Sé mak Jenerál Reformadu AM Hendropriyono?

AM Hendropriyono, moris iha Jogja, iha 7 Maiu 1945, no lisensiadu Akademia Militar Indonézia iha tinan 1967, no iha tinan 1972-1974 nu’udar Komandante Kompi Prayudha Kopassandha (Komando Pasukan Sandi Yudha) ne’ebé envolve iha operasaun ba perparasaun invazaun ba Timor-Leste.

Iha momentu ne’ebá, nia ativu iha Operasaun Komodo (infiltrasaun intelijen Indonézia mai Timor-Portugés) no envolve iha planu rekruta milísia no treinamentu ba milísia ne’ebé depois sai PARTISAN iha 1974-1975 iha Atambua, NTT, Indonézia, molok invazaun.

Nune’e iha tinan 1976, tuir Relatóriu CHEGA! depoisde invazaun Indonézia tama mai Timor-Leste, Hendropriyono envolve hodi hari’i grupu milísia Timorense ho naran TONSUS ne’ebé depois halo operasaun preseguisaun ba ita-nian rezisténsia FALINTIL.

Iha momentu Maun Boot Xanana Gusmão militar Indonézia kaptura no iha prosesu julgamentu, Jenerál Hendropriyono ne’ebé nu’udar Direktur D Badan Intelijen Strategis (BAIS ABRI, 1991-1993) intervein hodi obriga ita-nian Maun Boot atu simu advogadu husi militar Indonézia Suyono, ne’ebé sei sai nu’udar “boneka” iha prosesu justisa.

Ba iha tinan 1993-1994, nia nu’udar Direktur A BAIS ABRI, no iha tinan 1993-1994 nu’udar Panglima KODAM JAYA Jakarta, ativu halo operasaun preseguisaun ba ativista Timorense sira ne’ebé luta pasifika ba ukun rasik-an iha Jakarta. Estudante Timorense barak mak sofre tortura no detensaun ilegál husi ninia politika.

Iha tinan 1999, momentu prosesu referendu, Jenderál reformadu Hendropriyono ne’ebé nu’udar Ministru Transmigrasaun momentu ne’ebá-no tanba ninian antesedente nu’udar militar, mak hetan partisipasaun mós iha planu ba halo “Operasasi Bumi Hangus”.

Operasaun ne’ebé “sunu-mutuk” no duni populasaun Timorense ba Timor-Osidentál ho intensaun atu justifika razaun Indonézia katak maioria populasaun Timorense hakarak hili Otonomia Espesiál ho Indonézia.

Ho he’e faktus ne’ebe deskobre husi Relatóriu CHEGA-ne’ebé Sua Eselénsia PR JRH konsidera nudar Ensiklopedia ba Timorense. Serake ita amnesia (haluhan) hotu ho buat hirak ne’e?.

Jenerál Reformadu AM Hendropriyono la’ós de’it iha “track record” LIMAN RAN ba povu Timorense, maibé mós ba povu Indonézia.

Tuir relatóriu no peskiza barak denunsia ona katak envolvimentu Hendropriyono iha violasaun direitu umanu hirak iha Indonézia.

Iha tinan 1987-1991, nia nu’udar Komandante DANREM 043/Garuda Hitam Provinsia Lampung, Sumatra, Indonézia. Momentu ne’eba nia lidera operasaun hodi tiru-mate (masakre) ba populasaun sivíl iha Suku Warsidi, Talangsari, Lampung. Akontesimentu ne’e depois koñesidu ho “Akontesimentu Talangsari 1989”.

Nune'e iha tinan 2001-2004, nia nu’udar xefe Badan Intelijen Indonézia (BIN) envolve iha planu no ezekusaun ba aktu asasinatu ativista Direitu Umanus Indonézia, M. Munir (mate ho venenu iha viajen aviaun ba Olanda). Munir nu’udar ativista direitu umanu, ne’ebé la’ós de’it defende direitu povu Indonézia, maibé mós povu Timorense.

Tanba ne’e sosiedade siviál husu Serake aktu kondekorasaun Autor Violasaun Direitu Umanu nu’udar Jestu ba haburas valór “Fraternidade Umana?”.

Tanba ideia Fraternidade Umana ne’ebé PR Horta opta nu’udar ideia jenuinu husi Amu Papa Katóliku Francisco hodi promove paz/dame iha mundu, bazeia ba relijiaun 3 (kristaun, muslimanus no judeia) ninian hun mak Abrāo.

Durante ne’e funu iha mundu tanba razaun reliziaun. Nu’udar fiar-na’in husi relijaun sira, ita hotu aseita no hakarak Dame iha mundu no laiha tan funu tanba razaun ambisaun ka vingansa relijiaun. Maibé ba kestaun iha kontextu ita-nian, la’ós funu tanba relijiaun.

Iha Indonézia maioria Musulmanu, no Timor-leste maioria Katóliku, Problema la’ós relijiaun, maibé problema mak violasaun direitu umanu (krime kontra umanidade), tantu iha Indonézia nomós Timor-Leste, no responsabilidade Estadu rua ne’e ba aktu violasaun ne’e, hodi hakotu siklu impunidade no garantia ba paz rohan-laek.

Kondekorasaun PR JRH ba Autór Violasaun, tantu ba Jenerál Reformadu Hendropriyono nomós Eurico Guterres (Ex-komandante Milisia Pro-Jakarta) husi Prezidente Repúblika Indonézia, Jokowi iha tinan 2 liuba, nu’udar aktu kontra obrigasaun Estadu ba kombate hahalok kontra interese públiku no haburas fali impunidade.

Impunidade ninia efeitu mak sei haburas violasaun no violénsia ka krime iha sosiedade atuál, hanesan abuzu poder, korrupsaun, konflitu arte marsiá violentu joven sira, no tráfiku droga sira.

Ba bondekorasaun husi PR Indonézia, Jokowi ba ex-komandante milisia Eurico Guterres no kondekorasaun PR Timor-Leste, JRH ba jenerál reformadu Hendropriyono, la’ós de’it ha’kanek sentimentu vítima violasaun direitu umanu iha Indonézia no Timor-Leste, nomós promove impunidade iha Estadu rua ne’ebé nu’udar inimigu ba Estadu.

Dadauk Estadu rua ne’e ignora atu hala'o Justisa Punitivu ba autór violasaun direitu umanu iha passadu, no perfere hala'o de'it Justisa Restorativu, maibé la haktuir prinsípiu ho loloos, katak justisa Restorativu ne’e tenke sentraliza ba vítima hodi hala'o reparasaun ba sira nian kondisaun, no la'ós reabilita ka valoriza fali autór sira. Tanba ne’e hanesan polítika ida ne’ebé atu haburas fali impunidade.

“Serake paradigma Estadu agora muda ona hodi servi no hahi fali Bandidu sira?. Serake PR JRH ho konsiénsia rasik hakarak duni promove impunidade?. Serake ne’e la'ós violasaun ba promesa nu’udar Prezidente Rep’ublika (kumpri no halo kumpri konstituisaun) ne’ebé deklara iha 20 Maiu 2022 iha Tasitolu’, haktuir nia. (*)

Tempotimor (Dili)-Sosiedade Sivíl iha Timor-Leste (TL) hamutuk ho sosiedade Sivíl Indonézia krítika maka’as desizaun Prezidente Repúblika Indonézia (RI), Joko Widodo, ne'ebé kondekora Eurico Guterres, iha loron kinta (12/08).

Tempotimor (Dili)-Xefe Estadu Maior Falintil-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Tenente Jeneral Lere Anan Timur hatete, sosiedade sivil bainhira ko’alia sukat liafuan, tanba Jose Luis Oliveira (JLO) ne’ebé ofende komandu instituisaun F-FDTL hadau poder hodi públika iha mídia Sosiál (MedSos) facebook.

Tempotimor (Dili)- Diretór HAK, Sisto dos Santos husu ba Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak, atu halo investigasaun ba ekipa ne'ebé vota abstensaun ba rezolusaun Organizasaun Nasaun Unida ba sosa kilat hodi embargo iha Mianmar.

Tanba Timor-Leste kontra rezolusaun Asembleia Jerál ONU nian ne’ebé alerta embargo ba kilat (embargo da arma)  ba nasaun sira iha Ázia no Pasífiku no kondena maka’as aktu autoritáriu militár iha fevereiru liubá.

“Ami husu ba Primeiru Ministru atu halo reviu no investigasaun ekipa ida ne'ebé mak halo abstensaun ne'e dada filafali mai halo julgamentu ba sira ne'e pazisaun FONGTIL nian formalmente”, deklara Sisto iha salaun FONGTIL, Kaikoli, segunda (22/06).

Nune'e Ministériu Negósius Estranjeiru no Kooperasaun ne’ebé onra hodi esklarese katak nia parte vota Abstein tanba ninia votu abstain ba rezolusaun refere laiha pozisaun komún ho nasaun membru ASEAN sira, ne’ebé iha papél fundamentál oinsá rezolve situasaun iha Míanmar.

“Pozisaun ne’e reflete ona iha deklarasaun Timor-Leste iha 12 marsu 2021, durante sesaun Konsellu Direitu Úmanu ba dala-46, iha ne’ebé Timor-Leste espresa ona ninia preokupasaun kona-ba situasaun direitu umanu iha Míanmar no husu atu liberta arbitráriu detidu, inklui mós prezu polítiku. Alende ne’e, espresa mós apoiu tranzisaun demokrátika Míanmar nomós apela ba parte hothotu atu mantein diálogu no rezolve diferénsia sira ho meius pasífiku”, Ministra Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun, Adalzija Magno liuhusi Komunikadu imprensa, segunda (22/06).

Tanba hanesan país demokrátika ida, Timor-Leste la apoia deklarasaun Estadu Emerjénsia hosi Forsas Armadas Míanmar iha loron 1 fulan-fevereiru tinan 2021 no asaun sira tuir mai relasiona ho governu sivíl eleitu.

Tuir informasaun ne’ebé fó sai husi mídia internasionál sira katak, rezultadu votasaun ba ezbosu rezolusaun ba situasaun iha nasaun Mianmar hatudu Timor-Leste hamutuk ho nasaun 35 vota abstensaun.

Estadu Timor-Leste reprezenta hosi Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), iha loron sesta liubá, partisipa iha diskusaun no negosiasaun iha Asembleia Jerál Nasoins Unidas (ONU) iha Nova Iorke, hodi organiza votu ba ezbosu rezolusaun kona-bá situasaun iha Mianmar.

Iha reuniaun no negosiasaun ne’e realiza tanba nasaun sira iha Uniaun Europeia (UE), ASEAN no nasaun sira seluk aprezenta ezbosu rezolusaun atu halo votasaun.

Iha votasaun ba testu ezbosu rezolusaun iha nasaun hamutuk 119 mak vota afavor, nasaun ida (Belarus) vota kontra no nasaun 35 hamutuk ho Timor-Leste (36) vota abstensaun. (*)

Tempotimor (Dili)-Diretór Ezekutivu Forum Organizasaun Naun Govermentál Timor-Leste (FONGTIL), Daniel dos Santos, konsidera deputadu balun seidauk koñese didi’ak no hatene papél sosiédade sivíl nian tanba la simu krítika hasoru servisu Parlamentu Nasionál (PN).

"Ha’u hanoin membru PN ida hatete sosiedade sivíl halo kritika de'it la fó solusaun ne'e, membru PN ne’ebé nunka hatene no koiñese saida mak papel sosiedade sivíl. Sosiedade sivil ne'e ninia papel ida mak kontrolu, atu garante balansu efetividade, entaun dalaruma sira hakarak atu soe kritika dehan sosiedade la hala'o buat ruma maibé sira la haree, sira naran ko’alia de'it ne'e, ne'e ema hotu bele ko’alia”, dehan Daniel ba www.tempotimor.com ina kna’ar fatin Kaikoli, kinta (2/6).

Tuir lolos, kapasidade nu’udar deputadu laiha dalan atu kestiona fali servisu sosiedade sivíl nian, maibé se deputadu mak kestiona siknifija nia la dun intende saida mak papel sosiendade sivíl.

"Agora ita-boot parlamentu ne'e povu selu atu halo saida, selu atu halo fiskalizasaun, mais la halo ida ne'e ho di'ak”, kestiona nia.

Durante ne'e FONGTIL mós haree katak durante ne'e deputadu sirs nunka mosu hodi hala'o fiskalizasaun iha suku, liliu iha Dili laran de'it bairo-bairo mós la halo.

"Tur iha Parlamentu depois plenária, lahatene informasaun sira ko’alia iha plenária ne'e ba rona iha ne’ebé, no hetan husi ne’ebé, naran ko’alia de'it”,nia kritika.

Antes ne'e Deputadu Bankada PLP, Francisco de Vasconcelhos hatete, durante Estadu Emerjénsia no Konfinamentu Obrigatóriu, Parlamentu Nasionál hamenus atividade fiskalizasaun nudar opsaun hodi fó ezemplu ba povu.

Ho ida ne'e, deputadu PLP ne'e dúvida oituan ho deklarasaun sosiedade sivíl nian tanba ko’alia de'it no la intende preokupasaun PN nian.

"Ne’ebé ONG Forum, reprezenta ema nain-rua ka tolu iha ne'eba mak ko’alia barak la halimar, sira mós atividade saida kantor sira-nia mós laiha tan, la’o tun la’o sa’e de'it naran komentáriu arbiru, ne’ebé ko’alia ne’e sira mak la intende tiha fali”, hatete nia iha PN. (*)

Tempotimor (Dili)-Sosiedade Sivíl sira iha Timor-Leste husu Governu hapara teste swab masal obrigatóriu ba sidadaun sira iha kapitál Díli, tanba provoka konflitu komunidade ho autoridade seguransa.

Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« March 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Tempo Timor Networks

Online Counter