Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Tempotimor (Dili) – Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lú Olo deside hodi fó liberdade ba prizioneiru na'in rua (2) no hamenus pena prizaun ba prizioneiru na'in neen (6) seluk.

Liu husi komunikadu imprensa ne'ebé Tempotimor.com asesu hatete, PR Lu Olo ezerse ninia kompeténsia konstitusionál hodi fó  indultu totál ka livre no parsiál ka hamenus pena prizaun ba prizoneiru na’in 8 iha loron komemorasaun Proklamasaun Independénsia  ba dala 44 ne'ebé monu iha 28 Novembru, aban.

"Liuhusi Dekretu Prezidente Repúblika númeru  51/2019, 52/2019, 53/2019, 54/2019, 55/2019, 56/2019,  57/2019, iha loron 27 fulan Novembru,  Xefe Estadu uza nia kompeténsia eskluziva, hafoin rona Governu, fó indultu totál ba Juliana Vidigal da Silva no Amancio Lopes  no  parsial ba prizioneiru hodi hamenus pena fulan 6 ba Donato Fernandes,  Ercio da Conceição no João Miguel Arcanjo do Rego Correia Matos, tinan 1 ba Etelvino Costa Saldanha no tinan 2 ba Zeferino da Silva Soares no Marcelo Soares," informa komukadu husi Palasiu Prezidensial, Kuarta (27/11/19)

Tuir artigu 85, alinea 1 husi Konstituisaun Repúblika hateten katak Prezidente Repúblika de’it mak bele fó indultu ka hamenus kastigu, hafoin rona Governu ne’ebé konjuga ho artigu 3 no 4 Lei númeru 5/2016, 25 Maiu.

"Definisaun saida mak indultu no hamenus kastigu haktuir iha Kódigu Penál ne’ebé aprova ho Dekretu Lei númeru 19/2009 no Lei númeru 15/2016 mak regula kondisaun no prosedimentu atu fó indultu ka hamenus kastigu. Prezidente Repúblika halo nia kompeténsia tuir de’it lei haruka," afirma komunikadu ne'e.

Entretantu, Dekretu Prezidente hirak ne'e sei tama iha vigor iha 28 Novembru 2019.

Tempotimor (Dili) – Relasiona ho Timoroan sira-nia pasaporte ne'ebé mate iha estranjeiru, Ministériu Negósiu Estranjéiru no Kooperasaun (MNEK) servisu hamutuk ho Ministériu Justisa (MJ) forma ekipa levantamentu dadus nian ba rai liur, hodi identifika Timoroan sira ne'ebé pasaporte mate ona.

"Tinan oin, Ministériu Justisa (MJ) nia ekipa ba para haree pasaporte hirak ne'e. Tanba, ema na'in hira ita seidauk identifika. Nune'e, ita haruka uluk ekipa balun para halo levantamentu dadus," dehan MNEK, Dionísio Babo Soares iha Palásiu Governu, Kuarta (20/11/19).

Dionísio dehan, bainhira levantamentu dadus hotu ona, foin mak foti desizaun no entrega dadus hirak ne'e ba Ministériu Justisa. Liuliu ba diresaun ne'ebé toma konta ba pasaporte ninian. MNEK, tuir Babo, fasilita halo levantemantu dadus husi Timoroan sira iha Inglaterra, Irlandia no Portugál.

MNEK mós husu ba Timoroan sira iha Inglaterra, Irlandia no Portugál atu prepara an. Tanba, ekipa levantamentu dadus sei semana ida iha Inglaterra, depois ba fali Irlandia-norte no Portugál.

Tempotimor (Dili) – Ministru Justisa (MJ) Manuel Cárceres da Costa aprezenta Dekretu do Governu ida, ba Konsellu Ministru (KM) ne'ebé bele regula karreira majistradu sira iha Ministériu Públiku (MP).

"Ohin Ministru Justisa aprezenta mós kona-ba proposta Dekretu do Govemu, ne’ebé aprova husi Konsellu Ministru, kona-ba Atualizasaun Kuadru Pesoál iha Ministériu Pilbliku," dehan MJ Manuel Cárceres da Costa, hafoin reuniaun Konsellu Ministru, Kuarta (20/11/19).

Nia afirma, Dekretu do Governu ne’e atu kria kondisaun hodi regula dezenvolvimentu iha karreira majistratura husi Ministériu Públiku no hodi haluan vaga servisu ba fatin-fatin ho karreira ne’ebé hanesan.

“Iha kumprimentu husi ezijénsia legalmente estabelesidu no iha kumprimentu husi objetivu ne’ebé tau ona iha Programa VIII Governu Konstitusionál, hanesan konsolidasaun iha seitór justisa, ho rekursus umanu ne’ebé kompetente, independente no profisionál," esplika MJ Cárceres.

Tempotimor (Dili) – Seidauk iha Lei atu proteje diretu labarik sira nian iha Timor-Leste, sai preokupasaun boot ba  Fundasaun Forum Comunicação Juventude (F-FCJ) Don Bosco, Balide.

Tan ne'e, Fundadór F-FCJ Balide, Cipriano Freitas ezije Governu atu aselera lalais Lei Protesaun ba Labarik no Kódigu Labarik nian.

"Iha kazu barak iha tribunal, ne'ebé konsidera labarik sira hanesan ema adultu. Oráriu atu halo julgamentu ba labarik la tau espesiálidade. Tanba ne'e, ezije lei ne'e iha para atu tau atensaun espesiál ba kazu labarik sira iha tribunál,” dehan fundador F-FCJ Balide ne'e, Tersa (19/11/19).

Nia dehan, tempu to'o ona para Governu tenke hanoin. Tanba, iha kazu barak liu ne'ebé ligasaun ho labarik. Cipriano fó ezemplu kazu soe bebe, abuzu sexuál, abandonadu, violénsia sexuál, insestu no kazu seluk, ne'ebé tuir Cipriano, presiza ona atu Governu tau atensaun.

"Lei ne'ebé iha ona la garante labarik sira hanesan iha konstituisaun. Kódigu Sivíl de'it ne'ebé tuir ami nia haree, ladún detallu fó atensaun ba kazu ne'ebé labaraik sira iha no infrenta. Diferensia ho Lei Kódigu ba Labarik no Lei Protesaun ba Labarik. Tanba ne'e, mak ami ezije. Lei ne'e kleur ona," nia hatutan.

Tempotimor (Dili) – Presidente Tribunal Rekursu, Deolindo dos Santos deklara, Ministériu  Justisa mak iha kompetensia tomak atu bele foti desizaun ba rekrutamentu juiz, wainhira númeru juiz la to'o hodi atende kazu sira iha tribunál.

Servisu iha nasaun ida ho juiz nain 30 resin de'it ne'e, la fasil. Signifika katak juiz sira sei menus. Solusaun mak esforsu hodi buka no rekruta tan juiz foun, observasista foun no funsionáriu foun.

“Kona-ba juiz, ha'u rasik halo pedidu ba Ministru Justisa para atu bele loke konkursu ba formasaun juiz sira nian. Ha'u hato'o ida ne'e, dala rua ona no dezisaun iha ministru nia liman, hodi deside," dehan Deolindo iha Palásiu Prezidensiál Bairru-pite, hafoin halo enkontru ho Prezidente Repúblika, Segunda (18/11/19).

Tuir Deolindo, konsellu subtitutu ona juiz na'in tolu ba tribunal, ne'e para atu taka kuandu bainhira juiz nain haat ne'e iha impedimentu ruma ou auzensia ba liur, ne'ebé labele kompleta desizaun koletiva.

Kona-ba observasista ne'e rekruta hotu ona atu prenxe servisu no iha nain haat mak sei pendente hela. Tribunál mós, tuir Deolindo, sei halo rekrutamentu funsionáriu balun. Tanba sei loke tan  diresaun tezouru tanbá alende prosesu bain-bain, ko'alia mós kona-ba kustu nian.

PTR hato'o mós ba PR kona-ba difikuldade balun hanesan rezidensia ba juiz sira nian iha Baucau, Oekusi no Suai.

Troka Juiz Guilermino

Alende ne'e, to'o agora Tribunál Rekursu mós seidauk foti dezisaun hodi bele nomeia ema atu troka matebian juiz Guilermino da Silva nia fatin.

"Guilermino nia fatin ami seidauk deskute iha konsellu, tanba ne'e konsiderasaun ne'ebé importante tebes," dehan Deolindo.

Nia esplika, mudansa juiz ne'e fó implikasaun ba servisu no depois juiz balun formasaun iha liur hela entaun seidauk deside atu bele identifika se mak bele subtitui ba Guilermino nia fatin nian.

"Ami sei hare'e katak bainhira nomeia hela ida atu subtitui permanente, entaun nia labele envolve iha servisu seluk. Ita labele taka ko’ak ida ne'e no loke fali ko’ak seluk. Ida ne'e mak labele," nia afirma.

Tempotimor (Dili) – Diretór Estabelesimentu Prisionál Becora, João Domingos hatete nia parte sei halo ezame médiku ba arguido CdJ, ne'ebé iha Segunda (14/10/19) lokraik halo asaun tentativa atu xoke aviaun Sriwijaya Air ho ninia motor Honda Revo, iha Aeroportu Internasionál Nicolau Lobato, Comoro, Dili.

João Domingos hatete, parte prizaun simu ona suspeitu ne’e bazeia ba mandado hosi Tribunál. Suspeitu CdJ tama ona iha prizaun Becora iha Kuarta, 16 Outubro 2019 tuku 06.00 loraik.

“Komentariu iha públiku katak suspeitu ne’e sofre moras mentál. Maibé, iha parte prizaun seidauk hatene kona-ba nia moras mentál ka lae. Tanba, tenke iha ezame médiku ida mak foin bele hatene loloos,” hatete João Domingos ba tempotimor.com iha Prizaun Becora, Kinta (17/10/19).

Ho kestaun ne’e, tuir João, ohin sira hahú halo ona asesmentu kona-ba suspeitu ne’e nia kondisaun saúde.

“Depois asesmentu finál mak ita hatene nia moras mentál duni ka lae. Karik, nia moras mentál duni mak entrega ba doutor psikiatria hodi halo tratamentu kona-ba moras mentál,” João esplika.

Mandatu hosi Tribunál, suspeitu CdJ aplika prizaun preventiva. Antes ne’e, suspeitu CdJ nia familia tomak deklara, suspeitu ne’e koñesidu nu’udar lanu-teen ida. Tanba nia sempre hemu tua.

Entretantu, primeiru interogatóriu ne’ebé hala’o iha Kuarta (16/10), estatutu suspeitu CdJ ne’e nakfilak ona ba arguido. Tribunál Munisipál Dili mós aplika ona medida koasaun prizaun preventiva.

Maibé, defeza arguido nian, Defensor Públiku Sebastião Amado konsidera desizaun Tribunál ne’e la justu. Tanba, tuir Sebastião, fallansu ne’e iha ekipa seguransa Aeroportu Comoro.

Iha primeiru interrogatóriu ne’e, Ministériu Públiku promove arguido ho prátika krime tama iha fatin seluk ne’ebé taka ba públiku no atentadu ba seguransa no transporte ne’ebé previstu iha artigu 186, 210, Kódigu Penál Timor-Leste.

Maibé, husi parte defeza preokupa ho arguido nia kondisaun saúde ho razaun durante audiénsia primeiru interogatóriu, arguido deklara katak Maromak mak haruka nia halo asaun ne’e.

“Arguido nia kondisaun mentál ladún di’ak no nia hatán arbiru de’it. Nia dehan tama iha aeroportu ne’e Maromak mak haruka. Signifika ema ne’e ladún normál,” esplika defensor Sebastião.

Tempotimor (Dili) – Problema rai ho estatutu laloos, fó dúvida ba investidór sira husi estranjéiru atu mai investe iha Timor-Leste, tanba la seguru.

"Lei rai ne'e importante ba sidadaun timoroan sira nomós ba investidór sira. Enkuantu rai ne'e nia estatutu seidauk loloos ne'e prekondisaun ida ne'ebé kee ejize husi investidór sira hakarak seguransa ba sira,” dehan Vise Prezidente Bankada FRETILIN, Francisco Miranda Branco iha PN, Kinta (17/10/19).

Branco dehan, se investe iha rai ida ne'ebé nia estatutu laloos, bele hamosu problema. Se Timor-Leste nia estatutu rai seidauk loos hanesan agora daudaun ne'e mós, kondisaun ida la kria, hodi atrai investidór sira mai ita nia rai.

"Agora, hotu-hotu hakfodak ba projeitu tasi mane. Problema rai. Hadau malu rai, maibé estatutu rai rasik lei seidauk iha atu define loloos. Ida ne'e mak problema ka vakum ida ne'ebé mak akontese ema manipula tuun sa'e. Enkuantu ita laiha koñesimentu ba lei, entaun bele akontese kazu sira hanesan ne'e," dehan Branco.

Nia afirma,  bainhira estatutu rai loos ona, bele fó garantia ba rai na'in atu asesu ba banku tanba rai nu'udar fatór ekonómiku.

Iha fatin hanesan deputadu CNRT, Patrocino dos Reis katak, lei rai nian presiza kompleta ho dekretu lei sira.

"Lei rai nia aprova ona, hein para halo kompleta ho dekretu lei, hodi atribui títulu ne'e mak seidauk kompleitu," dehan Patrocino.

Nia husu ba entidade hotu-hotu obedese ba lei ne'ebé mak iha, hodi nune'e labele hamosu problema.

Tempotimor (Dili) – Prokuradór Jerál Repúblika (PJR), José da Costa Ximenes hatete, kazu desputa rai iha Kaitehu, Munisípiu Likisa ne'e iha Diresaun Nasionál Terras e Propriedades (DNTP). Tan ne'e, tuir PJR José Ximenes, Ministériu Justisa mak bele esplika kona-ba problema ne'e.

"Problema rai, hanesan problema ne'ebé importante. Tanba sai hanesan sentru konflitu iha Timor-Leste. Ita sei lembra 2006 no 2007, kuandu krizi akontese, funsionáriu no autoriedade lokál barak to'o rejistu hotu fahi luhan hotu para hetan osan," dehan PJR José da Costa Ximenes iha Palásiu Prezidensiál Bairro-Pite, Segunda (07/10/19).

Nia dehan, iha tempu agora ema balun hahú fa'an fali rai estadu ba estadu. "Agora, ema balun fa'an rai estadu ba estadu. Rai ne'e rai balun estadu ninian balun komunitáriu ninian no rai privadu. Ida ne'e problema DNTP nian. Ne'ebé ha'u hanoin estadu ne'e tenke afirma, se la afirma susar," José tenik.

Tuir nia, rai ne'ebé iha parte tasi ibun hanesan iha parte Bebonuk nian, ne'ebé estabelese Hotel Arbiru ne'e, ema halo uma arbiru. Inklui estrada sira. Maibé, tuir loloos metru atus ida husi tasi ibun ne'e partense ba rai estadu.

"Ita lalika ba dook ida. Rai ida Hotel Arbiru nian tesik ba tasi ibun ne'e, ema halo uma arbiru no estrada. Ita boot sira hatene, metru 100 husi tasi ne'e partense ba estadu. Maibé, saida mak akontese, bainhira ema ba halo uma iha ne'ebá laiha Obras Públiku inklui DNTP fó hatene katak rai ne'e estadu nian," dehan PJR.

Nia mós husu ba Ministru Justisa atu hatán ba problema ne'e, tanba problema ne'e kona-ba DNTP, Ministériu Justisa.

"Liuliu ema sira ne'ebé halo uma tuir mota ibun, hanesan iha Kaitehu, Likisa nian ne'e problema DNTP. Tan ne'e, husu ba señor Ministru Justisa para bele responde situasaun ida ne'e," PJR afirma.

Tempotimor (Dili) – Maski hetan absolve iha Tribunál Munisípiu Dili, kazu Vera Carvalho Martins agora iha ona rekursu no hein dezisaun husi Tribunál Rekursu.

"Kazu kona-ba Vera, ami análiza tiha desizaun husi tribunál nian ne'e, ami underline katak desizaun primeira instánsia ladún iha razaun. Ita boot sira (jornalista) hatene, vítima ne'e oho iha loron 3 jullu 2018, depois 12 Setembru mak foin hetan mate isin," dehan Prokuradór Jerál Repúblika (PJR), José da Costa Ximenes iha Palásiu Prezidensiál Bairru-Pite, Segunda (07/10/19).

Tuir PJR, vítima ne'e mate kleur ona, oinsá mak tribunál husu raan sira iha karta no halo teste DNA.

"Oinsa mak tribunal husu fali ninia vistidu ka raan sira ne'e iha kareta? Oinsá mak bele halo teste DNA? Iha provas indikasaun barak iha hela laran. Entaun, halo tiha nia rekursu ba kazu ida ne'e. Agora ita hein desizaun husi Tribunál Rekursu," tenik José Ximenes.

Alende ne'e, tribunál mós halo ona rekursu ba kazu kontentór sira ne'ebé hetan médida kuosaun husi Tribunál Munisípiu Dili iha loron 2 abril 2019.

"Ita mós halo rekursu ba kazu kontentór sia (9). Tanba tribunál mós absolve," dehan PJR ne'e.

Tuir José, kontentór hirak ne'e tama iha Timor-Leste husi Singapura, la ba Jakarta.

“Ita boot sira (jornalista) hatene, bainhira akompaña direta julgamentu aberta katak, ema ne'ebé importa mai Timor-Leste. Arguidu ne'ebé halai lakon ne'e ita selu Rp 150 juta," nia afirma.

Tempotimor (Dili) – Kazal Timoroan na'in rua, ne'ebé lori droga tama iha fronteira Indonézia iha ona prizaun preventiva.

"Informasaun ne'ebé iha mak ita nia ema na'in rua, ne'ebé detein iha sela Polísia Indonézia agora sira nia estatutu muda ona ba prizaun preventive. Entaun ita hein prosesu tuir mai," dehan Prokuradór Jerál Repúblika (PJR), José da Costa Ximenes iha Palásiu Prezidensiál Bairru-Pite, Segunda (07/10/19).

"Atu hateten katak ema sira ne'e arguidu. Se mak bele tau matan, mak Governu. Governu bele haree tanba arguidu sira eskolla ona advogadu, maibé Governu mós bele haree posibilidade saida mak bele halo hodi tulun sidadaun ne'ebé mak komete krime iha estranjéiru," PJR informa.

Tuir PJR ne'e, matéria ba kazal na'in rua ne'e responsabilidade Governu nian, hodi servisu hamutuk ho embaixadór Timor-Leste nian iha Indonézia, hodi akompaña prosesu. Tanba Prokuradór Jerál nia servisu mak oinsá atu buka dalan, para bele buka solusaun hamutuk entre nasaun rua ne'e.

Alende ne'e, arguidu sira ne'ebé oho Timoroan ida iha Yogyakarta, na'in tolu agora iha ona prizaun preventiva.

"Ema ne'ebé oho maluk Timoroan ida (João Bosco) iha Yogyakarta, dadaun ne'e na'in tolu iha ona prizaun preventiva, balun mai tiha iha Timor, filafali ba depois parte seguransa sira kaer kuaze na'in tolu, ne'ebé iha ona prizaun preventiva," tenik PJR.

Page 7 of 9
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« March 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Tempo Timor Networks

Online Counter