Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Tempotimor (Dili): Turizmu sai nu’udar atividade ida ne’ebé direitamente iha envolvimentu komunidade, nune’e bele lori ka fó benefisiu oioin husi aspeitu ekonomia, sosial-kultura, ambiente, oportunidade serbisu, no seluk tan ba komunidade sira no mós ba nasaun. Atu bele to’o iha ne’e, presiza iha planu no politika ne’ebé di’ak hodi dezenvolve, la’os de’it copy-paste modelu turizmu husi nasaun seluk.

Timor-Leste iha potensia turizmu ne’ebé boot no bele fó rendimentu ne’ebé mós boot ba nasaun no povu bainhira ema sira ne’ebé kaer ukun hatene oinsa atu dezenvolve, la’os de’it kopia modelu ka konseitu turizmu husi nasaun seluk mai implementa iha Timor-Leste, maibé dezenvolve tuir identidade no karateristika Timor-oan nian.

Eis Prezidente Repúblika José Ramos Horta ne’ebé mós nu’udar diplomata senior Timor-Leste no vizita ona nasaun lubuk iha mundu, fó ideia importante ba governu kona-ba konseitu dezenvolvimentu turizmu iha Timor-Leste.

Ho ideia ne’e, Horta mós hahú ninia viajen haleu Timor-Leste hodi vizita fatin potensial turizmu ne’ebé bainhira dezenvolve ho di’ak sei fó benefisiu ne’ebé boot tebes ba nasaun no povu Timor-Leste.

Tuir Laureadu Nobel da Pas ne’ebé iha tempu Portugues remata nia estudu nivel sekundaria iha Sentru Informasaun no Turizmu, iha TL, no durante tempu okupasaun Indonezia, reprezenta FRETILIN no CNRT iha rai li’ur, nia konsege observa pratika politika turizmu nian iha mundu. Tan ne’e, Horta hatene posibilidade Timor-Leste nian iha parte turizmu.

Horta dehan, TL labele kompete ho Bali, Singapura, Mianmar, Kambodia, no Tailandia, no lalika kopia husi Bali hodi implementa iha Timor-Leste, tanba bainhira kopia, signifika TL la hatene turizmu ne’e saida.

Timor-Leste, nia dehan, tenke dezenvolve ninia turizmu tuir valores Timor nian, “Ita lalika buka atu kopia fali Bali, tanba kuandu ita kopia, ne’e ita fraku, ne’e hatudu ita-nia kakutak la hatene turizmu saida.”

Nia dehan, dezenvolvimentu turizmu presiza bazeia ba valores Timor nian. Ba dahuluk haree ba situasaun jeografia, katak ida ne’e bele sai merkadu, tanba nasaun viziñu sira, hanesan Australia, nia povu barak mak koñese no simpatia ho TL, sa tan distansia ho TL ne’ebé besik.

Aleinde Australia, nia hatutan, Indonezia mós bele sai merkadu ba turizmu TL, tanba ema barak iha Indonezia mós iha osan, liu-liu sira ne’ebé ho relijiaun Katóliku no Kristaun.

“Tanba sa? ema Indonezia mós kristaun barak, i sira mós iha kuriozidade hakarak mai haree nasaun katóliku ida que iha sira-nia sorin. Singapura mós nune’e,Japaun, Korea do Sul, rai sira ne’e iha Sudeste Aziatiku, besik loos ita, entaun keta haluha ita-nia kondisaun jeográfika, ne’e par ita haree merkadu mak ida ne’ebé.”

“Lalika mehi demais ba Europa, Amérika, ne’e dook demais. Sim, husi Europa barak mak mai Bali, mais sira mai Bali, fatin sira seluk iha Indonezia, ba Mianmar mais atu hetan tempu atu aumenta sira-nia ferias atu mai to'o iha Timor ne’e susar uitoan, laos imposivel mais susar uitoan,” dehan Horta.

Maske nune’e, tuir nia, bainhira TL konsege dezenvolve ninia turizmu tuir ninia karateristika no identidade rasik, la taka posibilidade atu bele dada turista barak liu tan.

 

Fatin Potensial ba Turizmu

 

Iha Horta ninia vizita ne’ebé nia hala’o ona, nia konsege deskobre fatin balun ne’ebé iha potensia boot ba fatin turizmu, hanesan foho Ramelau, Bee-manas Marobo, illa Jaco, Atauro, no seluk tan ne’ebé sei natural tebes.

“Fatin boboot sira hanesan iha Ainaro, Maubisse, Letefoho, Atsabe, Bobonaro, Lospalos, Atauro, fatin ne’e kapa’as. Iha fatin barak que ita bolu natureza, naturea que seidauk estraga, laiha industrializasaun, laiha kimiku, laiha poluisaun, ema ladun barak.”

Maske iha fatin potensia barak tebes, maibé Horta dehan, ida ne’e la signifika fasil ona atu dada turista, tanba presiza prepara didi’ak infra-estrutura.

“Infra-estrutura balun iha ona, estrada tinan 9 ka 10 ne’e nia laran governu halo investimentu maka'as, i kontinua iha konstrusaun estradas, pontes, ne’e par atu fasilita viajen,” dehan nia.

Aleinde ne’e, nia hatete, tenke hanoin mós kona-ba turizmu rural, katak governu presiza investe iha turizmu rural ne’e.

“Investe oinsa? bele tau osan ho banku sira, BNCTL ho governu mak tau osan $5, $10 ka $15 miloens de dolares kada tinan, (valor osan) ne'e depois governu halo plano estudu haree, par fó imprestimu, mais juru tenke ki'ik katak juru ida ne’e ba turizmu de'it, bele halo programa seluk juru ida ne’e ba agrikultura intereses fini, labele liu 4 porsentu, masing-masing 4 porsentu,” dehan nia.

Ho investimentu ne’e, nia dehan, komunidade sira ne’ebé iha hanoin no hakarak atu kria fatin turizmu ka fasilidade balun hanesan guest house ka pouzada, bele iha kbiit atu halo ida ne’e. Tanba, iha Timor-Leste tomak pousada barak ho kondisaun la di’ak.

Eletrisidade no bee-moos sai nu’udar problema boot ne’ebé pousada balun hasoru. Atu resolve ida ne’e, tuir Horta, governu bele dezenvolve renewable energy, hanesan solar panel ba radim room energy de'it, ka anin ventunha.

Bainhira governu tau ona osan, Horta dehan, importante mós ba sira ne’ebé halo imprestimu hodi investe tenke kapasita an ba area otelaria, turizmu, turizmu tradisional, turizmu komunitariu no seluk tan.

 

Turizmu Relijioza

 

Nu’udar nasaun ne’ebé ninia maioria povu ho relijiaun katolika, turizmu relijioza sai nu’udar potensia ida ne’ebé Timor-Leste presiza dezenvolve.

Tuir Horta, governu bele konvida, kombina, no koordena ho parte igreja kona-ba atividade relijioza ne’ebé halo kada fulan ka kada tinan.

“Ezemplu, prezepiu. Prezepiu ne’e di'ak tebtebes, bele sai buat ida karakteristiku Timor nian iha mundu tomak,” dehan nia.

Horta dehan, durante sei asai Prezidente Repúblika nia ajuda promove prezepiu. Maibé lamentavel, tanba iha tinan kotuk, polisia bandu joven sira iha kada bairo atu halo prezepiu.

“Polisia ne’e mós dala-ruma kakutak mós laiha, sira la ba haree motor sira be Domingu-Domingu saruntu iha area branca, iha ne’eba problema oioin, tranzitu mai halo litik fali labele halo prezepiu, saida mak ne’e?,” Horta lamenta.

Aleinde ne’e, nia dehan, iha mós atividade relijioza sira hanesan paskua, natal no seluk tan, ne’ebé bele atria turista.

“Ita la buka komersializa atividades relijioza, ne’e laos intensaun, ida ne’e ita aproveita identidade Timor nia que maioria katolika, 98 porsentu, atividade relijioza barak, entaun ita haree oinsa hamutuk ho igreja halo promosaun ba katoliku sira iha Indonezia, iha Malazia, iha Singapura, Korea Sul (katak) iha tinan nia laran ne’e ami iha kalendariu atividade relijioza mak ida ne’e, programa mak ida, ne’e ita promove, entaun balun hakarak mai karik aproveita festa relijioza sira ne’e,” Horta fó ideia.

 

Luku Tasi

 

Potensia seluk ne’ebé Timor-Leste presiza dezenvolve mak luku tasi. Tanba, TL iha tasi ne’ebé uniku no iha espesies animal tasi ne’ebé barak liu iha mundu.

Horta dehan, molok ne’e sientista balun deskobre katak Raja Ampat-Papua, Indonezia, iha espesies animal tasi maizumensu 280 ka 300, maibé Timor-Leste besik 600, signifika barak liu dala rua espesies sira iha Raja Ampat.

Aleinde espesies animal tasi nian, Horta dehan, TL nia tasi mós iha ahu-ruin ne’ebé 100% saudavel, tan ne’e bele sai nu’udar atrasaun di’ak bainhira ema harak luku tasi. Ahu-ruin mós nu’udar fatin moris ba animal sira iha tasi laran.

Tanba, Horta dehan, nasaun sira ne’ebé molok ne’e koñesidu ho sira-nia ahu-ruin, hanesan Australia no nasaun seluk tan, hetan estragus tanba mudansa klimatika, poluisaun, no atividade peskadór ne’ebé uza dinamitu no venenu hodi kaer ikan.

“Luku ne’e mak hanesan atraksi boot tebtebes ba Timor, mais governu tenke haree oinsa regula, tanba se lae operador luku no diving operator mai husi li’ur sira mak manan nafatin, sira mak dada ema mai, ekipamentu sira nian, ro ahi sira nian, tanki oxijenio sira nian, sira mak simu osan, klaru osan balun tama iha restaurante sira iha Atauro ka iha ne’ebé, mais ne’e tenke hare'e didi'ak diving operator.”

“Ha’u-nia hanoin mak ne’e, ita tenke halo negosiasaun didi'ak, porsentajen hira, impostu hira mak diving operator ne’e selu. Por ezemplu, se sira selu kada ema ida $400 dolares ba Atauro fila, konta ro ahi, konta luku nian, konta ekipamentu sira karega $400 dolares, sira tenke halo diskontu, hasai buat ne’ebé sira-nia despeza, entaun osan be lukru ne’e tama ba sira-nia bolsu hira ou hira mak fahe ba governu, ne’e signifika fahe liu husi impostu.”

“Tenke haree didi’ak ida ne’e, se lae ema barak mai luku tanba ita-nia tasi furak maibé Timor oan ki'ak ba nafatin, komunidade kiak nafatin, i governu gasta osan halo estrada, aeroportu, tau eletrisidade, mais retornu mai husi ne’ebé? Ita halo buat sira ne’e ba promosaun turizmu, entaun turizmu tenke kontribui ba hatama fila fali osan ba estadu ne’ebé gasta osan lubuk ida ba iha infra-estrutura,” dehan Horta.

 

Hiking no Trekking

 

 

Aleinde luku tasi, hiking no trekking presiza mós hetan atensaun husi governu hodi bele dada mós turista sira.

Hiking nu’udar atividade iha li’ur (outdoor) ne’ebé ninia atividade prinsipal viajen no halo ezersisiu. Atividade hiking dala-barak hili liu fatin ho paisajen furak, no la’o de’it iha diresaun ka dalan ne’ebé deside ona.

Enkuantu, trekking, nu’udar atividade la’o ain husi fatin ida ba fatin seluk. Baibain, ema halo trekking iha fatin sira ne’ebé transporte minimu, ka dalan ne’ebé ema ladun liu.

Tuir Horta, atividade hiking no trekking sai nu’udar atividade ne’ebé ema barak iha mundu gosta atu halo.

“Ne’e tenke halo mós promosaun didi'ak i infra-estrutura. Infra-estrutura la'os loke estrada ba halo trekking, ita bele bolu hanesan dalan bibi nian, mais hadi'a uitoan par fó seguransa ba ema, se bele karik haree ho komunidade, iha fatin bee dalan nian ne’e, dalan bibi nia liu husi komunidade ruma, komunidade ne’e governu esplika ba sira ‘imi halo parte turizmu, imi bele haree loke daudaun fatin oan ida iha ne’e, fa'an aifuan, fa'an bee, fa'an sumu ba turista sira, turista Timor, turista internasional, i tenke hare'e mos sintina, haris fatin sira ne’e, sintina ho kualidade.”

“Problema boot ida iha Timor ba foho ne’e hakarak haris, hakarak ba sintina derepente, sintina foer, entaun buat ida ijiene saúde publika ne’e importante tebtebes i hakarak halo turizmu kondisaun ida mak saúde publika, ijiene,” dehan Horta.

Tuir Horta, atu dezenvolve infra-estrutura ba hiking no trekking, governu mak tenke ajuda komunidade liu husi fundus dezenvolvimentu.

“Xefe suku, xefe aldeia, administrador munisipiu sira labele halo beibeik monumentu. La hatene halo buat seluk, halo mak monumentu. Favor buka haree mós atividade seluk, ida mak ne’e halo turizmu hiking, trekking, halo sintina, bee-moos, saneamentu, ne’e halo parte dezenvolvimentu, ne’e halo parte turizmu rural,” Horta fó hanoin

 

Gasta Osan iha Rai Laran

Iha oportunidade ne’e, Horta mós kritika Timor-oan balun ne’ebé durante ne’e gosta liu sai ba rai li’ur hodi vizita fatin turizmu sira, no laiha interese atu vizita fatin furak sira iha ninia rai rasik.

“Ita nu’udar Timor-oan, liu-liu joven sira, iha osan ruma, serbisu iha governu, serbisu iha empreza karik, buka meius hakarak pasiar iha Timor-Leste, ha’u hatete ba kolega sira, Timor-oan sira, ha’u ba distritu hotu-hotu, subdistritu, aldeia, suku, ha’u koñese Timor tomak, beleza tebtebes, fatin barbarak ha’u ba dala 10 ona, dala 100 ona haree, hamrik nafatin iha fatin dala 10, 20, hasai foto dala 10 iha fatin ne’eba, tanba kada dia o deskobre beleza i povu di’ak tebtebes iha foho i sira kiak i sira susar.”

“Entaun envez de beik-teen, halo an, ba gasta osan iha Surabaya ne’eba i iha Bali, gasta iha  o nia rai,” dehan nia.

Tuir Horta, turizmu iha pontensia ne’ebé boot tebtebes hodi ajuda rendimentu ba povu no ba nasaun. Prova ida mak bainhira Covid-19 mosu no Indonezia taka odamatan ba turista, sira lakon osan boot, tanba tuir planu iha 2020 no 2021 Indonezia atu simu turista kuaze na’in 20.000.

Bainhira hasoru problema ne’e, nia dehan, governu Indonezia halo politika atu promove turista lokal.

“Sira halo promosaun maka'as iha turizmu par ema husi fatin seluk ba Bali okupa otel sira, i fatin seluk Jakarta okupa otel sira. Iha Timor ita-nia kalkulu saida? ha’u hanoin pelumenus bele rihun 50 ke simu osan permanente, klaru balun kiik-oan liu, nem sufisiente par sira han hemu, mais membru governu sira, deputadu sira, militar sira, polisia sira, eis titular, depois Timor-oan sira  ne’ebé serbisu iha li’ur haruka osan mai familia sira mós iha meius, se ita hotu-hotu halo esforsu par promosaun turizmu intermu, bele ajuda ita-nia ekonomia.”

“Maibé ha’u mós hatete ne’e laos iha ne’e de’it tanba setor privadu, otel sira, han fatin sira mós tenke haree, laos Timor-oan barak mai ona entaun ita mós karega folin sasan. Tanba haree Timor ne’e menus kapasidade ekonomika, entaun sira be iha restaurante favor halo kontas didi’ak par ita han iha sira-nia fatin ou hela sira-nia fatin, osan ne la todan, kuandu konta mai ita la hakfodak,” dehan nia.

Maibé, atu restaurante no hotel sira labele karega folin ne’ebé karun, tuir Horta, govennu mós tenke haree folin eletrisidade, tanba eletrisidade iha Timor-Leste karun liu iha mundu.

“Eletrisidade oho ita-nia ekonomia, otel Timor de’it fulan-fulan selu $30 mil dollars, Timor Plaza, fatin boboot sira ne’e presiza eletrisidade ne’e hira? Ita-nia eletrisidade karun, mais karun iha mundu ne’e mak Timor nian.”

“Ha’u hatene razaun tanba sa mak eletrisidade karun, tanba produsaun eletrisidade karun, governu subsidia ba hotel sira, selu konta eletrisidade pelumenus hatun, 50% governu mak selu atravez de petrolifero, fundo petrolifero halo saida? par ekonomia nasional. Ekonomia nasional la lao, eletrisidade la di'ak aleinde mate-moris. Mate-moris, karun tebtebes, entaun tenke haree ida ne’e.”

“Haree mós kombustivel transporte ba foho, ema lori modo, aifuan mai Dili selu truk ida mai Ainaru, Hatubuiliku $200 dollares, kalkulu de’it aifuan selu $200 dollares, $160 dolares, entaun tenke haree ne’e,” dehan Horta.

 

Muda Mentalidade

Durante sai nu’udar Prezidente Repúblika no asume kargu nu’udar Primeiru Ministru, Horta dehan, nia sempre vizita otel no pouzada, no fó mensajen ba sira ne’ebé maneja puzada katak sira tenke preokupadu ho sira-nia kualidade serbisu, hahan ne’ebé sira fó tenke kualidade di'ak no tenke haree mós presu.

“Dala-ruma ita ansi atu hetan osan barak derepente, ikan oan ida ho modo oan ruma, etu ruma, karun tebtebes. La’e, di'ak liu nune’e ‘se ha’u iha sabraka, hudi ka aidila 10 ha’u hakarak faan, di'ak liu ha’u haree sabraka ne’e presu tuun uitoan par ema bele sosa’, se folin todan, loron liu tiha, lokraik ona, kalan ona, ema la sosa, ‘o halo saida? o nia aidila o han, o labele han o nia aidila be 10 ne’e depois dodok tan tiha.”

“Ba buka fa'an baratu par ema bele sosa tuir ita-nia povu, ita-nia sosiedade, nia poder compra, por tanto tanba ha’u haree iha fatin barak karun demais, ne’e duni tanba ita haree tuir ba ema sira Indonezia, kuandu Indonezia ne’e o ko'alia ho nia, o husu ba nia, ‘oohh ne’e folin hira?’ nia hatete ‘ba o ne’e $5 dolar’, mais ema ne’e hatete lima dolar ne’e laos nia folin, nia hein hela par o hatete ‘ai hatun uitoan tan’, nia reket nehan ‘aaiihh bele, bagus, sama-sama’, nia komesa $4 dolar, depois hatun $3 dolar, $2 dolar to'o $1 dolar, tuun ba $1 dolar o kontente tiha ona, mais nia folin ne’e $0.50 cent, mais o selu $1 dolar, tanba nia hatun tiha ona, o hanoin nia hatun tiha ona $5 dolar, lae,” Horta dehan.

Aleinde fa’an karun, Horta mós kritika uitoan atendimentu Timor-oan sira nian ba ema ne’ebé sosa sira-nia sasan, tanba hatudu lalais sira-nia nervozu bainhira sosa-nain hatun folin sasan, no sira mós la hatudu espresaun ne’ebé amigavel.

“Timor-oan hatete hakarak hatun (folin sasan), eeiihh nia oin hirus ona, ‘o hatun hotu, osan laiha lalika mai litik ha’u ba’, jeitu laiha liu i haree ho bapa sira, sira jeitu loos, o iha estrada sorin mós sira reket nehan ona ba o, ita-nia lae, ema besik ona, sira oin suar ona. Portantu, ita tenke aprende halo business, muda mentalidade,” Horta husu.

 

<iframe width="560" height="315" src="https://www.youtube.com/embed/0uXuwzjCkMk" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture" allowfullscreen></iframe>

Tempotimor (Dili)-Iha inisiu governasaun Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP), Jacinto Rigoberto de Deus sai nu’udar kandidatu ba kargu Vise Ministru Solidariedade Sosial no Inkluzaun, maibé Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lu Olo lakohi atu fó posse, nune’e ikus mai, Jacinto Rigoberto hetan fiar husi governu hodi sai de’it nu’udar asesor prinsipal iha MTKI.

Tempotimor (Dili)-Ministériu Turizmu, Komersiu no Industria (MTKI) sei esforsu atu buka merkadu ba industria kiik sira ne’ebé eziste iha Timor-Leste.

Tempotimor (Dili) – Xefe Depertementu Toxicology Laboratóriu Nasionál, Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV), Gaspar Pinto dehan, produtu importasaun hirak ne'ebé tama iha Timor-Leste, tékniku sira tenke teste uluk nia sample mak bele hatán hodi importa mai rai-laran.

"Fulan tolu, molok sasán tama mai Timor-Leste, tenke haruka uluk sasán ne'e nia sample mai, para tékniku labóratoriu sira halo teste. Rezultadu husi teste ne'e mak bele deside, sasán hirak ne'e bele ou labele, tama mai rai-laran,” Gaspar Pinto informa ba jornalista iha edifísiu AIFAESA, Kinta (07/11/19).  

Gaspar mós sente laran kraik ho sistema ne'ebé agora iha. Nia dehan, sistema agora ne'e perigozu uitoan. Tanba, tuir Gaspar, bainhira sasán tama tiha rai-laran mak AIFAESA duni fali. Nia dehan, sistema hanesan ne'e la justu.

“Agora ne'e, sasán tama tiha Timor-Leste mak ami foin duni fali. Ida ne'e la justu ba Timor," Gaspar dehan.

Tuir Gaspar hatene, tempu agora rede negósiu mundiál mak servisu hanesan ne'e. “Sira-nia jogu mak nune'e. Tanba, ema ruma halo negósiu, ema barak mak iha laran. Tantu, husi manajementu ka protokolu ne'e planu iha hotu ona," nia esplika.

Nia komenta, tempu agora mak Governu la fó importánsia ba sistema kontrolu produtu importasaun sira ne'e, sei fó impaktu ba jerasaun sira ne'ebé sei tuir mai.

"Hanesan baze ka fundasi kariik la metin. Tanba, ema sira halo negósiu ne'e kontinua halo explorasaun ba ita nia jerasaun maka'as. Sasan falsu sei tama barak, tanba ita la firme," dehan Gaspar.

Tempotimor (Dili) – Relasiona ho International Federation Commerce nia relatoriu  katak Timor-Leste ne'ebé konsidera ambiente negósiu iha TL ladún di'ak, Xefe Governu Taur Matan Ruak husu atu labele halo komparasaun ho nasaun avansadu sira.

"Kona-ba ambiente negósiu nian iha nivel internasionál, klaru katak ita preokupa kona-ba bem negósiu no Governu tenke servisu maka'as para hadi'a ambiente ne'ebé la fasil. Tanba, mundu ohin ne'e kompetetivu liu," dehan Xefe Governu iha Palásiu Prezidensiál, Bairru-pite, Kinta (07/11/19).

Maske tuir relatoriu IFC Katak, Timor-Leste lakon ho nasaun konflitu sira kona-ba bisnis nian, ne'ebé  iha númeru 181, kompostu husi nasaun 187, maibé Taur rezeita katak iha kestaun balun mak implika ba kondisaun ne'e.

"Ita 17 anos labele kompara ita nia an ba nasaun ne'ebé avansadu. Ida fali mós kondisaun ne'ebé nasaun sira fó ba emprezáriu, di'ak liu ita nian. Entaun, ita mós tenke esforsa para fó ita nian," Taur esplika.

Alende ne'e, ema mós sei konsidera TL nia nasaun hanesan nasaun ida ne'ebé foin sai husi konflitu, entaun ne'e la mai. TL  mós tenke hatudu katak iha kbiit para jere nia nasaun, loke no fó ambiente negósiu ne'ebé diak.

Pelo faktu ne'ebé hare'e foin daudauk lori emprezariu no investidór mina sira iha ita nia rain no agora inisiativa sira ne'e investimentu iha área petroleu ne'e hatudu katak neneik ba neneik ema komesa konfia ita nia rain.

Agora so ke seidauk to'o. Tenke maka'as liután, instituisaun sira tenke forte kombate birokrasia, halo sasán lalais, transparente furak ne'e importante tebes.

Tuir emprezariu timoroan no emprezariu Internasionál sira balun dehan, fundamentu Timor-Leste  nasaun ne’ebe bele sai proferida liu. Maibé, realidade hafoin tinan 17 nasaun ne'e ukun rasik an  Timor-Leste nia ranking kona ba labarik sira sofre Malnutrisaun numeru as tebes.

“Fundamentu, Timor-Leste nasaun ida ke riku tebes ho rekursu naturais, laiha tusan ke boot hanesan nasaun seluk. Iha líder briliante istóriku sira, unidade metin tanba maioria Katóliku, jovens matenek barak. Maibé, realidade depois tinan 17 ukun rasik an, nasaun nia desenvolvimento la'o neineik, númeru desemprego barak, númeru labarik sofre mal nutrisaun boot,” dehan emprezariu ida ne'ebé  husu ba tempo timor labele publika nia naran.

Tempotimor (Dili) – Populasaun komesa okupa filafali fatin mamuk iha eis merkadu Komoro, tan fatin ne'e tinan barak ona husik abandona hela. Xefe Aldeia 03 Suku Fatuhada, Zeferino Bras dehan Governu laiha planu no jestaun ne'ebé di'ak.

“Loloos bainhira muda komunidade husi fatin ida ba fatin seluk, Governu tenke aproveita kedas halo buat ruma, iha fatin ne'ebé hasai ona populasaun ba ne'e. La'ós, hasai tiha populasaun depois abandona fali fatin ne'e to'o tinan ba tinan. Ita mós labele duni populasaun ba mai hela de'it, maibé laiha planu. Ida ne'e nunka atu bele rezolve problema,” Zeferino hatete ba tempotimor.com, Segunda (28/10/19) iha fatin eis merkadu Komoro.

Tuir Zeferino, atu hasai populasaun sira ne'ebé agora okupa filafali ona fatin eis merkadu Komoro mós Governu presiza iha planu ida ne'ebé di'ak.

“Para hasai populasaun mós tenke ho dignu. Labele naran hasai de'it. Maibé, presiza kria tan kondisaun ruma ba populasaun sira," relata Zeferino.

Tempotimor (Dili) – Bankada FRETILIN iha Parlamentu Nasionál (PN) dezafia Governu atu halo polítika ida ne'ebé bele asegura osan Timor nian ne'ebé kuaze %80 mak sai ona ba rai liur. Nune'e hela de'it %20 iha rai laran.

"Iha primeira Governu AMP, Ministra Finansas Emilia Pires hateten dolar ida ita investe iha TimorLeste  %70 halai ba rai liur. Agora dadaun, liu ona %80, ne'e progresu dezenvolvimentu nia balansu mak ne'e, dependensia totál ba rai liur ita nia osan sira investe ne'e, ita nia povu %70 moris iha agrikultór ne'e lamentavél," dehan Vise Prezidente Bankada FRETILIN, Francisco Miranda Branco iha plenária PN,  Segunda (30/09/19).

Nia husu ba Governu, bainhira mak Governu Timor-Leste bele inverte fali osan % 80 mak hela iha TL?

"Bainhira loos mak ita bele inverte filafali ida Ministra Finansas Emilia Pires dehan kayak ita investe dolar ida, %70 ba rai liur.  Maibé, ami nia kalkulasaun ohin loron liu ona %80. Entaun, Governu halo nusa mak inverte filafali investe dolar ida, %80 ita kaer metin iha ita nia rai no husik %20 mak ba rai liur," dehan Branco.

Ho ida ne'e, ami dezafia Governu hodi halo polítika ida ba inverte situasaun real ne'e.

"Ida ne'e mak ami dezafia Governu halo polítika ida hodi inverte situasaun real ida ne'ebé Timor-Leste sai paíz konsumista ka konsimudór boot ne'ebé dependensia ba rai liur barak liu," tenik Branco.

Tempotimor (Dili) – Sekretáriu Estadu Formasaun Profesionál no Empregu (SEFOPE), Julião da Silva katak atu redúz dezempregu iha Timor Leste, VIII Governu tenke dezenvolve setór turizmu.

"Papel ida atu hadi'a fatin turistiku iha rai laran, presiza servisu hamutuk ho ministériu hotu-hotu, hanesan Agrikultura inklui SEFOPE kontribui ba programa refere. Tanba ida ne'e mós importante ida husi SEFOPE nian," dehan SEFOPE Julião da Silva, Kinta (26/09/19).

Julião afirma, Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasional (PEDN) mensiona kada tinan Timor-Leste  tenke hetan vizita husi turista pelumenus ema na'in 200.

Tanba ne'e, bainhira fatin turizmu dezenvole ona, bele hamenus dezempregadu iha rai laran.  SEFOPE mós husu ba juventude sira atu hakbesik-an ba sentru treinamentu hodi bele kapasita an para bele hala'o servisu bainhira Governu dezenvolve ona setór turizmu.

Tempotimor (Dili) – Sentru Treinamentu Tibar (STT) ne'ebé hamahan-an iha Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE),  konsege prodúz tan formandu 37, iha área importante sira.

"Joven sira ne'ebé ohin gradua ona ne'e, sira aprende iha área importante sira ne'ebé mak sentru ne'e prepara. Hanesan, refenaria, karpintária, pedreiru, kanalizasaun no soldadura. Nune'e, graduadu sira hamutuk 37," dehan Diretór Sentru Treinamentu Tibar, Simão Barreto iha Tibar, Tersa (24/09/19).

Tuir Simão,  durante formandu sira partisipa iha formasaun ne'e, sira aproveita ho di'ak iha área prátika, ne'ebé halo kombinasaun ho teoria ne'ebé formandu sira hetan ona.

Formandu sira ne'ebé hetan ona graduasaun hamutuk 37 ne'ebé kompostu husi mane nain 30 no feto nain 7.

Iha fatin hanesan, Sekretáriu Estadu Formasaun Profesional no Empregu (Sefope) Julião da Silva kongratula graduadu no graduada sira ne'ebé remata ona treinamentu iha área importante sira ne'e.

"Ba graduadu no graduada sira, kontinua implementa saida mak imi aprende ona, para bele hala'o servisu ne'ebé profisionál liután iha área ka fatin ne'ebé imi haknaar-an ba," hatete SEFOPE.

Iha serimónia graduasaun ba formandu sira hetan partisipa husi familia graduadu no graduada nian, inklui ekipa husi SEFOPE no parte Sentru Treinamentu Tibar (STT).

Tempotimor (Díli) – Diretór Dezenvolvimentu Turistiku Ministériu Turizmu, Komérsiu Indústria (MTKI), Julio Ximenes Ribeiro hatete, Governu hasai ona osan maizemenus $ 95.000-itál ba reabilita jardín Motael.

Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter