Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Tempotimor (Dili)-Atividade peska illegal iha area tasi mane Timor Leste nian kontinua mosu, maske nune’e Ministériu Agrikultura no Peska (MAP) so bele de’it halo monitorizasaun hodi identifika tanba laiha kbiit atu bele halo asaun ruma.

Tempotimor (Dili) – Atu halo konstrusaun ba Irigasaun Maliana II, Governu Timor-Leste presiza halo akordu hamutuk ho Governu Indonézia. Razaun, tanba bee ne'ebé atu tama ba irigasaun Maliana II mai husi mota ida ne'ebé baliza entre TL-Indonézia.

"Irigasaun Maliana II ne'e, iha loos mota ida ne'ebé baliza entre TL no RI. Bainhira ninia dezeñu kompletu, ami rasik haruka ba MNEK depois kopia mós ba Embaixada Indonézia iha Dili, para oinsá  iha koordenasaun ho parte Indonézia,” dehan Diretór Nasionál Irigasaun no Jestaun Bee (DNIJB), Martinho Laurentino Soares iha salaun João Paulo II, Comoro, Sesta (22/11/19).

Tuir Martinho, iha parte Indonézia nian, bee suli di'ak tebes. Maibé, parte Timor-Leste seidauk. Nia dehan, tanba atu halo barajem ida, presiza akordu ho parte Indonézia.

"Bainhira koordenasaun la'o loos ona, bee ba irigasaun ne'e sei fahe malu ho Indonézia," dehan Martinho.

Tempotimor (Dili) – Koordenadora grupu to'os na'in Haburas Moris (KHM) Rince Nipu, husu ba Governu atu hadi'a sistema pagamentu ba to'os na'in sira. Saláriu ne'ebé simu tarde, hamosu konfuzaun iha familia laran. Inklui grupu.

"Bainhira pagamentu tarde, mosu violénsia iha to'os na'in sira nia familia no sira nia grupu. Tanba, sira simu osan tarde, iha sira nia grupu hirus malu. Sira duun malu no lori malu ba Governu. Gasta ona tempu tan atu hetan de'it pagamentu ne'e," dehan Rince Nipu iha salaun João Paulo II Comoro, Sesta (22/11/19).

Nia dehan, tan pagamentu tarde, to'os na'in lakon sira-nia konfiansa ba Governu. Tanba Governu la haree ba nesesidade to'os na'in sira nian.

"Lia fuan lakon konfiansa mosu, tanba pagamentu tarde. Tanba to'os na'in bainhira halo to'os no koleita presiza osan. Bainhira sira halo to'os ne'e, selu ema hodi halo to'os. Maibé, bainhira koleita hotu ona, sira simu osan tarde. Ida ne'e mak halo sira lakon fiar no triste," Rince tenik.

Alende ne'e, turi Rince problema seluk ne'ebé sira hasoru mak menus transporte.

"Bainhira produtu sira ne'ebé ami prodús ne'e koleita ona, ami labele lori to'o iha merkadu nasionál, tanba transporte laiha. Tanba, husi Maliana mai Dili, ret ida pelumenus $250 to'o $300 kada kareta," dehan Rince.

Tempotimor (Dili) – Diretór Nasionál Irigasaun no Jestaun Bee (DNIJB), Ministériu Agrikultur no Peskas (MAP), Martinho Laurentino Soares rekoñese, irigasaun barak iha territóriu Timor laran, seidauk bele hadi'a hotu. Nia dehan, orsamentu ba manutensaun kiik mak sai obstaklu.

“Irigasaun barak. Bainhira ami nia diresaun hetan ona osan husi fundu infraestrutura, dalaruma projetu kiik sira, ami labele hetan ona. Tanba, diresaun seluk mós presiza osan," Martino informa iha salaun João Paulo II, Comoro bainhira partisipa semináriu ‘Hasa'e Produsaun Lokál no Partisipasaun Feto Nian’, Sesta (23/11/19).

Diretór ne'e dehan, kada tinan Governu tau atensaun nafatin, maibé servisu mak barak. Nune'e, Governu labele kobre dala ida de'it.

“Osan husi kapitál dezenvolvimentu la'ós ba irigasaun de'it. Maibé, atende mós Diresaun Jerál Peskas, Plenária no Florestas," dehan Martinho.

Nia akresenta, ba irigasaun sira ne'ebé seidauk hadi'a ne'e, iha ona dezeñu. Maibé, osan mak la sufisiénte.

"Husi 2012 mai leten, ami halo estudu no dadus kompleitu ona. No dezeñu ba irigasaun hirak ne'e seidauk halo, agora iha hotu ona. Maibé, kestaun orsamentu de'it. Kuandu Governu prontu atu tau osan, ami hein atu halo de'it," nia subliña.

Nia dehan, iha tinan fiskál 2020 laiha projeitu irigasaun. Tanba osan laiha. "Ba 2020 ami laiha projetu boot ba irigasaun. Tanba orsamentu laiha. OJE 2020 ne'ebé atu aloka ba MAP mínimu tebes," nia dehan.

Tempotimor (Dili) – Ho razaun laiha labóratoriu hodi halo análize, AIFAESA, Ministériu Agrikultura no Peskas (MAP) inklui Ministériu Saúde (MS), labele deteta foos plástiku ne'ebé tama iha rai-laran.

Ba jornalista, Koordenadór AIFAESA, Abilio José Sereno rekoñese, kestaun seguransa ba ai-han ne'ebé sirkula iha rai-laran sai preokupasaun ba ema hotu-hotu. Tantu, ukun na'in sira.

"Atu halo konkluzaun no fó resposta loloos ne'e, presiza instrumentu sientífiku hanesan laboratóriu mak bele indetifika katak, produtu ne'e di'ak ka falsifikadu ka plástiku. Maibé públiku hatene, durante asisténsia AIFAESA to'o agora laiha laboratóriu ne'ebé AIFAESA labele halo buat ida," dehan Abilio iha edifísiu AIFAESA Kaikoli, Kinta (07/11/19).

Abilio haktuir, informasaun ne'ebé sai iha facebook katak, foos ho marka Globus te'in tiha sai fali plástiku iha loron balun nia laran.

"Akontesimentu ne'e fó sai husi facebook katak, foos ida marka globus ne'e katak, señora ne'e te'in foos ne'e sai tiha etu, depois liu loron haat, nabeen tiha depois sai fali plástiku. Ne'e ita bele dehan katak komik. Maibé, hanesan instituisaun ida, AIFAESA iha obrigasaun atu servisu hamutuk ho MAP no MS, hodi responde ba preokupasaun ne'e," dehan Abilio.

Iha fatin hanesan, Xefe Depertementu Toxicology Laboratóriu Nasionál Ministériu Saúde, Gaspar Pinto katak sira-nia knaar mak halo kontrolu ba kualidade bee, ai-han, aimoruk, alkóliku, mina no seluk tan, ne'ebé sidadaun Timor-Leste utiliza iha Timor Leste," dehan Gaspar.

Hatán ba kestaun ne'e, Gaspar komenta, sira-nia parte la'ós lakohi halo asaun ba kestaun ida ne'e. Maibé, ekipamentu reazente ne'ebé atu apoiu servisu mak laiha kualidade.

"Kona-ba ekipamentu ne'e, la'ós dehan laiha. Maibé, laiha osan atu hola ekipamentus reazente hodi apoiu ami para servisu di'ak ba nasaun Timor-Leste. Ida ne'e mak seidauk iha," nia tenik.

Alende ne'e, reprezentante husi Ministeriu Agrikultura no Peskas (MAP), Xefe Depertementu Produsaun Alimentar no Jestaun Pos-kolleta, Suzana C Vilanova katak, MAP laiha laboratóriu atu halo análiza kona-ba kestaun ne'e.

"Kona-ba foos aat ka plástiku ne'e, realidade duni. Mas, ita laiha laboratóriu atu teste ba produtu hirak ne'e nia kualidade," dehan Suzana.

Nia afima, kada tinan parte relevante hamutuk ho ajensia husu Governu atu tau atensaun ba laboratóriu, maibé to'o agora laiha.

“Entaun, bainhira mak ita bele estabele laboratóriu kiik ida, hodi halo teste ba produtu sira ne'ebé tama mai Timor-Leste," nia dehan.

Tempotimor (Dili) – Ministru Agrikultura no Peskas (MAP), Joaquim José Gusmão dos Reis Martins rekoñese, membru Guarda Florestál  hamutuk 82 pesoas, la sufisiente atu halo atuasaun ka prevensaun ba ahi han rai no uma ne'ebé akontese kuaze iha munisípiu hotu-hotu.

Tuir MAP, iha ona planu atu rekruta tan membru Gurda Florestál no sosa ekipamentus, maibé orsamentu mak la to'o.

"Ita iha Guarda Florestál. Maibé, sira hamutuk 82 pesoas de'it i ekipamentus mós ladún kompletu atu halo prevensaun ba akontesementu ahi han rai. Ita presiza atu sosa ekipamentus no rekruta tan membru Guarda Florestál, maibé orsamentu uitoan ne'ebé ita iha, la to'o," dehan MAP iha Parlamentu Nasionál, Segunda (28/10/19).

Maski orsamentu la to'o, MAP dehan nia sei esforsu buka dalan, liuliu atu halo servisu hamutuk ho ministeriu sira seluk, hanesan Ministériu Interiór, parte PNTL no Sekretáriu Estadu Protesaun Sivíl (SEPS) para bele koopera, hodi hamenus ensinu ne'ebe iha rai laran.

 

Tempotimor (Dili) – Diretora Nasionál Veternária (DNV), Ministériu Agrikultura no Peskas (MAP), Joanita Bendita da Costa Jong rekoñese, maski DNV halo kedas vasinasaun ba fahi barak iha Dili laran, maibé la konsege hapara virus Afrika Swine Fever (ASF) ne'ebé konsege hamate ona fahi 400 resin iha Kapitál Dili.

"Ami forma kedas ekipa husi Diresaun Nasionál Veternaria (DNV), tuun diretamente halo koperasaun ho Diretór Servisu Agrikultura Munisípiu hodi halo atendimentu husi loron 14 Setembru liubá. Ekipa ne'e tama ba iha suku sira ne'ebé fahi mate barak liu," hatete Joanita iha edifisiu MAP, Komoro, Dili, Segunda (30/09/19).

Diretora ne'e haktuir, DNV iha papél ne'ebé importante hodi responde imediata ba fahi ne'ebé moras. "Diresaun nasional veternária nia papél halo asaun imediata ba fahi ne'ebé moras, halo vasinasaun no  prevene ba moras African Swine Fever," Joanita afirma.

Nia dehan, virus ASF ne'e foin mosu iha nasaun Timor-Leste tanba liuhusi importasaun ai-han no na'an fahi ne'ebé mai husi rai liur.

"Moras ne'e tama husi importasaun produtu ai-han ho na'an  fahi sira ne'ebé afeta moras ASF husi nasaun afetadu sira. Atu halakon virus ASF iha nasaun Timor-Leste, tenke hapara sosa ai-han restu husi restorante no labele lori na'an fahi iha fatin ida ba fatin seluk," nia esplika.

 

Tempotimor (Dili) – Virus ho naran African Swine Fever (ASF) mak durante ne'e hamate komunidade nia fahi hamutuk 400 iha Kapitál Dili no 400 seluk mak moras ba virus refere.

“Tan ne'e, Ministériu Agrikultura no Peskas (MAP) husu rezultadu teste moras ba fahi nian ne'e iha laboratóriu iha Austrália ne'ebé deteta ona virus ho naran African Swine Fever," deklara komunikadu imprensa husi MAP, Sesta (27/09/19).

Komunikadu ne'e mós hatete, husi rezultadu teste ba virus fahi refere, %41 pozitivamente iha ona Timor-Leste.

"Rezultadu ba teste iha laboratóriu Austrália konfirma katak virus ASF tama ona iha Timor-Leste. Husi amostra ne'ebé haruka ba Austrália, %41 mak indika pozitivamente moras ASF iha Timor-Leste," komunikadu imprensa ne'e sita.

Virus ASF, eziste kleur ona iha mundu. Maibé to'o agora seidauk iha aimoruk ne'ebé mak atu prevene virus refere.

"Moras ASF nu'udar moras viral ba fahi ida ne'ebé orijinadu husi Africa. Moras ASF maske eziste kleur ona iha mundu, maibé to'o ohin loron seidauk iha aimoruk atu kura no vasina hodi prevene moras refere," komunikadu ne'e subliña.

Virus ASF daudaun ne'e afetadu ona iha ASIA hanesan iha Xina, Vietname, Kamboja, Filipinas, Laus, Birmánia, Korreia do Norte no Mongolia. Iha Timor-Leste virus ASF sei ariska fahi pur volta 400.000 kabesas no uma-kain liu %70 mak dependente ba hakiak fahi hodi suporta sira nia moris.

Husi komunikadu imprensa ne'e katak, moras ASF refere la da'et ba ema nia saúde. Tanba ne'e, atu halo prevensaun mak tenke hapara movimentu fahi husi Dili ba munisípiu.

MAP mós servisu di'ak no Governu Austrália hodi fó medidas hanesan teste sira hodi bele hetan diagnoza definitiva ba moras ASF. Inklui MAP mós halo ona kolaborasaun ho OIE (Office Internasionál das Epiziotes) hodi prodúz matéria ba sosializasaun moras refere.

Tempotimor (Dili) –  Sensus Agrikola ne'ebé hala'o durante fulan ida ona foin mak atinje % 22. Maski, membru sira difikulta iha prosesu haruka dadus mai nasionál.

“Purtantu, ita haree ba progresu sira ne'ebé mak iha, to'o Segunda ita iha ona % 22 mak entrevistadu ona. Tuir loloos besik fulan ida ona, tenke atinje pursentu 50. Maibé  to'o agora seidauk," hatete Diretór Jerál Estatísitika, Elias dos Santos Ferreira iha nia knaar fatin, Kaikoli, Dili, Tersa (10/09/19).

Nia informa, dadus husi suku sira ne'ebé tama ona iha nasionál  kuaze pursentu 80. Entaun, falta pursentu 11 mak seidauk tama. Maski nune'e, sensus agrikola tenke termina iha 12 Outubru 2019.

Hatán kona-ba difikuldade ne'ebé ninia membru sira hetan iha treinu, Elias hatete iha semana kotuk sira haruka ona sira-nia master training ba akompaña intervistador sira ne'ebé servisu iha munisípiu.

“Tanba intervistadór balun hetan problema kona-ba oinsá bele haruka dadus mai nasionál. Iha sensus ida ne'e ami uza teknolojia Computer Assistant Personal Interviewing (CAPI). Purtantu, entrevista iha dadeer, loraik ne'e haruka kedas mai nasionál," Elias haktuir.

Ministériu Agrikultura no Peskas (MAP) hamutuk ho Diresaun Jerál Estatístika hala'o Sensus Agrikula ba dahuluk iha Timor-Leste, depois Timor-Leste restaura nia independensia.

Tempotimor (Díli) – Deskonfia, mosu prosesu naksala ba tenderizasaun ho númeru ICB G19/MAF/DNA/ICB/CA002 kona-ba sosa farda hodi suporta atividade resenseamentu agrikola ho nia folin  kontratu USD 345,860.00.
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter