Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Tempotimor (Díli) – Governu iha ona polítika atu funu hasoru lixu iha Kapitál Díli. Tan ne'e, iha tinan 2020 sei implementa oinsá bele raut lixu uza teknolojia.  

"Polítika Governu nian iha 2020 kona-ba saneamentu raut lixu ne'e, sei fó ba kompañia mak jere. Ne'ebé la'ós ona ho servisu manual. Maibé, ho teknolojia,” hatete Diretór Saneamentu Munisípiu Díli, Domingos dos Santos Soriano iha nia knaar fatin, Tersa (10/09/19).

Tuir Domingos, ho teknolojia ne'e foer ne'ebé komunidade sira hatama hotu ona iha lixu fatin ka plastiku, diretamente fakar kedas ba kareta laran. La'ós hanesan agora, ne'ebé sei aplika manual.

"Polítika ne'ebé  Governu planu hela ne'e, sei implementa iha fulan Juñu 2020. Tan ne'e, agora halo hela tenderizasaun ba kompañia hotu-hotu, tantu kompañia internasionál, nasionál inklui lokál hodi tuir projeitu ne'e," Soriano informa.

Kompañia ne'ebé iha futuru sei halo jestaun ba lixu ne'e, iha kompañia tolu. Nune'e, ida halo ateru ba lixeiru iha Tibar, rua seluk halo sirkulasaun iha Dili laran hodi rekolla lixu. Nune'e, iha inisiu tinan 2020 sei hadia fatin lixu nian iha Díli laran tomak.

Tempotimor (Díli) – Lixu ne'ebé soe naklekar de'it iha área merkadu Taibessi, fó impaktu ba negosiante sira ne'ebé hela iha área merkadu ne'e nia saúde.

Negosiante Apolinario Castro Baptista hatete, foer ne'ebé soe namkari iha área merkadu ne'e to'o dodok, iis no ular.

"Foer hanesan ne'e fó impaktu boot ba ami iha ne'e. Halo ami atu han mós ladi'ak, tanba foer ne'ebé soe arbiru to'o dodok, iis no sai ular,” tenik Apolinario, Sabadu (07/09/19) iha merkadu Taibessi.

Kona-ba oráriu parte saneamentu raut lixu hirak ne'e, tuir Apolonario semana ida dala ida. Nia dehan, bainhira parte saneamentu la ba raut fo'er, negosiante sira mak raut rasik foer ne'ebé dodok ona ne'e.

"Sente ladún di'ak. Tanba foer iha ne'e bainhira nakonu no iis ona, ami rasik suru hodi ba soe. Sujere mós ba ministériu relevante tenke tau atensaun hodi haree servisu saneamentu nian,” Apolonariu husu.

Alende ne'e, negosiante seluk Antonio Gonçalves hatete sira mós preokupa ho sanitasaun báziku iha merkadu ne'e, hanesan hariis fatin. Tuir Apolonariu, hariis fatin ne'ebé iha la favorese.

"Hariis fatin ida agora ne'e, ema barak mak uza hodi hariis no fase roupa. Balun odamatan laiha ona. Bainhira ema barak, tenke hein malu tanba odamatan laiha," Antonio Gonçalves dehan.

Tuir Antonio, hariis fatin ne'ebé negosiante sira utiliza ne'e selu. Maski ho nia presu la hanesan, maibe balun odamatan kontinua aat.

"Hariis fatin ne'e selu, bainhira ami uza hodi hariis no fase ropa. Hariis dala ida, selu 25 centavus, fase roupa 50 centavos. Hariis fatin refere, sempre loke ba negosiante hotu iha merkadu ne'e. Maibé, too 12 oras kalan taka. Tanba sekuriti sira uza. Entaun dadeer mak bele loke fali," Antonio haktuir. 

Rekoñese 

Iha fatin seluk, Diretor Saneamentu Munisípiu Díli, Domingos dos Santos Soriano rekoñese kona-ba servisu saneamentu nian iha públiku.

“Lixu ne'e, ami bele esforsu oinsá mós lixu iha hela de'it. Maibé, esforsu Governu nian ne'ebé iha. Ami depende hotu de'it ba komunidade. Tanba ne'e, bainhira ita nia komunidade iha konsiensia aas, lixu mós sei menus," Domingos afirma.

Diretór ne'e mós rejeita kona-ba negosiante sira nia deklarasaun katak, semana ida parte saneamentu Munisípiu Díli, raut foer dala ida iha Merkadu Taibessi. Tuir Domoingos, ida ne'e laloos.

“Tanba, kada loron kareta saneamentu nian sempre ba raut fo'er. Maibé, konsiensia negosiantes iha área ne'ebá nian mak menus,” Domingos haktuir.

KSOLOK seremonia tinan 20 referendu ka Konsulta Populár, liu tiha ona. Timoroan, liuliu estranjeiru sira ne'ebé hetan rekonesementu no valorizasaun ba sira-nia kontribuisaun ba rai doben ida ne'e mós, fila hotu ona.

Maski nune'e, iha naran ida ne'ebé komisaun organizadora tinan 20 referendu haluha tiha husi lista naran konvidadus estranjeiru sira. Ema ne'e, loloos hetan mós kondekorasaun iha seremonia tinan 20 referendu ka Konsulta Populár.

Saskia Kouwenberg. Feto Olanda ida ne'ebé brani duni. Sei la'ós tan Saskia, mundo internasionál sei la hatene, saida mak akontese iha masakre Santa Cruz, 12 Novembru 1991. Ho ninia brani, Saskia konsege lori sai husi Timor, kasete gravasaun video Max Stahl nian iha Santa Cruz.

“Saskia feto brani tebes no determina subar kasete iha nia roupa laran hodi nune'e mundo bele haree imajen 12 Novembro nian,” hatete A.F de Sa, ema ne'ebé koñese Saskia liu husi istoriador balun.

Tuir fontes ne'e, estadu Timor-Leste kondekora ona ema barak. Maibé, ema ne'ebé merese liu, barak mak estadu haluha ou la hatene, nune’e ladauk valoriza sira nia kontribuisaun inklui Saskia.

Konvite ne'ebé Komité Popular fó sai, Segunda (09/09/19) hatete, komité ne’e sei oferese Prémiu Populár ba Saskia.

“Hanesan Timoroan barak hatene katak mana Saskia (Jornalista Freelance iha tempu ne’ebá) mak lori sai filmajen 12 Novembru 1991 nian ne’ebé Jornalista Max Stahl halo no subar hela iha rate laran, tanba tauk Militár Indonézia hadau husi nia,” hakerek konvite ne'ebé fó sai husi Komité populár.

“Mana Saskia lori sai Filme ne’e ho maneira brani no determinadu. Lori ba hatudu iha nasaun boot sira ne’ebé antes ne'e apoiu Indonézia nia okupasaun. Ikus mai nasaun hirak ne'e muda sira-nia pozisaun, fó sansaun ba Indonézia no apoiu ba Timor-Leste nian auto-determinasaun,” hakerek anunsiu komité populár.

Komité Populár sei oferese prémiu rekoñesimentu nian ba Mana Saskia. Ba nia dedikasaun sira ne’ebé nia halo ona ba rai doben Timor Lorosa’e,” komité populár hatete.

Entrega prémiu populár  ba Saskia ne’e sei realiza iha Komité 12 Novembru, Balide, Tersa (10/09/19) tuku 9.30 OTL.

Tempotimor (Díli) – Kondisaun Padre João de Deus, SDB iha Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV), seidauk lori mudansa ne'ebé signifikante.

Diretór Apoiu Diagnostiku no Terapeutiku HNGV, Doutór Mendes Pinto hatete, atu rekopera kondisaun Padre João de Deus todan uitoan. Tanba, orgaun lubuk ida mak afetadu.

"Doutor hotu sempre iha esperansa. Doutór nia objetivu halo tratamentu hakarak di'ak no rekopera fali. Maibé, ita sente hanesan todan uitoan tanba orgaun lubuk ida mak afeta. Depois, ho padre nia idade ne'ebé mak avansadu ona (91 anos). Maske sente todan, mas ita nafatin fó tratamentu," informa Doutór Mendes, Segunda (09/09/19) ba jornalista iha HNGV.

Doutór espesialista ne'e dehan, ninia parte kontinua esforsu hodi halo tratamentu. "Buat ida destinu ne'e, so Maromak mak bele hatene. So bainhira mak nia atu bolu ita. Ita ema nia servisu mak nafatin esforsu hodi halo tratamentu," Mendes hatete.

Doutór Mendes afirma, moras ne'ebé mak Padre João de Deus sofre mak hanesan multiple organ failure (falência de múltiplos órgãos) iha parte Pulmaun, Fuan, Riins, Sibilites Kronik (kanek iha ain), depois liga mós ho padre nia idade ne'ebé avansadu ona.

Entretantu, doutór espesialista Hong ne'ebé durante ne'e fó asistensia ba Padre João de Deus dehan, Padre João iha organika barak mak falla. Tan ne'e, doutór sira tenke halo tratamentu tuir faze ne'ebé mak iha.

Informasaun ne'ebé  www.tempotimor.com asesu, Padre João de Deus komesa baixa iha Hospitál Nasionál Guido Valadares iha loron 31 Agostu 2019.

Tempotimor (Metinaro) – Komunidade Aldeia Mantelolão, Postu Administrativu Metinaro sei halerik ba bee-moos no eletrisidade.

Tuir Xefe Suku Mantelolão Sergio Axis Lopes Sarmento Dias katak, komunidade ne'ebé hela iha Suku Mentelolão barak mak seidauk asesu ba  bee-moos no eletrisidade.

"Komunidade Suku Mantelolão seidauk hetan bee-moos no eletrisidade, nomos komunidade Aldeia Biasalahe, Malulara no Aldeia Birahumata seidauk asesu ba estrada ne'ebé di'ak inklui Aldeia Lebutun no Aldeia Haas-laran seidauk asesu eletrisidade," tenik Xefe Suku Mantelolão, Sergio Axis Lopes Sarmento Dias iha Metinaro, Segunda (09/09/19).

Autoridade lokál ne'e mós rekomenda ba Governu tenke toma konsiderasaun ba problema sira ne'ebé komunidade Suku Mantelolão infrenta.

"Governu tenke toma konsiderasaun liuliu ba komunidade sira ne'ebé seidauk asesu bee-moos, eletrisidade no mos estrada," nia dehan.

 

Tempotimor (Metinaro) – Sekretariu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE), Segunda (09/09/19) haree direta ba fatin ne'ebé atu harii Sentru Formasaun Profisionál ho estandar internasionál iha Metinaro ne'ebé  sei fó formasaun ba joven Timoran iha tinan tuir mai.

"Tuir estudu ne'ebé halo bazeia ba dadus ita haree númeru dezempregu ba ema ne'ebé kontinua aas, inklui joven barak mak la kontinua estudu ba universidade," informa SEFOPE, Julião da Silva iha Postu Administrativu Metinaro, Segunda (09/09/19).

Governante ne'e informa, konstrusaun ba sentru formasaun ne'e sei harii iha fulan Setembru tinan 2020, ho totál orsamentu estadu nian hamutuk miloens US$ 15," dehan Julião.

Governante ne'e subliña katak, rai ne'ebé atu harii sentru formasaun ne'e, husi komunidade Timoroan ne'ebé hela iha fatin refere.

"Rai ne'e fó husi komunidade Timoroan ne'ebé hela iha fatin ne'e, hodi halo dezenvolvimentu ba área ne'e rasik liuliu ba jerasaun foun sira atu kapasita sira nia abilidade hodi partisipa iha dezenvolvimentu pais ne'e," nia tenik.

Tempotimor (Díli) – Deputadu bankada Governu, Aderito Hugo da Costa afirma, komposisaun VIII Governu Konstitusionál kompletu hela.

"Governu inkompletu mós ha'u la haree. Tanba, ministru balun enkaregadu hela. Ne'ebé, Governu la'o hela. Ha'u la haree Governu ain-tolu. Governu ain-tolu karik, monu tiha ona," afirma deputadu Aderito Hugo iha Parlamentu Nasionál, Segunda (09/09/19).

Nia dehan, bankada AMP iha Parlamentu Nasionál la'ós tan maioria. Maibé  AMP+ (plus).

"Agora iha Parlamentu Nasionál, la'ós AMP maioria. Maibé, AMP+. Tanba AMP loloos ne'e iha deputadu 36 de'it. Maibé, iha prosesu votasaun sira ne'ebé liu ona ne'e, sempre pasa ho votus a favor 41 dalaruma 42. Signifika, AMP ne'e AMP+ tiha ona," nia dehan.

Alende ne'e, deputadu Hugo mós realsa Timor-Leste ne'e nasaun kiik tanba ne'e membru Governu uitoan de'it para servisu efetivu liu no gasta osan moos kiik.

Iha fatin hanesan vise I Prezidente Parlamentu Nasionál Maria Angelina Sarmento katak, membru Governu ne'ebé kontinua inkompletu ne'e, afeta tebes ba ezekusaun orsamentu ne'ebé Governu iha.

"Klaru katak ho membru ne'ebé inkompletu hela ne'e, fó impaktu duni ba ezekusaun orsamentu VIII Governu Konstitusional nian, tanba iha organika  Governu nian iha Ministru, Vise Ministru no Sekretáriu Estadu, inklui iha ezekusaun orsamentu," tenik Maria.

Tempotimor (Díli) – Ministru Edukasaun Ensinu Superiór Siénsia no Kultura (MEESSK), Lounginhos Dos Santos hatete, estudante Timoroan ne'ebé hetan bolsu estudu iha estranjeiru hamutuk 5000.

"Estadu oferese bolseiru sira atu kontinua estudu baixerelatu, lisensiatura, maestradu inklui doutoramentu. Estudante iha rai liur ne'e hamutuk rihun lima. Sira iha nasaun ne'ebé mak Timor-Leste hala'o tiha ona parseiru," informa MEESSK iha Ministeriu Finansas, Segunda (09/09/19).

Tuir Lounginhos, bolseiru sira ne'ebé mak estudu iha estranjeiru, sira-nia área estudu mak ida ne'ebé importante ba Timor-Leste.

"Bolseiru sira estuda iha area hanesan, Direitu, Ekonomia, Jestaun, Enjeñaria, Defeza no seluk tan. Ne'ebé mak tuir nesesidade Timor-Leste ninian. Tanba ne'e, ita koloka estudante sira ba área hotu-hotu," nia dehan.

Alende ne'e, MEESSK mós iha ona polítika atu haruka bolseiru área direitu, defeza no ejeñaria ba Portugal, no área seluk ba nasaun sira ne'ebé pertinente. “Kondisaun bolseiru sira iha estranjeiru di'ak hotu. Tanba hetan asistensia husi adidu edukasaun sira,” nia hatete.

Tuir MEESSK nia planu, sei haruka tan adidu edukasaun Timor-Leste nian ba nasaun ualu hodi tau atensaun ba estudante sira mak hanesan iha Portugal, Brazil, Cuba, Filipinas, Tailándia, Indonézia nomos seluk tan ne'ebé sira-nia naran iha ona Ministeriu Edukasaun Ensinu Superior Siensia no Kultura nia gabinete.

Tempotimor (Díli) – Komisaun Permanente iha Parlamentu Nasionál (KPPN), Segunda (09/09/19) fó votus pezar ba saudozu Lucas da Costa ‘Rama Metan’ ne'ebé hakotu nia-iis iha Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV), Kinta (05/09/19) dader semana liubá.

Votus pezar ba saudozu Lucas da Costa ‘Rama Metan’ ne'e, a favor 19 kontra no abstensaun zero.

Tuir informasaun ne'ebé  www.tempotimor.com asesu katak, Parlamentu Nasionál sei presta omenajem ikus ba saudozu Lucas da Costa ‘Rama Metan’ iha Parlamentu Nasionál ohin lokraik tuku 02.50 iha salaun plenaria Parlamentu Nasionál.

Tempotimor (Díli) – I Viseprezidente Parlamentu Nasionál (VPPN), Maria Angelina Sarmento husu Prezidente Repúblika (PR), atu labele halimar iha polítika.

Ezijensia ne'e, VPPN hato'o relasiona ho situasaun membru VIII Governu ne'ebé kontinua inkompletu.

"Koligasaun Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP) nia pozisaun mak mantein ho lista ne'ebé aprezenta ona ne'e. Maibé, Prezidente Repúblika mak tenke  invoka razaun ida forte, tanba saida mak impede lista pendente,” hatete Maria Angelina ba jornalista, Segunda (09/09/19) iha Parlamentu Nasionál.

Nia dehan, ema hotu akompaña bainhira Tribunál Rekursu rasik hasai ona sertidaun katak individu sira ne'ebé kandidatu an ba membru Governu, la kompete krime kontra estadu.

Konstituisaun, tuir Maria Angelina preve bainhira desizaun tribunál seidauk fó sai, laiha ema ida mak bele julga ema seluk tuir interese.

"Ita nia konstituisaun RDTL mós rekoñese prejunsaun inosensia. Kuandu seidauk iha desizaun finál husi tribunál, ema sira ne'e sei inosente. Ida ne'e mak PR presiza tetu. Labele halimar iha polítika de'it, maibé presiza mós ema hira ne'e nia dignidade, perante ba públiku. Tanba ne'e, hanesan sansaun ida ona ba ema sira ne'e dehan katak ema sira ne'e kriminozu," tenik Maria.

VPPN ne'e mós dehan, bainhira tribunál seidauk fó sai desizaun, laiha forsa polítika ida ne'ebé foti tribunál nia fatin hodi julga ema.

Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« March 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Tempo Timor Networks

Online Counter