Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Tempotimor (Dili) – Prezidente Komisaun B, Parlamentu Nasionál (PN), Aderito Hugo da Costa dehan, previléjiu Timor-Leste hola lalais asaun iha kampu Greater Sunrise.

"Sorte ita halo desizaun lalais hodi sosa asaun sira iha Sunrise ninian. Tanba Kompañia ConnocoPhilips lelaun hotu ona nia aset sira. Tanba ne'e, ba ha'u nia haree la'ós surpreza, maibé kompañia nia prezensa durante tinan barak nia laran, ninia lala'ok ita haree buat ruma la'o laloos," hatete deputadu Aderito Hugo da Costa, iha Parlamentu Nasionál, Kuarta (30/10/19).

Tuir eis Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN) ne'e, dezde uluk Governu anterior halo negosiasaun hodi define fronteira marítima, estatutu Greater Sunrise nian, Bayu Undan, ne'ebé mai ho razaun oioin halo ita deskonfia.

“Maibé, ikus mai ho sira nia pozisaun ida foin akontese iha loron hirak liubá, signifika iha problema ruma," nia esplika.

Tuir Prezidente Komisaun B, ne'ebé trata asuntu defeza, seguransa no negósiu estranjéiru ne'e, asaun ne'ebé ConnocoPhilips fa'an ne'e, la fó impaktu ba Timor-Leste. Tanba, iha kompañia billaun barak ne'ebé eziste iha mundu.

Tempotimor (Dili) – Jerente Nasionál ConocoPhillips iha Timor-Leste, José Lobato Goncalves hatete, ConocoPhillips desidi sai husi Timor-Leste, no fa'an fali ninia projetu ba kompañia seluk, tanba kompara investimentu iha Amérika, di'ak-liu duke iha kampu Bayu-Undan.

Nia dehan, ConocoPhillips deside atu fa'an ninia negosiu iha kampu Bayu-Udan ba Kompañia Santos Ltd no iha negósiu seluk iha kampu Barossa, tasi Austrália nian. Alende ne'e, fa'an mós infraestrutura sira seluk, hanesan Liquefied Natural Gas (LNG).

"Projetu ne'e, projetu ida ne'ebe fó lukru ba kompañia. Maibé, ConocoPhillips iha investimentu ne'ebé di'ak liu iha Amérika. Entaun, ConocoPhillips foti desizaun investe iha Amérika diak liu duke iha Barossa Austrália," deklara José Lobato iha Palásiu Governu, Kuarta (30/10/19).

Nia informa, Kompañia Santos Ltd, deside atu servisu partisipasaun iha ConocoPhillips tanba, kampu Barossa ne'e negosiasaun lukrutivu ida ne'ebé spanding sira nia estratejia iha Australia.

José hatutan, tranzasaun ne'e sei iha prosesu nia laran. Entaun, iha trimestrál tinan 2020 mak foin remata. Momentu ne'e, ConocoPhillips sei sai husi Timor no Kompañia  Santos Ltd mak sei troka Conocophilips nia fatin.

Nia esklarese, iha negosiasaun ne'e Primeiru Ministru Taur Matan Ruak  mós apoiu no hato'o bemvindu ba Kompañia Santos Ltd. Tanba, kompañia ida ne'ebe iha kapasidade, finanseiru no tékniku, sei hala'o operasaun iha kampu Bayu-Undan nian ho di'ak no seguru to'o remata.

Iha negosiu ne'e, Kompañia Santos Ltd agora parseiru ona ho Bayu-Undan kuaze %11 ona ho tranzasaun ne'ebé hetan husi ConocoPhillips %56ital no totál karik %68 Bayu-Undan ba Kompañia Santos Ltd nian\

Tempotimor (Dili) – Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN), Arão Noé de Jesus da Costa Amarál informa, proposta Lei Atividade Petrolífeiru (LAP) no Lei Fundu Petrolífeiru (LFP) ne'ebé hetan ona reapresiasaun husi Parlamentu Nasionál, Kinta (10/10/19) loraik sei haruka ba Prezidente Repúblika.

"Lei rua ne'ebé aprova iha Tersa (08/10/19) ne'e, horseik (kuarta) Komisaun C no D inklui tiha ona testu final. Horseik loraik no ohin dadeer ida tama. Ha'u despaxu ona ba Divizaun Apoiu Plenária (DIPLEN) para halo testu finál, para ha'u asina no haruka ba Prezidente Repúblika," informa PPN ne'e iha PN, Kinta (10/10/19).

Arão afirma, prazu ba Prezidente Repúblika hodi estuda no foti desizaun, durante loron tolunulu nia laran.

"Tuir lei loron tolunulu. Durante loron ruanulun nia laran, Prezidente Repúblika se hakarak haruka fali ba tribunal. Depois ba tribunál rekursu iha loron tolunulu nia laran, PR promulga ka vetu polítika," nia esplika.

PPN dehan, bainhira desizaun Prezidente Repúblika sai ona, mak Parlamentu Nasionál ezerse nia funsaun.

Tempotimor (Dili) – Primeiru Ministru Taur Matan Ruak hatete, Siméira Petróliu no Gas nu'udar jornada foun ba Timor-Leste, hodi atinje metal ne'ebé mak iha, kona-ba povu nia moris di'ak.

"Eventu ne’e reprezenta marka importante ida iha jornada Timor-Leste nian atu bele sai nu’udar destinu preferensiál ba negósiu sira no investimentu iha Sudeste Aziátiku, iha área esplorasaun no produsaun petróleu no gás nian," hatete Primeiru Ministru Taur Matan Ruak iha ninia diskursu iha Centru Convensoens Dili (CCD), Kinta (03/10/19).

PM Taur dehan, ho númeru partisipante ne’ebé barak tebes, sai hanesan prova ida katak Timor-Leste sai nu’udar destinu preferensiál ba negósiu sira no investimentu.

Xefe Governu ne'e fiar, iha tinan balun ne'ebé sei mai, ema hotu sei hanoin katak ohin nu'udar loron istóriku ba Timor-Leste.

"Ami fiar katak, hahú ohin ba tinan balu tan, ema hotu sei hanoin katak loron ida ne’e, nu’udar loron ida ba determinasaun no responsabilidade. Ne’ebé, deside tiha ona dalan sira ba Timor-Leste hodi alkansa ninia rekoñesimentu ne’ebé maka nia merese duni, hanesan autór importante ida iha indústria internasionál petróleu no gás nian," dehan TMR.

Nia afirma, siméira dahuluk ne’e kona-ba Petróleu no Gás Timor-Leste nian akontese daudaun iha momentu ida krusiál ba TL nia dezenvolvimentu, progresu no modernidade.

"Ita konsege to’o akordu ida ho ita-nia país vizinhu, Commonwealth Austrália nian, kona-ba estabelesimentu fronteira marítima ida ne’ebé permanente entre nasaun rua. Nune’e, taka ona kapítulu ida ne’ebé importante tebetebes ba ita-nia istória, ne’ebé dura tempu barak nia laran," nia komenta.

Esforsu ne'ebé nasaun rua ne'e halo, tuir PM Taur, atu lori povu ba moris di'ak.

"Esforsu estraordináriu ne’ebé hala’o ona husi país rua ne’e, hodi alkansa Tratadu Fronteira Marítima foun no aseitasaun jerál tratadu ne’e nian, hatudu katak nasaun sira bele hakat liu difikuldade polítika atu buka interese di’ak liután ba sira-nia povu," tenik PM Taur.

Tempotimor (Dili) – Autoriedade Nasionál Petroleu no Minerais (ANPM) hamutuk ho Komisaun D Parlamentu Nasionál hahú deskute kona-ba Projetu Lei Miñeiru (PLM) ne'ebé atu regula ba atividade minarai nian.

"Ami mai fó hanoin ba Komisaun D Parlamentu Nasionál, tanba iha semana hirak liubá ami simu ona esbosu lei ne'e husi komisaun D. Entaun ami mai halo esplikasaun ba deputadu sira kona-ba projetu Lei Minerais ne'e," dehan Prezidente ANPM, Gualdinho da Silva iha PN,  Kuarta (02/10/19).

Nia esplika, kontéudu husi projetu Lei Miñeiru ne'e mak atu halo regulamentu ba atividade minarai nian.

"Kontéudu projetu ne'e mak oinsá atu regula atividade minéirus ba minarai hotu-hotu. Hahú husi peskiza, halo estrasaun kuandu atividade minarai ne'e hotu, no halo reabilitasaun ba fatin minas ninian," Gualdinho esplika.

Iha projetu lei ne'e iha mós tipu lisensa kona-ba ba minerais sira ne'ebé iha valór ekonomiku kiik, nomós indústria no minerais ne'ebé iha valór ekonomiku ne'ebé boot, no lei ne'e rasik sei regula de'it miñeiru iha rai maran.

Iha fatin hanesan Prezidente Komisaun D, deputada Virginia Ana Belo katak projetu Lei Miñeiru ne'e importante tebes. Tanba Timor-Leste depende ba fundu minarai.

"Projetu Lei Miñeiru ne'e importante tebes. Tanba durante ne'e dependensia estadu nian ba fundu petrolífeiru. Entaun saida mak ita bele buka hodi bele hetan reseita ida tan. Ita iha rekursu ne'ebé barak iha rai laran ne'ebé sei husi petrolífeiru," tenik Prezidente Komisaun D PN ne'e.

Deputada ne'e mós espera katak husi estudu Institutu Petroleu no Jeolojia (IPG) ne'ebé deteta ona rekursu barak, nune'e Timor-Leste bele hetan reseita doméstika.

 

Page 3 of 3
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter