Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Items filtered by date: Friday, 27 September 2019

Friday, 27 September 2019 20:15

MJ Cárceres, La Brani "Fakar Sai Mafia"  

Tempotimor (Dili) – Ministru Justisa (MJ), Manuel Cárceres da Costa, ninia deklarasaun loron Kinta (12/09/19) katak atu fakar sai mafia sira iha ninia ‘uma laran’ to'o agora la hatudu realidade. Públiku dehan, ministru ne'e la brani no kari de'it lia-bosok ba povu.

"Ha'u sei buka mafia sira ne'e. Ha'u brani buka mafia sira ne'e, no ha'u hatene. Ha'u book husi Terras Propriedades no ha'u sei duni sai sira hotu. Ha'u la tauk ema ida. Tanba públiku hatene katak Ministru Justisa mak sai Marino Interprise ninia broker," deklara MJ momentu ne'e iha edifísiu Ministériu Finansas, Aitarak-Laran, Dili.

Husi deklarasaun ne'ebé MJ lansa ne'e halo públiku iha konfiansa liután nu'udar ministru ne'ebé di'ak hodi lidera setór justisa. Maibé, ikus mai deklarasaun sira ne'e halo MJ hanesan la brani fakar sai mafia sira iha setór justisa.

Hatán ba jornalista, Sesta (27/09/19) iha Palásiu Governu, kona-ba se loos mak mafia iha ministériu ne'ebé nia tutela ba ne'e? Cárceres ho diplomatikamente hatete de'it dehan “to'o loron. To'o tempu ita boot sira hatene. Obrigadu."

Alende ne'e Parlamentu Nasional mós husu MJ atu esklarese kona-ba rai Kaitehu ne'e. Maibé, MJ kontinua taka ba públiku. Bainhira jornalista konfirma kona-ba ida ne'e ba MJ, MJ hatete de'it "ida ne'e ministru ho parlamentu. La'os ministru ho jornalista."

Published in Justisa

Tempotimor (Dili) – Virus ho naran African Swine Fever (ASF) mak durante ne'e hamate komunidade nia fahi hamutuk 400 iha Kapitál Dili no 400 seluk mak moras ba virus refere.

“Tan ne'e, Ministériu Agrikultura no Peskas (MAP) husu rezultadu teste moras ba fahi nian ne'e iha laboratóriu iha Austrália ne'ebé deteta ona virus ho naran African Swine Fever," deklara komunikadu imprensa husi MAP, Sesta (27/09/19).

Komunikadu ne'e mós hatete, husi rezultadu teste ba virus fahi refere, %41 pozitivamente iha ona Timor-Leste.

"Rezultadu ba teste iha laboratóriu Austrália konfirma katak virus ASF tama ona iha Timor-Leste. Husi amostra ne'ebé haruka ba Austrália, %41 mak indika pozitivamente moras ASF iha Timor-Leste," komunikadu imprensa ne'e sita.

Virus ASF, eziste kleur ona iha mundu. Maibé to'o agora seidauk iha aimoruk ne'ebé mak atu prevene virus refere.

"Moras ASF nu'udar moras viral ba fahi ida ne'ebé orijinadu husi Africa. Moras ASF maske eziste kleur ona iha mundu, maibé to'o ohin loron seidauk iha aimoruk atu kura no vasina hodi prevene moras refere," komunikadu ne'e subliña.

Virus ASF daudaun ne'e afetadu ona iha ASIA hanesan iha Xina, Vietname, Kamboja, Filipinas, Laus, Birmánia, Korreia do Norte no Mongolia. Iha Timor-Leste virus ASF sei ariska fahi pur volta 400.000 kabesas no uma-kain liu %70 mak dependente ba hakiak fahi hodi suporta sira nia moris.

Husi komunikadu imprensa ne'e katak, moras ASF refere la da'et ba ema nia saúde. Tanba ne'e, atu halo prevensaun mak tenke hapara movimentu fahi husi Dili ba munisípiu.

MAP mós servisu di'ak no Governu Austrália hodi fó medidas hanesan teste sira hodi bele hetan diagnoza definitiva ba moras ASF. Inklui MAP mós halo ona kolaborasaun ho OIE (Office Internasionál das Epiziotes) hodi prodúz matéria ba sosializasaun moras refere.

Published in Munisipiu
Friday, 27 September 2019 16:49

Governu Sei Aumenta Postus 30

Tempotimor (Dili) – Ministru Defeza no Seguransa (MDS), Filomeno da Paixão de Jesus, propoin ona atu estabelese tan postus 30 kada tinan to'o 2023.

"Kona-ba postu nian, ita presiza tan postus 30 ba suku.  Tanba durante ne'e, Nova Zelândia mak halo ona postus 14. Entaun, daudaun ita presiza aumenta tan 30 postus. Maibé fahe ba postu hotu-hotu, no presiza tau postu iha fatin ida ne'ebé mak aktividade ilegais no konflitu sira la'o hela ba," dehan MDS iha Ministériu Interiór, Sesta (27/09/19).

Ministru afirma katak, polítika ne'ebé iha, presiza halo postu hamutuk 452. Maibé, tanba orsamentu menus, entaun kada tinan sei estabelese de'it postus 30.

"Ita sei halo postu hamutuk 452. Maibé ita nia osan ne'ebé limitadu, entaun kada tinan halo postu 30, hein katak to'o tinan 2023 bele halo hotu ona," afirma MDS.

Alende ne'e Ministru mós relata kona-ba konstrusaun ba edifísiu Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) nian, ne'ebé sei hahú konstrusaun iha tinan oin mai ne'e.

"Konstrusaun ba edifísiu PNTL nian, hetan ona rezultadu pozitivu husi Konsellu Ministru atu tau osan millaun $2 resin. No konstrusaun tuir loloos konstrui ona iha tinan ne'e. Maibé, durante iha trimeste ikus ne'e adianta fali ba tinan oin hafoin hahú," Filomeno haktenik.

Published in Seguransa Defesa
Friday, 27 September 2019 16:34

ILO-SEFOPE Fó Formasaun Ba Inspetór Sira

Tempotimor (Dili) – Organizasaun Internasionál Traballadores (ILO) hamutuk SEFOPE, halo formasaun kona-ba Planu Estratéjiku Di’ak hodi bele halo asesmentu ba risku Seguransa Saúde Traballu ba inspetór SEFOPE sira iha Salaun Delta Nova, Dili. 

Published in Politika

Tempotimor (Dili) – Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE), Julião da Silva reprezenta Ministru Koordenadór Asuntu Ekonomia MAKE, halo abertura ba programa ‘English For Jobs’ ne'ebé hala'o iha Sentru Formasaun SENAI, Bekora.

Published in Ekonomia
Friday, 27 September 2019 14:27

Kazu Osan Lakon Iha Ona Investigasaun  

Tempotimor (Dili) – Ministru Interiór (MI) interinu, Filomeno da Paixão de Jesus informa, kazu osan $ 4.230.00 ne'ebé lakon iha Imigrasaun Oe-Cusse, agora dadaun ne'e iha ona prosesu investigasaun.

"Membru sira ne'ebé komete iha iregularidade iha Oe-Cusse, dadaun iha hela Komandu PNTL Kaikoli Dili hodi hala'o investigasaun," dehan MI interinu iha edifísiu MI, Vila-Verde, Sesta (27/09/19).

Ministru subliña, bainhira kazu Imigrasaun Oe-Cusse ne'ebé osan lakon ne'e, iha ona kazu balun ne'ebé tama uluk ona iha Komisaun Anti Korrupsaun (KAK).

"Antes kazu Oe-Cusse mai, kazu balun tama uluk ona iha KAK. Nune'e, membru sira ne'ebé komete iregularidade dadaun la hala'o ona servisu iha fronteira. Tanba iha hela komandu investigasaun kriminál nian," afirma Paixão.

Published in Seguransa Defesa
Friday, 27 September 2019 14:04

MI-Lideransa Sira Define Lei Orgánika  

Tempotimor (Dili) – Ministru Interiór (MI) interinu, Filomeno da Paixão de Jesus hamutuk ho estrutura Ministériu Interiór nian, define lei orgánika tuir kargu sira ne'ebé iha ministériu refere.

"Lei orgánika ne'e, atu ko'alia ba kada departamentu hotu-hotu ne'ebé iha ministériu interiór nian. Inklui, defini kada diretór no diretora to'o iha departamentu nia papél ka servisu la'o oinsá. Depois mak kordenasaun ba liña vertikal nian," informa MI interinu iha edifísiu MI, Vila-Verde, Sesta (27/09/19).

Entretantu, Diretora Gabineti Asesoria Juridika MI, Domingas Maia Barros katak, orgánika tuan iha ona. Maibé, presiza la'o tuir orgánika foun ne'ebé iha.

"Antes ne'e MI iha ona orgánika. Tanba, dezde primeiru Governu mai to'o oitavu Goveru orgánika   eziste ona kada instituisaun ida-idak, hodi mudansa nafatin natureza servisu nian," haktuir Domingas.

Purtantu, nia dehan, estrutura iha MI ida agora mantein nafatin. Maibé, iha planu estratéjiku husi polítika VIII Governu nian atu planu ba vizaun longu prazu no mediu prazu nian.

Published in Seguransa Defesa
Friday, 27 September 2019 13:51

Negosiante Ai-Mutin Presiza Fatin Dignu  

Tempotimor (Dili) – Vendadores obralan iha área Ai-mutin, husu fatin dignu ba Governu, bainhira hasai sira husi sira-nia fatin ida agora ne'e.  Vendadores sira dehan, autoridade Munisípiu Dili no parte seguransa laiha justifikasaun klaru, kona-ba atu hasai sira husi fatin refere.

"Ami vendedores Ai-mutin la aseita no la simu asaun ne'ebé seguransa sira kria ho tempu ne'ebe badak. Tanba ne'e, ami negosiante Ai-mutin sei la halo mamuk fatin refere, enkuantu laiha justifikasaun klaru husi estadu," tenik portavóz Isabel Cabral iha Ai-mutin, Sesta (27/09/19).

Iha fatin hanesan, negosiante Aniceto da Rosa mós ejize justifikasaun husi autoridade Munisípiu Dili no parte seguransa.

"Ami sei la sai iha tempu ne'ebé de'it, sei laiha justifikasaun ne'ebé klaru. Ami mós hatene atu halo sidade moos ne'e ami pronto. Presiza hasai ami husi fatin ne'e, hanesan sidadun ida husi nasaun ne'e," Aniceito haktenik.

Xefe Suku Comoro, Eurico da Costa de Jesus katak, nu'udar autoridade lokál nia parte prontu atu muda sai negosiante sira. Maibé, nia dehan, Governu mós tenke prepara uluk fatin foun ba negosiante sira.

"Ami prontu muda vendedores sira iha Ai-Mutin, bainhira Governu prepara ona fatin ne'ebé di'ak ba sira," dehan Eurico.

Published in Dili

Tempotimor (Dili) – Provedora Provedor Direitus Umanus no Justisa (PDHJ), Jesuina M. F. Gomes katak, PDHJ sei sai uma na'in ba Semináriu Internasionál ba ema ho defisiénsia nian, ne'ebé sei realiza iha 22 Outubru tinan ida ne'e.

"PDHJ tinan ne'e, sai uma na'in ba enkontru tékniku no konferénsia anuál ba forum instituisionál direitus umanus iha Sudeste Aziátiku ne'ebé kompostu husi nasaun 6,  hanesan Indonézia, Malázia, Filipinas, Birmánia, Tailándia inklui Timor-Leste," dehan Provedora Jesuina M. F. Gomes iha Palásiu Governu, Sesta (27/09/19).

Provedora ne'e afirma, enkontru nivel tékniku ninian hala'o dala rua ona.  Nune'e, iha enkontru ne'e sei hala'o Semináriu Internasionál ida ne'ebé ho tema: Inkluzividade No Igualidade Ba Ema Ho Defisiénsia.

Provedora mós konvida Primeiru Ministru Taur Matan Ruak atu partisipa iha Semináriu Internasionál ne'ebé organiza husi PDHJ ne'e.

"Ami mai konvida sua exelénsia Primeiru Ministru para partisipa iha Konferénsia Internasionál ne'e, hodi partilla kona-ba esforsu saida mak Governu halo ona, liga ba konvensaun ratifikasaun ba direitu ema ho defisiénsia nian.  Tanba, husi nasaun neen ne'e, Timor-Leste de'it mak seidauk ratifika konvensaun ne'e," dehan Provedora Jesuina.

Hatan ba konvite ne'e, tuir Jesuina, Primeiru Ministru Taur Matan Ruak katak, sei haree tempu. Bainhira PM la konsege partisipa, sei delega membru Governu balun atu partisipa iha Konferénsia Internasional ne'e.

Published in Justisa
Friday, 27 September 2019 11:27

Klibur Estudante TL Husu Liberdade Papua  

Tempotimor (Dili) – Klibur Estudante Progresivu hamutuk ho povu maubere, Sesta (27/09/19) hala'o marsa da paz husi resintu UNTL to'o Embaixada Indonézia nian iha Farol, Dili.  

Portavoz Klibur Estudante Progresivu, Adriano da Costa hatete, iha Embaixada Indonézia, sira sei hato'o petisaun ba Embaixada Indonézia nian iha Dili.

“Husu ba ukun na'in Indonézia, atu fó liberdade ba povu West Papua. Tanba, West Papua la hola parte iha nasaun Indonézia,” informa Adriano ba jornalista iha resintu Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL).

Nia dehan, asaun ida ne'e nu'udar apoiu solidariedade ba povu Papua. Tanba, tuir Adriano, povu Papua agora barak mak moris terus. Inklui estudante Papua sira ne'ebé hetan kapturasaun husi Polisia Indonézia.

“Amnistia Internasionál  ko'alia kona-ba violasaun direitus umanus iha Papua. Polisia Indonézia sira mós buka atu detein estudante iha ne'ebá,” dehan Adriano.

Nia afirma, husi agresaun fíziku ne'ebé povu Papua infrenta, Klibur Estudante Progresivu Timor-Leste, nu'udar estudante halo asaun hodi husu ba Governu Indonézia katak West Papua la hola parte iha NKRI.

"Ami hakarak labele iha intimidasaun, explorasaun, diskriminasaun, agresaun fíziku hasoru ema. Tanba ne'e, ami nu'udar estudante Timor Leste fó solidariedade umanitáriu ba povu Papua nia terus," nia afirma.

Iha fatin hanesan, estudante Maria Teresa sente triste tanba povu Papua barak mak hetan terus husi Indonézia, inklui estudante sira. “Tanba ne'e, liuhusi ami nia asaun ne'e hakarak fó solidariedade umanitáriu ba povu iha Papua no estudante sira iha Indonézia,” Maria hatete.

Published in Politika
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« September 2019 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30            

Tempo Timor Networks

Online Counter