Print this page

Tinan 2022, Governu Kontinua Hari’i Uma 10 ba Família Kbi’it La’ek iha Kada Suku 

By December 28, 2021 1455
Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Miguel Perreira de Carvallo. Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Miguel Perreira de Carvallo. Foto Suplay

Tempotimor (Díli)-Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Miguel Perreira de Carvallo hatete, programa Governu ba tinan 2022, sei hari’i tan uma kbi’it la’ek (UKL) sira 10 iha kada suku.

"Parlamentu Nasionál (PN) aprova ona orsamentu purvolta 71.6 millaun atu halo uma ba populasaun sira iha tinan oin konforme ita-boot sira mínimu kada suku halo uma 9 to'o 10 suku balun bele sia (9) no suku belun bele halo to'o 10”, informa  Ministru Miguel ba jornalista sira hafoin reuniaun ho PM Taur iha Rezidénsia, Faról, tersa (28/12).

Tanba  iha tinan 2021 Governu konsege halo uma tolu kada suku iha aldeia ida, maibé tanba hetan apoiu maka'as husi populasaun sosiedade sivíl no akademika sira tanba ne'e mak PN aprova tan osan ba tinan 2022 hodi kontinua halo uma ba komunidade sira.

"Tanba programa ida ne'e hetan apoiu barak tebes husi ita-nia populasaun sira ne'ebé dehan katak uma ne'e di'ak dignu ba sira, inklui sujestaun ne'ebé mai husi Sosiedade Sivíl sira no ONG sira ne'e importante para fó kontinuedade ba programa ne'e tanba ne'e mak Parlamentu Nasionál aprova ona”, esplika nia.

Hahú iha tinan 2022 PNDS ho estrutura tomak husi Munisípiu to'o postu sira atu hahú identidade benefisiu sira atu halo kontinuassun uma ba kbi’it la’ek sira iha Munisípiu sira hotu.

"Porquê mínimu ita halo 4.000 casas iha territóriu Timor laran tomak ne'ebé presiza identifika benefisiaria sira iha suku sira-nia laran”, dehan nia.

Tanba ne'e mak husu mós ba autoridade lokál sira atu kontribui hamutuk ho programa ne'e hodi identifika benefisiaria sira hodi hadi’a futuru komunidade sira-nia ba oin, tanba ne'e mak tenke lori tempu naruk oituan.

"Sira mós asina akordu ida implementasaun konstrusaun programa ho Administradór de Munisípiu Governu sentrál transfere osan ba konta bankária suku nian e depois mak hahú halo konstrusaun”, esplika nia. 

Tanba atu halo konstrusaun ba uma hirak ne'e iha kada sira-nia garante mós fó servisu ba populasaun sira ne'ebé mak iha suku laran kuaze rihun ualu (8000) ne’ebé fo impaktu pozitivu ba populasaun sira, tanba durante iha tempu Covid-19 fo influénsia negativu ba ekonomia iha Timor laran tomak.

Ho ida ne’e, MAE hakarak iha fulan-Abríl tinan 2022 hahú tau fatuk dahuluk ba konstrusaun uma UKL mínimu 4.000 iha territóriu Timor laran tomak.

Durante tinan 2021, MAE halo uma kbi'it la’ek iha territóriu laran tomak hamutuk 1.254. ne'ebé sei implementa husi Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku (PNDS) liuhusi diresaun jerál dezenvolvimentu rurál.

Tuir dadus sensus uma-ka’in tinan 2015, populasaun Timor-Leste atinje ona millaun 1.3, husi númeru ne’e, populasaun 42% mak sei moris kiak tebes no 58% populasaun mak sei moris ho kondisaun uma ne’ebé aat, la seguru inklui laiha asesu ba bee-moos. (*)

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Tuesday, 28 December 2021 14:38
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com

Related items