"Prekupasaun komunidade nian ohin katak, husu ita hotu nia esforsu, husu liliu responsabilidade ita hotu, para bele hatene servisu, hatene hakna’ar-an e hatene halo saida?.Kada autoridade ida, kada funsionáriu ida tenke tau ba ulun katak loron ida, ha'u halo saida?, loron ida ha'u nia vensimentu hira?, fulan ida hira?. Loron ida ne'e ha'u halo saida?, fó respondente ba ha'u-nia saláriu ne'ebé mak ha'u simu, ita tenke hanoin ida ne'e", dehan PR Lú Olo ba Komunidade Bobonaro iha Salaun Jinajii Maliana, kuarta (15/12).
Hanesan funsionáriu tenke hanoin ida ne'e, tanba timoroan mak ukun malu, la'ós rai seluk ida mak ukun fali timoroan.
"Siknifika katak, ita halo servisu halo serve duni ba ita-nia oan, ita-nia beioan sira, serve duni ba ita-nia fen ita-nia oan, serve duni ba ita-nia inan-aman, ita la'ós servisu ba ema seluk, ita la fa’an ita-nia matenek, ita lori ita-nia matenek atu serve ita-nia hino Nasional, tanba ne'e mak ha'u dehan kada ida-idak, tenke halo reflesaun", esplika nia.
Tanba preokuoasoens sira ne'e hotu presiza ema hotu la'o hamutuk, hothotu tenke hanoin ba oin, dezafiu barak sei iha oin atu timoroan sei hasoru, oinsá mak atu hari’i fali ekonomia ida forti atu serve intrese povu nian.
"Ukun rai ne'e atu la'o ba oin, ita la'ós ukun tanba ita-boot ona be ita naran ba ukun, ukun ne'e tenke tuir ita-nia targetu, ita-nia objetivu ne'ebé ita hakarak, planu ne'ebé ita define, atubele alkansa, ita tenke halo ita-nia asaun tuir ida ne'e para bele akansa mehi", afirma nia.
Maibé organ Estadu sira hothotu liliu ezekutivu nian, saida mak sira atu halo para povu bele alkansa nia objetivu. (*)