"Ko'alia kona-ba progressu haruka traballadór ba Korea ne'e oinsá, dezafiu saida mak husi nasaun ida idak hasoru, oinsá mak demanda husu para haruka pur ezemplu ida ne'ebé mak sei menus, no dalaruma ita husu ba sira atu aumenta tan kuota mai ne'e para redúz ita-nia desempregu ida mak ita presiza", Filomeno Soares ba www.tempotimor.com iha salaun Ian Martin, Balide INFORDEPE, kuarta (14/12).
Tanba kada tinan SEFOPE sempre halo anual meeting ho sira no hasoru malu ho traballadór sira ne'ebé serbisu iha Korea.
"Sira ba ne'ebá ne'e atu halo kada tinan-tinan ne'e sempre halo anual meeting ho ita-nia traballadór sira, mezmu tempu Covi-19 ne'e hasoru malu ho Ministru traballu Korea inklui mós asosiasaun peskas balun iha ne'ebá karik mak Covid la impede hasoru mós ita-nia labarik sira ne'e para, tanba tinan-tinan programa ne'e sempre iha", hatete nia.
Iha parte ida sira mós sei ko'alia kona-ba traballadór ilegál sira ne'e mak dadaun ne'e servisu hela iha Korea.
Tanba traballadór ilegál sira ne'e bainhira hasoru moras ka dezastre ruma susar Governu atu fasilita tanba halai sai ona sistema ne'ebé mak nasaun rua ne'e akordu ona.
"Iha parte ida sira mós ko'alia kona-ba traballadór ilegál sira ne'e, hodi fó informasaun morál ba sira atu labele monu ba risku sira ne'ebé sempre prezudika sira nia an iha ne'ebá”, esplika nia.
Kada tinan traballadór sira ne'ebé sai ba serbisu iha Korea liuhusi SEFOPE, sira sempre hamenu katak kuidadu didi’ak labele halai sai sistema ne'ebé mak elabora ona. (*)