"Tanba dala ruma ita mak hurlele malu, mais buat ne'e hakerek portugés, ita-nia lian de'it ita ko’alia la moos kuantu mais portugés. Ha’u haree Komisaun C ninia pareser, iha aspetu balun iha ne'eba falta, tenta atu insulta ami, purtantu lianguajen, loloos, portugés ita domina portugés, mais iha linguajen balun que por amor de deus, kuandu asesor sira uza, sira tenke hatene katak Governu e um orgaun de soberania", dehan Taur iha nia diskusaun debate jeneralidade proposta-lei OJE iha plenára PN, kinta (02/12).
Ba kestaun ne'e, husu Prezidente Parlamentu Nasional, Aniceto Longuinhos Guterres Lopes, presiza buka asesor ne'ebé mak espesialista ba área orsamentu kada programa, nune'e bainhira komisaun halo elaborasaun relatóriu pareser karik labele mosu diferente.
"Ha’u-nia rekomendasaun ho premisaun S.E, Prezidente Parlamentu Nasionál, ita asesor sira, ita tenke iha espesialista ba área orsamentu na baze do programa sira kuandu asesoria ba ita, ne'e di’ak para ita uza liafuan hanesan. Tanba se la’e ami Governu ko’alia ida, parlamentu ko'alia ida, seluk ko'alia ida, entaun ema babain dehan hanesan ne'e, maromak ba hothotu, ida-idak ba nia-an, ne'e ita la ba ne'e”, hatete nia.
Parte Governu hanoin katak presiza define prinsípiu kona-ba orientasaun nian, atu nune’e esforsu hotu la'o, ko'alia hanoin no tenke hanesan.
"Para ida ne'e tuir ha’u-nia mudestu haree ita presiza uza modelu ida no sistema ida, rua ita timoroan oan, tenke sente katak prosesu ida ne'e ita-nian", esplika nia.
Maibé Governu lahatene dalaruma asesór sira hanorin buat ne'ebé nia rain rasik seidauk uza, nomós dalaruma sira uza ladun di’ak.
"Tanba ne'e se ita hakarak ke modelu ida, sistema ida, ko’alia lian ida, no halo asaun intergradu no koordenadu, espesialista ba área programa orsamentasaun ne'e ita tenke iha. Tanba dala ruma ita mak hurlele malu, mais buat ne'e hakerek portugés, ita-nia lian de'it ita ko’alia la moos kuantu mais portugés", hatete Taur.
Iha ne'e, Governu kaer ba esforsu balun iha tinam 2016, husi Governu anterior nian ne'ebé mak koko halo esforsu boot ona, atu uza tranzisaun husi modelu orsamentu anterior ba modelu orsamentasaun foun.
Tanba ko’alia kona-ba modelu orsamentasaun foun ne'e siknifika orsamentu kada programa, ida ne'e foin akontese iha Governu daualu nia mandatu.
Ho modelu orsamentasaun ida ne'e mak hothotu tenke konsentra liuba saida mak Governu halo, no la'ós konsentra ba osan hira mak Governu gasta.
"Ida ne'e mós implika konbinasaun sistema tolu, (ida planeamentu, rua programasaun, tolu orsamentasaun). E planeamentu iha nível ida planeamentu kurtu, planeamentu mediu, planeamentu longu prazu”, esplika nia.
Dadauk esperiénsia hatudu ona iha nasaun hanesan Austrália lori tinan-20 hodi tama iha sistema ne'e, nomós nasaun Portugal hahú 2007 to'o agora seidauk hotu.
Tanba ne'e Governu haree katak kestaun tranzisaun modelu orsamentu ne'e difísil la halimar atu implementa.
Prezidente Parlamentu Nasionál (PN), Aniceto Longuinhos Guterres Lopes hatete, sira rejista ona rekomendasaun husi Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak no konkorda sei hadi'a linguajen balun iha relatóriu pareser OJE 2022.
"Rekomendasaun kona-bá linguajen iha relatóriu ninian, meza rejista atu fó atensaun iha relatóriu sira tuir mai", hatete nia.
Mesmu meza PN konkorda atu hadi’a linguajen sira ne'e maibé meza sei la muda ninia substansia ne'ebé mak parlamentu nasionál hato'o ba Governu. (*)