"Hanesan tinan hirak liubá, serimónia selebra proklamasaun independénsia Timor-Leste sempre fó-hanoin ita-nia pasadu istóriku foin liubá, ne'ebé fó orgullu ba ita hotu, tanba ita konsege afirma-an iha mundu, nu'udar Povu ida, ho identidade no hakarak rasik", dehan PR Lú Olo, liuhusi diskursu iha selebrasaun loron 28 novembru iha aldea Darsula, suku Gariuai, munisípiu Baukau, domingu (28/11).
Ba selebrasaun iha tinan 2021 ne’e, Konsellu Ministrus hili lema: A UNIÃO E A LUTA CONJUNTA, PARA A VITÓRIA DE TODOS. Katak, (Hamutuk, ita luta no hetan vitória ba ita hotu).
Tanba lema mak ida ne'e, Prezidente Republika, konvida kompatritota sira hotu liliu, joven sira, atu refleta ohin ba hanoin furak ida, hahú husi grupu joven ki’ik ida, iha dékada setenta.
"Biar ita-nia Rain ki’ik tebes, fahe ba reinu oioin, ho etnia no lian oioin, ho dezenvolvimentu ki’ik loos, iha tempu ne'ebá, grupu joven ida ne'e e hakoak mehi boot ida Katak Timor-Leste tenke ukun rasik-an”, hatete Xefe Estadu.
Liuhusi kampaña boot ida hala'o husi líder polítiku sira, nomós joven nasionalista sira, hafoin 25 abril 1974, mehi ne'e nakfila ba hakarak koletivu ida, bainhira sentidu Povu no Pátria, kuda no hametin, iha territóriu laran tomak.
"Mehi no hakarak atu kore-an husi kolonialismu nakfila tebes sai realidade bainhira Prezidente Xavier do Amaral, ho naran Komité Sentral FRETILIN, proklama Timor-Leste, iha 28 novembru 1975, nu'udar Estadu ida ho karáter republikanu", esplika nia.
Atu proklamasaun ne'e, iha tempu ne'ebá, reprezenta konkista boot ida iha Timor-Leste nia istória luta libertasaun nasionál, tanba hamoris liután sentidu pertensa ba Povu ida, Pátria ida.
Maibé, liu tiha loron sia, invazaun Indonézia akontese biar Timor-Leste, hatuur-an tiha ona, nu'udar País soberanu, livre no independente, ho ninia Konstituisaun rasik no Governu rasik.
"Ho naran RDTL mak ita-nia diplomata no ativista timoroan, hamutuk ho belun sira, hatutan ita-nia luta barani no determinada, iha mundu tomak”, dehan nia.
Iha rai-laran, hatuur Baze de Apoiu, nu'udar riin ba Rézisténsia tomak. Iha ne'ebá mak Timoroan haforsa espíritu organizasaun, sentidu rezisténsia, espíritu sakrifísiu no ajuda malu.
"Iha Baze de Apoiu mak ita haforsa liután ita-nia identidade no unidade nasionál no hasa'e liután ita-nia matenek, barani no determinasaun, atu hasoru luta naruk no difísil”, afirma Xefe Estadu.
Iha prosesu difísil nakonu ho terus, susar no mate Igreja Katólika sai nafatin forsa boot ida iha vertente Sosiál no Kultural no halo defensa ba povu nia direitu ho nia identidade rasik. (*)