"Ho nune'e, liuhusi biban ida ne'e, ami mai manifesta publikamente ami-nia apoiu tomak, la ho kondisaun, ba Kandidatura Independente, Dra. Isabel da Costa Ferreira ba eleisaun PR, períodu 2022-2027", dehan Portavóz GJML, Francelina Alves, iha Restaurante Benifica-Dili, sábadu (25/09).
Grupu Juventude Munisipiu Lautein, hakarak husu espoza PM, Isabel da Costa Ferreira atu ba kompleta no kompete nu'udar Kandidatura Independente iha festa demokrasia iha tinan 2021.
Tanba iha mandatu prezidente repúblika ne'ebé mai husi partidu polítiku sira, desde to'o agora hatudu de'it mak sira-nia ganánsia ba podér, vinga malu, la hatuur unidade nasionál, laiha maturidade polítika no laiha valorizasaun ba luta no sakrifisiu Mártires ba Pátria no Kombatente sira nian.
"Rezultadu husi fatór hirak ne'e mak, halo ohin loron timoroa nian mak sai vítima", afirma nia.
Ho nune'e, Grupu Juventude Munisipiu Lautein haree no hanoin katak, ema ne'ebé merese atu sai prezidente repúblika tenke mai husi kandidatura independente feto, nomos tenke iha idoneidade morál, kapasidade téknika, atitude, korajen hodi luta no defende lian la'ek sira ninia halerik.
"Ami haree katak, tempu ona, atu halo rumu foun iha ita-nia istória. Tan ne'e, ita hothotu, ho lian ida, kompromisu ida, mehi ida, ba Timor-Leste ida, forte, seguru no inovativu, tan ne'e, mai ita hothotu apoia hodi lori Dra. Isabel da Costa Ferreira ba PR, periodu 2022 -2027", hatete nia.
Pozisaun ida ne'e hanesan mos dalan ida hodi promove igualdade jéneru tanba Isabel da Costa Ferreira ema ida ne'ebé sempre preokupa ho próximu, iha domin, solidariedade, karidade, ema ida ne'ebé sempre detende no luta ba justisa sosiál, hanesan mos ativista, iha esperiénsia no abilidade atu dezempeña nia funsaun.
Bainhira timoroan sira nafatin vota ka hili (elege) kandidatu mane no mai husi Partidu Polítiku mak, automatikamente desizaun hothotu sei halis liuba nterese partidária, grupu no familiarizmu, no la reflete ba luta interese bein-estar komun nian.
Tanba ne’e, husu Juventude, tenke matan moris neon-na'in, atu polítiku sira labele uza de'it sira hanesan objetu no instrumentu ba sira-nia interesse pesoál ka grupu. (*)