“FALINTIL mosu la'ós tanba invazaun Indonézia, Indonézia tama iha fulan-dezembru (1975), FALINTIL mosu iha Agostu (1975), mosu tanbasá, tanba partidu polítiku rua mak lakoi tau hamutuk sira-nia hanoin, ida hamri’ik, ida foti FALINTIL, mak ita oho malu ne'e, iha agostu. Ita duni liu tiha Indonézia, mak ita iha Indonézia aproveita, ita-nia kelemahan, (frakeza) ida ne'e mak invade ita ne'e”, esplika Xanana hafoin partisipa iha komemrasaun loron FALINTIL ba dala-46 iha aldeia Auhun, Suku Bekora, sesta (20/08).
Iha momentu ne'eba, invazaun Indonézia mai Timor-Leste, nasaun barak, no nasaun riku sira, apoiu Indonézia hakarak atu oho povu Timor-Leste, maibé povu brani, hamri’ik, maske hasoru terus, no fó buat hothotu ne'ebé hela de'it mak vida (isin), nia fó buat hotu, hodi nasaun ne'e ukun-an.
“Iha 1999, primeira ves ha’u ba Portugal, hasoru estadu no Governu iha ne'eba, sira lori sai ha’u ba hasoru portugués hodi mai hakilar, hoi eroi-eroi, ha’u dehan eroi la'ós ha'u, eroi povu ida ne'e”, afirma nia.
Tanba ne'e, FALINTIL mesak mós labele halo buat ida, Timor-Leste ukun-an ne'e tanba povu ne'e nia partisipasaun, povu ne'e nia terus , tanba ne'e bele fó agradesimentu ba eroi FALINTIL nian ne'ebé barak sei moris agora balun iha F-FDTL ho ofisial, maibé konta ho partisipasaun povu nian.
“Ida ne'e duni, ita fó valór ba FALINTIL, los, mais valór FALINTIL nian, povu nia valór iha leten-as bá, tanba la'ós ho kilat mak ita duni inimigu, maibé povu duni inimigu ho saida, ho pregu”, dehan Xanana.
Ne'e duni, husu instituisaun estadu tomak, liliu instituisaun FALINTIL rasik, tenke respeita povu, nomós ferik katuas sira ne'ebé mak moris at, tenke tau matan. (*)