“Timor-Leste to'o ohin loron iha hela kuadru jurídiku ne'ebé regula orsamentu no jestaun finanseira do estadu. Lei ne'e aprova iha tinan 2009, 21 de juñu ho númeru 13/2009, no depois ho susesivus revizaun. Lei ne'e sei atual hela, no apezar de ladun iha ita-nia mákina do estadu, ladauk adapta-an didi'ak. Purtantu, la'ós lei ladi'ak, la serve, maibé ita-nia rekursu umanua mak ladauk prepadadu didi'ak ba aplikasaun lei refere na sua totalidade”, dehan Portavóz UMDP, Livia Antonia Maria Guterres, iha Sede Taibessi, kinta (22/07).
Tanba governu halo Propósta-Projetu Lei ida ho nia enkuadramentu ba Orsamentu Jerál Estadu (OJE) no ba Jestaun Finanseira Públika nian ne'ebé oras ne'e diskute hela iha Plenária Parlamentu Nasionál hodi husu halo nia alterasaun.
“To'o agora ladauk iha estudu ida que klean atu komprova katak lei númeru 13/2009 la adekuadu ba evolusaun ita-nia sistema finanseira no ba dezenvolvimentu estadu. Prinsípiu ne'ebé di'ak efisiénte ho efisiénsia hanorin katak, alterasaun, revogasaun ka derogasaun kuadru jurídiku ida só bele halo, kuandu lei em vigor komprovadamente la responde ona ba situasaun atual”, esplika nia.
Aleinde ne'e, UMDP mós konsidera, projetu no propósta lei OJE ho jestaun finanseira públika ne'ebé oras ne'e debate hela iha PN, sei iha lakunas ne'ebé barak tebes, tantu husi aspetu lojístika formál, sistematizasaun lei ladun iha konformidade no aborda mós material seluk ne'ebé loloos estadu iha hela lei ne'ebé atu regula.
“Elaborasaun de alterasaun lei, kuantu mais aprezentasaun projetu lei foun, atu troka lei ne'ebé sei di'ak no em vigor habitualmente ezije despezas boot hanesan gastu ba surat tahan, kustu de produsaun projetu de propósta, no kustu seluk tan”, hatete nia.
Koordenadór UMDP, Hugo da Costa hatutan, hafoin halo konferénsia ne'e, sira sei haruka kedas karta ba Prezidente Repúblika, Fracisco Gutertes ‘Lú Olo’, Prezidente Parlamentu Nasional, Aniceto Guterres, nomós Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak, atu tetu sira nia rezultadu husi konferénsia ida ne'e.
“Maibé, pontu importante liu mak governu hakarak altera lei númeru 13/2009 ne'e, tanba razaun ida mak dehan katak jestaun de risku. Agora, risku saida, risku ba ukun ka risku ba poder ka, objetivu saida. Ne'e mak sai movimentu nia preukupasaun. Segundu, kada tinan, ita iha orsamentu jerál estadu ho orsamentu fundu kontijénsia, kerdíjer que governu bele utiliza buat rua, orsamentu jerál estadu, nomós ho fundu kontijénsia”, afirma nia. (*)