Molok tama ba votasaun jeneralidade ba lei 4 iha loron Kinta (18/07), xefe bankada FRETILIN, Aniceto Guterres liuhosi deklarasaun politika bankada FRETILIN nian preokupa ho alterasaun lei ha’at ne'ebé fó de'it satisfasaun ba investidór petrolífera balun. FRETILIN nia deklarasaun polítika ne'e refere ba proposta lei tributária númeru 8/2018, 30 juñu.
Deputadu Aniceto levanta asuntu ne'e tanba empreza ne'ebé fó asesoria ba governu propoin altera Lei Fundu Petrolífera númeru 9/2005, 3 Agostu no Lei Atividade Petrolífera númeru 13/2005.
"Ami dehan alterasaun ne'e la nesesáriu pre kondisaun ba ratifikasaun tratadu ida ne'e, tanba ne'e kadoras la sai konkista ba tratadu, ita sosa kadoras ho folin boot no folin ossn-mean. Ita sosa 56% ho retornu ne'ebé sei dúvida, ita sei buka tan tusan, ami haree ida ne'e ita penor ita-nia rain, penor ita-nia soberania no ita halo penor ba ita-nia estadu," deklara deputadu Aniceto liuhosi deklarasaun bankada FRETILIN nian iha Parlamentu Nasionál, Dili, Kinta (18/07).
Deklarasaun polítika Bankada FRETILIN halo Xanana Gusmão nervozu no sai hosi plenária.
"Ohhhh CMATS, CMATS 50 anos nee", liafuan babak ne'ebé Xanana hatudu reasaun hirus ba Aniceto Guterres.
Hafoin ne'e Xanana husik hela Ministru Estadu Prezidénsia Konsellu Ministru, ekipa negosiasaun, ekipa ANPM, ekipa Timor GAP no audiénsia tomak, maibé iha loron Kuarta (18/07), Kay Rala Xanana Gusmão deklara katak, nia xefia luta naruk atu hetan liña fronteira tasi ho Australia ne’e la’ós ba nia a’an rasik, maibé ba jerasaun sira agora no jerasaun tempu oin mai.
Xanana hatudu reasaun ne’e molok FRETILIN vota kontra proposta lei númeru 5/V, segunda alterasaun lei 9/2015- 3 agostu kona-ba Lei Fundu petrolífera; proposta lei númeru 6/V- primeira alterasaun lei número 8/2008, 30 juñu kona-ba lei tributária no primeira alterasaun lei númeru 3/2003, 1 jullu kona-ba tributasaun kontrante ba Bayu Undan. Nune'e mós primeira alterasaun lei númeru 4/2003, 1 jullu kona-ba dezenvolvimentu petróliu iha tasi Timor (estabilidade tributária); segunda alterasaun lei númeru 13/2005, 2 setembru- lei atividade petrífera no número 7/V-rejime laborál no migratóriu espesiál aplikável ba projetu Bayu Undan.
“Ha’u Luta ba imi, no ba imi nia bei oan sira. Ha’u la simu salário fulan-fulan tanba ha’u luta ba ha’u nia Rai Timor. Ha’u só simu de’it mak per diem nian hodi hola "tabaku," deklara Xanana.
Maske FRETILIN Vota kontra total maibe LAP hetan votus afavor 40, kontra 23, abstensaun ida. Lei Fundo Petrolifero no 9/2005, 3 Agostu hetan votus afavor 40, kontra 23, abstensaun ida. Lei Tributaria no 3/2003, 1 Jullo afavor 41, kontra 23, abstensaun zero. Lei Regime Laboral no Mingratoriu Espesial Aplikavél ba Projetu Bayu Undan no 7/V, afavor 41, kontra 23, abstensaun zero.