Hafoin Silk Air deside hodi la kontinua kontratu ho governu Timor Leste, voo husi Timor Leste ba rai li’ur depende 100% ba aviaun Garuda, City Link, no Sriwijaya. Ho “monopoliu” ida ne’e, kompaña aviasaun tolu ne’e halimar ho folin billete konforme sira-nia “gostu”.
Iha Sesta (24/05), Manajementu Air Timor ne’ebé akompaña husi eis Prezidente Repúblika no Premiadu Nobel da Pas José Ramos Horta hakat ba Palasiu Governu hodi aprezenta solusaun ne’ebé hetan ona ba Primeiru Ministru Taur Matan Ruak.
Horta dehan, nia akompaña manajementu Air Timor hasoru PM Taur atu informa kona-ba akordu ne’ebé Air Timor asina ho ho kompaña aviasaun husi Xina.
“Air Timor konsege duni halo akordu ho kompana iha Xina, aviaun foun. Air Timor halo ona akordu, agora hein de’it governu nia autorizasaun par aviaun ne’e bele semo Dili ba Xinjiang (Xina),” informa Horta hafoin hasoru-malu ho PM Taur.
Horta esplika, aviaun husi kompaña aviasaun Xina ne’ebé sei mai halo perasaun iha Timor Leste nu’udar aviaun foun ne’ebé nia idade seidauk to’o tinan.
“Aviaun ne’e modernu. Kadeira 134, 8 ba business class. Aviaun foun, seidauk to’o tinan, ha’u haree tiha ona. Sira halo voo barak, internasional ona. Sira aviaun barak, sira mós hakarak mai Timor.”.
Tan ne’e, Horta hatutan, nia akompaña manajementu Air Timor hasoru PM atu governu TL hahú book an hodi halo akordu ne’ebé hanaran Air Service Agreement, ho governu Xina.
“Ne’e mak ha’u lori sira mai koalia ho PM par haree oinsa governu bele book an lalais halo akordu ho Xina, Air Service Agreement. (akordu entre) governu ho governu tenke halo, ne’e normal, rai hotu-hotu halo,” nia hatete.
Bainhira iha ona autorizasaun legal husi governu, nia hatete, aviaun refere bele hahú ona halo koneksaun TL ho nasaun barbarak iha mundu.
“Xinjiang besik Hongkong mai to’o Dili, diretu, depois sira bele halo (semo) Dili ba Sigapura, Kuala Lumpu, Bali, Darwin.”
“Aviaun prontu ona, sira atu mai iha fulan Juñu. Problema agora entre governu ho governu. Kompaña prontu ona atu mai, aviaun iha ona”.
Ho prezensa aviaun ne’e, aleinde koneksaun TL ho nasaun seluk iha mundu sai di’ak liu tan, bele mós rezolve problema folin bilete.
“(Daudauk ne’e) Ema kobra bilete arbiru ba ita. Ita-nia ajensia viajen laiha. Iha ne’e la’os ajensia viajen Timor nian, sira reprezenta de’it ajensia viajen Bali nian”.
Horta informa mós katak, aviaun husi Xina ne’e sei mai para iha Timor no parte kompaña sei harii fatin atu tau aviaun refere.
“Aviaun ne’e sei para iha Timor, nia baze sei iha Timor, sira sei halo uma boot ida, ne’e par aviaun ne’e bele tau. Sira sei lori enjineiru, tenkniku par halo manutensaun iha ne’e”.
Kona-ba presu aviaun foun ne’e, Horta garante katak presu sei la karun liu.
“Presu tenke tuun, labele karun. Ha’u koalia ho sira ha’u dehan ideia ne’e di’ak, ha’u hakarak haree bilete”, dehan Horta.