Nia konta tuir, iha sábadu (13/2) nia akompaña hela programa fahe cesta bázika iha Baukau, komunidade balun kestiona ho kuantidade, tanba iha kritériu ne'e kada ema ida simu cesta bázika ho nia valor orsamentu $50 dolar maibé realidade la akontese.
"Primeiru problema mak ne'e, kuintidade sasán ne'ebé mak ita fahe ba ita-nia sidadaun sira, tanba iha valór 50 dolar, mais sasán ne'e ninia valór la to'o 50 dolar, Ne'e kestaun ida-ne'ebé mak ita-nia komunidade sira husu, ba klarifikasaun ba señor ministru," dehan nia, iha Parlamentu Nasionál, tersa (16/2).
Antes ne’e iha Sesta Feira (12/2), populasaun husi aldeia rua hanesan Osso Ua ho Parlamentu iha suku Trilolo, Baucau Vila rejeita simu distribuisaun cesta bázika tanba sasán ne’ebé prepara ona husi Kompañia Sai la Fila Lda ho montante totál $24.25 (Dollar rua nulu resin haat no sentavu rua nulu resin lima) nune’e komunidade protesta hodi husu esplikasaun kona ba osan ho totál $25.75 nia paradeiru.
Liuhusi diskusaun to’o ikus parte komunidade konkorda ho MKAE no kompañia hodi aumenta tán na'an karau kilo-ida ba item 16 cesta bázika ne’ebé fahe ba komunidade iha fatin refere ne'ebe realiza iha Sabado (13/2).
“Loloos ne’e Governu sira fó-sai informasaun ba komunidade katak osan sira ne’e inklui mos kustu ba transporte nian. Ami fahe item 16 no kompañia balun 12 de’it,” dehan reprentante ida husi kompania Sai La Fila Lda iha sede aldeia Parlamentu nian iha Wanau, kaisidu (12/2)
Fila ba Parlamentu Nasional, Deputadu Buka Tuir mós lamenta ho kestaun dezaparesimentu naran reklamante balun ne'ebe uluk naran laiha atu simu subsídiu $200, agora cesta bázika mós naran laiha nafatin.
"Iha balun naran iha, maibé ninia família ne'e, ezemplu família ida ema na'in-sia, maibé iha laran ne'e tau de'it na-in-hitu, balun dehan fali katak nia inan aman ne'e laiha diretu, ne'e esplikasaun ne'ebé sira fó ba sidadaun sira,"dehan nia.
Hatan ba kestaun ne'e, Ministru Koordenadór Asuntu Ekonómiku (MKAE), Joaquim Amaral, hateten kona-ba governu nafatin kumpre prinsípiu universál no la inklui ema ida iha prosesu distribuisaun cesta bázika ne'e.
Nia husu ema hirak ne'ebe naran laiha, ida ne'e nafatin iha diretu tenke halo reklamasaun ba xefe suku no xefe aldeia sira iha-ne'ebá, atubele sai testemuña no prova katak ema hirak ne'e sidadaun iha suku ou aldeia ne'ebá nian, atu nune'e sira bele hetan sira-nia diretu.
Kona-bá valór orsamentu ne'ebé la prienxe rekizitu, nia rekoñese mosu iha munisípiu Baukau iha ámbitu distribuisaun cesta bázika.
Maibe nia haktuir, iha momentu ne'ebá, autoridade sira inklui Sentru Lojístika Nasionál (CLN) fó kedas resposta ba populasaun sira no rezolve ona.
"Ha'u simu informasaun, sira rezolve tiha ona dezentendimentu ne'e, iha interpretasaun ba valór ne'e, ha'u hetan informasaun husi xefe suku sira ho CLN, dehan sira rezolve ona kestaun ida-ne'e," hatete nia.(*)