Print this page

Invazaun (Interese) Politika iha Sala Redasaun RTTL,ep Featured

TempoTimor (Dili) - Radio Televizaun Timor Leste (RTTL) ne’ebé muda ona nia estatutu nu’udar empreza públiku (ep) loloos tenke sai públiku ninian. Nu’udar media komunikasaun ida, redasaun sai ‘pilar’ importante tebes hodi determina no deside politika kobertura no públikasaun. Tanba bainhira mosu intervensaun ba sala redasaun, sei fó impaktu ba independensia no objetividade husi produtu hirak ne’ebé públika.

RTTL,ep hasoru faze transformasaun ne’ebé ‘komplikadu’. Bainhira públiku ezije hela atu hetan informasaun loos, kredibel, no independente, politiku-nain sira tidin fali sira-nia influensia iha RTTL,ep nia isin.

Mudansa ne’ebé Prezidente Komisaun Administrasaun (KA) RTTL,ep Francisco da Silva Gary deklara fila fila hanesan sai de’it kurtina hodi taka asaun invazaun husi politiku-nain sira ba RTTL,ep. Sala redasaun ne’ebé sai area vital ida hodi garante independensia media imprensa domina husi partidu politiku sira nia ema.

Iha lideransa Prezidente KA foun, Gary, RTTL,ep hanesan nakfilak husi instituisaun públiku sai fali ‘sanak’ husi partidu politiku. Sai fatin atu fahe osan no fahe poder ba malu. Karik mós sai fatin atu ‘selu’ kolen.

Ida ne’e bele prova liu husi kolokasaun ema politiku sira iha kada departamentu iha RTTL,ep. Tuir dadus balun ne’ebé Tempo Timor rekolla husi fonte konfirmadu ne’ebé besik RTTL,ep hatete, ema husi partidu politiku ne’ebé tama iha RTTL,ep falun aan ho ‘lipa’ asesor.

“Maioria husi ema sira ne’ebé tama iha ne’e (RTTL,ep) husi partidu PLP no CNRT. Sira mak agora domina iha ne’e,” dehan fonte ne’e.

Prezidente RTTL,ep halo rekrutamentu politiku ba asesor na'in tolu mai husi membru partidu AMP. Asesor ida ba serbisu koperativus ho salariu US$4,200, asesora ida ba programasaun no Informasaun ho salariu US$3,500, asesora administrasaun no financas ho salariu US$2,000 kada fulan inklui bolu tama ema ida ba hodi hala'o funsaun nu'udar teniku ba apoiu iha area Marketing ho salariu US$750, kada fulan.

Fonte ida besik liu ba KA hatete, "asesor ne’ebé serbisu iha RTTL,ep mesak laiha kualidade tanba rekruta la liu husi prosesu, maibé bolu tama de’it."

Sala redasaun RTTL,ep sai ‘tarjetu’ dominasaun politika. Asesor na’in ida ho salariu $3.500 koloka iha parte redasaun hodi kontrola sala redasaun.

Atu klarifika informasaun hirak ne’e, jornalista Tempo Timor (JTT) halo intervista eskluzivu ida ho Prezidente Komisaun Administrasaun RTTL,ep Francisco da Silva Gary (FSG), iha nia knar fatin, Kaikoli, Sesta (09/05)

JTT: Señor Prezidente, iha akuzasaun balun ne’ebé hatete katak RTTL,ep ne’e ema husi partidu PLP no CNRT mak domina tan ne’e konsidera ita-boot partidariza ona instituisaun públiku ne'e. Oinsa ita-boot nia hanoin?

FSG: Ha’u hanoin ita (RTTL,ep) instituisaun ne'ebé mak iha Konsellu Imprensa (KI) nia okos, no KI mak durante ne'e halo nia serbisu. Ita mós simu duni lamentasaun ka protesta, ita konsidera duni iha ne'e, ita atu haree internalmente par atu hadia serbisu redasaun, iha notisia ninian.

Ba ha’u, ita haree papel Konsellu Imprensa nian ne'e importante tebtebes par atu fó atensaun ba media sira ne'ebé halo nia serbisu atu atende ba publiku. Ita husu par KI fó tratamentu hanesan ba parte hotu tanba ita ne'ebé mak serbisu iha média ita uza espasu públiku hotu. Parte ida, ita simu sira-nia rekomendasaun ka kritika sira ne'e, atu ajuda ita par atu hadia internalmente.

Iha parte seluk, ita husu mós par KI halo tratamentu hanesan ba orgaun komunikasuan ne'ebé mak eziste iha Timor Leste hodi nune'e ita bele utiliza espasu ne’ebé mak iha ne’e ho di’ak, liu-liu espasu sira ne'ebé mak sira (públiku) asesu atu hetan informasun ne'ebé mak di’ak par sira mós halo desizaun ba sira-nia aan, liu-liu sira mós akompaña prosesu dezenvolvimentu iha rai laran. Bainhira politika-nain sira halo desizaun entaun sira mós informadu kona-ba ida ne'e.

JTT: Iha mós alegasaun katak kontiudu husi notisia ne’ebé RTTL,ep públika hetan sensura husi ita-boot, ne’e loos ka lae?

FSG: Iha hanoin buat ne'ebé KI aprezenta tiha ona no iha momentu ne'ebá hanesan prezidente (KA) ha’u mós hatan no simu kritika sira ne'e par atu hadia parte RTTL ninian.

JTT: Señor prezidente, durante asume knaar nu’udar Prezidente KA, ita-boot halo aktu balun kontra lei ka lae?

FSG: Ita kuandu kontra lei iha regulamentu ne'ebé mak halo tuir. RTTL sei presiza atu hadia ninia lei 24 kona-ba alterasaun. Segundu, presiza haree mós regulamentu interna tanba regulamentu interna ne'e sei koalia barak liu kona-ba funsionariu públiku sira, agora dadaun ne'e iha ne'e empreza públiku, tanba ne'e kolega sira ne'ebé serbisu iha ne'e kontratadu, sira serbisu presiza iha regras ruma ne'ebé kesi metin sira, no mós proteze sira-nia direitu bainhira halo serbisu.

JTT: Señor Prezidente, daudaun ne’e RTTL,ep uza lei empreza públiku (42) ka lei anterior?

FSG: agora dadaun ita muda an ona ba empreza publiku entaun lei iha 42 ne'e mak ita aplika, hodi nune'e mak fó oportunidade mai ita par atu haree posibilidade ne'ebé mak iha par atu bele hetan oportunidade ba hetan rendimentu mai RTTL nian.

JTT: Mais Lei empreza públika nian ne’e iha tempu Prezidente Repúblika Taur Matan Ruak veta no mai fali Prezidente atual mós veta. Loloos agora ne’e uza lei ida ne’ebé?

FSG: Lei nafatin ida 42 nian, só nia alterasaun ne'e mak aprezenta ba ita-nia Prezidente (Republika) na’in rua (2) la aprova ka lae, ida ne'e, entaun ita sei lao nafatin ho lei anterior.

JTT: Kona-ba salariu ba funsionariu sira ne’e la’o ho lei ida ne’ebé?

FSG: Salarial ba funsionariu ne'e lao tuir empreza públiku nian.

JTT: Maibé Prezidente Repúblika veta lei empreza públiku nian ne’e, tanba sa mak ita-boot implementa nafatin?

FSG: Nia (PR) veta ne'e iha alterasaun, ita laos implementa ida veta ninian.

JTT: Mais salariu ne'e tuir lei ida veta ne'e?

FSG: Sim, ida ne'e mak kondisaun ida… Ha’u hanoin tabela sira ne'ebé mak iha, sira hahú halo transferensia ne'e komesa oferese ba kolega sira, par sira ne'ebé hakarak kontinua iha RTTL.ep nu'udar kontratadu no sira seluk ne'ebé mak hili opsaun seluk hodi sai funsionáriu publiku sira ba hala’o knaar ona iha ida-idak nia fatin.

JTT: Señor prezidente, foin lalais mosu lamentasaun husi funsionariu RTTL,ep tanba simu salariu tarde. Bele esplika kona-ba ida ne’e?

FSG: Primeiru, ita haree ba fundu tranferensia husi Ministériu Finansas mai iha RTTL nia account ne'e iha 30 Abril. Ita mós sura didi’ak katak ne'e mós kontribui (salariu) tarde hotu mai RTTL nian.

Segundu, diferensia ideia mós mosu iha ne'ebá, maibé enkontru iha dia 4 fulan Maiu ne'e ami tuur hamutuk konsege rezolve no funsionariu sira komesa horseik (Kinta, 08/05) sira simu hotu oa sira-nia saláriu, balun kala seidauk tanba diferensia banku entau transfersia husi banku ida ba banku seluk entaun to’o loron rua hanesan ne'e mak sira foin hetan sira-nia saláriu.

JTT: Maibé membru KA balun hatete katak problema ne’e mosu tanba kahur salariu funsionáriu nian no saláriu asesor ninian, no mós despeza sira seluk, tan ne’e ne'e mak sira la asina, ne'e loos ka lae?

FSG: Hakarak halo loos katak saláriu ne'ebé mak iha ne'e funsionariu no asesor nian de’it, kona-ba gastu sira seluk ne'e la inklui iha laran.

JTT: Maizumenus orsamentu ba despeza iha 2019 ba RTTL,ep ne’e hira?

FSG: Tuir planu ne'ebé mak iha atu kobre… maibé realidade governu bele apoiu mak $1.6 millaun, entaun kondisaun ne'e mós obriga RTTL par haree ba nia reseita sira ne'e par bele kobre nesesidade sira ne'ebé mak atu responde ba sira ne'ebé mak serbisu RTTL ninia.

JTT: Señor prezidente, ami hakarak hatene ba oin RTTL,ep ne’e atu ba loos ne’ebé?

FSG: Primeiru ita hatene uluk misaun no vizaun RTTL nian. Vizaun RTTL nian mak instituisaun média ida ne'ebé mak lidera ka fahe informasaun ba ita-nia komunidade sira iha Timor Leste. Segundu, ita haree ba nia misaun atu promove lian ofisial ne'ebé mak iha. Terseiru, atu informa ba ita-nia komunidade sira kona-ba dezenvolvimentu no prosesu sira ne'ebé lao iha Timor Leste.

Ha’u hanoin ita hakarak RTTL ne'e ba oin sai fontes ne'ebé mak kredivel par ita-nia komunidade sira bele fiar RTTL.

JTT: Mehi ita-boot nian ba ita-boot nia mandatu iha RTTL,ep ne’e oinsa?

FSG: Ita iha mehi hakarak RTTL entermus infra-estutura bele harii edifisiu foun ida par nia bele haktuir estandarte broadcasting. Tanba ita haree ba kondisaun edifisiu RTTL nian ne'ebé mak iha ne'e husi okupasaun Indonezia nian no edifisiu ne'e uluk dedika ba rádiu de’it, laos ba televizaun. Tan ne’e, kondisaun ne'ebé RTTL enfrenta agora ne'e frazil teb-tebes, no bainhira iha inundasuan depois rai nakdoko fó risku ba ekipamentus ne'ebé mak instala iha ne'e.

Tanba ne’e, ita hakarak ba futuru sai instituisaun ida ne'ebé mak bele harii nia rekursu ho sufisiente par ita-nia komunidade sira hotu leno aan ba iha ne'ebá, bainhira rona informasaun husi RTTL katak informasuan ne'e mak loos, klaru no tuir faktu ne'ebé mak iha.

Rate this item
(1 Vote)
Last modified on Friday, 17 May 2019 18:34
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com

Related items