Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

RTTL,ep Hakiduk iha Lideransa Foun Featured

Tempotimor (Dili), Iha tinan 2008, governu Timor Leste liu husi dekretu lei nú.42/2008 transforma Radio Televizaun Timor Leste (RTTL) ba empreza públiku. Transformasaun ida ne’e ho objetivu atu RTTL,ep bele hala’o ninia kobertura no públikasaun independente.

Governu hili Emilia Abrantes hodi lidera Konsellu Administrasaun (KA) RTTL,ep. Maibé ikus mai, dezenvolvimentu ne’ebé hein husi RTTL,ep la akontese. Prezidente KA komete kazu balun ne’ebé lori nia tenke ba hatan iha tribunal.

Ho erru ne’ebé iha, VII Governu Konstitusional deside Gil da Costa atu lidera KA hodi prepara re-estruturasaun ba RTTL,ep. Maibé, lideransa Gil ho idade badak de’it, tanba Sekretariu Estadu Komunikasaun Sosial (SEKOMS) la konkorda ho nomeiasaun estrutura RTTL,ep. SEKOMS harii ekipa auditoria ida ne’ebé lidera husi Francisco da Silva Gary. Ekipa ne’e hasai ninia relatoriu ne’ebé ikus mai sai razaun hodi hasai Gil nu’udar Prezidente KA.

Francisco da Silva Gary ne’ebé lidera ekipa auditoria ikus mai hetan fiar hodi assume kargu nu’udar Prezidente KA RTTL,ep. Mosu esperansa ba mudansa iha RTTL,ep ho lideransa foun ne’e.

Maibé, ikus mai mosu preokupasaun no akuzasaun oioin hasoru Gary, tanba konsidera Prezidente KA foun ne’e mantein nafatin nepotizmu no la obedese ba regra iha RTTL,ep.

Faktu balun ne’ebé iha indikasaun nu’udar pratika nepotizmu mak rekrutamentu ba asesor ne’ebé la liu husi prosesu no la liu husi enkontru Konsellu Administrasaun. Gary rekoñese mós ida ne’e.

“Nia (asesor) la tuir rekrutamentu. Nia apontamentu,” dehan Prezidente KA, Francisco Gary.

Maske mosu ho hanoin atu halo mudansa ba RTTL,ep, maibé realidade ne’ebé iha hatudu katak lideransa Gary seidauk konsege halo mudansa, ezemplu mak sei uza nafatin estrutura iha lideransa Milena Abrantes ne’ebé uza Koordenadór Jeral. Iha regulamente interna RTTL,ep no lei 42 kona-ba transformasaun RTTL,ep la hatete kona-ba Koordenadór Jeral.

Problema seluk tan mak estabelesimentu diresaun foun iha RTTL,ep ne’ebé la tuir regulamentu RTTL artigo 16.º (Direcções Ezecutiva) N.° 19 ne’ebé hatete katak Dirasaun iha RTTL,ep iha haat (4) mak hanesan; Diresaun Programasaun, Diresaun Informasaun, Diresaun Administrasaun no Finansas, no Diresaun Apoiu Tekniku.

Prezidente KA hamosu tan diresaun foun ida ho naran Marketing ne’ebé la prevé iha lei no la deside liu husi enkontru Konsellu Administrasuan.

Ho preokupasaun no akuzasaun hirak ne’e, jornalista Tempo Timor (JTT) koko atu buka resposta no klarifikasaun husi Prezidente Konsellu Administrasaun RTTL,ep, Francisco da Silva Gary (FSG), liu husi intervista eskluzivu iha nia knar fatin, Kaikoli, Sesta (09/05).

JTT: Senhor Prezidente, dezde ita-boot simu pose to’o ohin loron, mudansa saida mak ita-boot halo ona ba RTTL,ep? 

FG: Ami halo knaar iha ne'e, ami haree ba internalmente kona-ba SOP (Standard Operating Procedure) serbisu ninian, kona-ba diresaun sira nian. Ami koopera ho kolega sira hotu atu oinsa mak SOP nian ne'e mós bele ajuda no sira bele intende didi’ak hodi serbisu.

Parte segundu nian mak ita-nia ema sira ne'ebé mak iha, ita hakarak fó oportunidade ba kolega sira ne'ebé mak halo ona serbisu iha RTTL en termus lideransa ninian, ne'ebé ita hakarak fó ida ne'e mak hanesan temporáriu de’it ba fulan neen (6), depois de fulan 6 ita sei iha preparasun ba Diretor Definitivu ba diresaun sira ne'e nian. Ida ne'e kompetensia Konsellu Administrasaun (KA) nian, prezidente (KA) ida agora ne'e nia komptensia mak oinsa asegura funsionamentu RTTL ne'e lao nafatin.

Ho mudansa siira ne'ebé iha ita bele garante katak informasaun ne'ebé ita-nia komunidade sira presiza hanesan serbisu governu nian, estadu no parlamentu nian ne’ebé durante ne'e lao, iha par ita-nia komunidade akompaña di’ak informasaun sira ne'e hotu.

Seluk tan mak ita haree iha estrutura balun ne'ebé mak iha impaktu ne'e mós iha mundansa. Ezemplu oan ida mak iha lojistika nian. Ita haree katak karreta barak mak aat iha ne'e, bainhira ami tama ami rona katak atu halo lelaun tanba ninia durasaun utilizasaun ne'e liu ona tinan lima (5) ba leten hotu, maibé depois ami konsulta ho kolega teknika sira katak karreta ne'e ita sei bele hadi’a, entaun kolega sira ne'ebé mak iha mudansa atu maneja no hadi’ak karreta sira ne'e. Konsege ona hadi’ak karreta rua (2) ka tolu (3) hanesan ne'e.

Seluk tan mak ita agora iha mudansa migrasaun ka husi analog ba dijitalizasaun, entaun ita iha koordenasaun komunikasuan ne'ebé mak ita halo tiha ona ho SEKOMS, depois governu mós asina tiha ona MoU kona-ba dijitalizasaun, entaun husi parte RTTL mós tenke prepara par oinsa mak bele aselera serbisu sira ne'e, bainhira teknika sira husi Xina ne'e bele mai par halo instalasaun ba sira-nia aparellu iha sentru Radiu no TV nian iha Fatuahi no iha mós Kutulau.

Prosesu sira ne'ebé mak ami halo no ne'e prosesu tenderizasaun loke ona ba publiku no sira la’o ona.... Seluk tan mak halo renovasaun ba gudang sira ne'e. Gudang sira ne'e iha Kaikoli, iha Fatuahi mak atu tau jeradór par ahi mate, jeradór sira ne'e bele suporta ba funsionamentu emisaun televizaun nian. 

JTT: Senhor Prezidente kona-ba mudansa ne’e iha mós mudansa ka alterasaun ba diresaun ne’ebé eziste iha RTTL.ep ka lae?

GF: Diresaun sira ne'ebé mak iha ne'e iha diresaun haat (4); Diresaun Informasaun no Atualidade, Diresaun Programasaun, Diresaun Administrasaun no Finansas, no iha tan mak Diresaun Apoiu Tekniku nian. Diresaun sira ne'e mak iha.

Foin daudauk ne’e ita halo enkontru hela, tanba iha mudansa husi analog ba dijitalizasaun, iha demanda balun ne'ebé presiza ita par ita, tempu temporariamente ne'e, oinsa mak ita kria kondisaun par antes atu ba iha Diretór Definitivu sira, ita presiza kria espasu ida par apoiu ba preparasaun sira ne'e nian. Iha tempu ne'ebá ita konsulta kolega sira se ita implementa duni dijitalizasaun entaun sei iha serbisu barak ne'ebé mak ita sei halo, liu-liu iha área marketing ninian, entaun ita bele haree ba posibilidade, ba temporariamente, par apoiu ba serbisu dijitalizasaun no mós buka marketing nian par aumenta rendimentu RTTL nian. Ne'e mak ita hanoin par bele apoiu ida ne'e.

Maibé informasaun ne'ebé mak ami iha, ami perna koalia iha Konsellu Administrasaun maibé iha tempu ne'ebá ita la deskute kle’an liu entaun ikus mai ita iha diferensia ideia entre membru board sira katak diresaun ida ne'e (marketing) di’ak liu prepara ba planu 2020 nian, hodi nune'e ita bele iha orsamentu ne'ebé mak propriu atu responde ba oin. Ida ne'e mak iha Sabadu kotuk ba ami enkontru hamutuk ho membru board sira hotu sira rekomenda katak diresaun ne'e di’ak liu pauza tiha lai, bainhira ita komesa halo ona planu ba orsamentu 2020 mak diresaun ida ne'e inklui iha laran.

JTT: Senhor Prezidente, koalia kona-ba mekanismu foti desizaun iha RTTL, maizumenus oinsa mak desizaun ida atu toma iha RTTL ninian, liu-liu atu halo mudansa, tanba hanesan ohin ita-boot dehan kria ona diresaun ida mais pauza fali tanba iha diferensa ideia ho membru KA sira.

FG: Desizaun aas ne'e iha board (KA), entaun ita iha ideia balun ne'ebé mak ita hakarak atu halo, entaun presiza koordenasaun mais kuandu nia iha votus maoria mak iha ne'ebá dehan la aseita, ita labele ezekuta.

JTT: Saida mak ita-boot halo atu evita repetisaun ba failansu hanesan tanba hatuur tiha diresaun maibé ikus mai pauza fali.

FG: Ha’u hanoin ida ne’e (diferensia ideia iha board) imput ne'ebé mak di’ak, hanesan ohin dehan katak, di’ak liu ita halo, deskute klean liu, iha membru board sira par desizaun saida mak ita hasai ne'e hotu-hotu simu. 

JTT: Ho baze saida mak iha momentu ne’ebá ita-boot hasai desizaun maibé ikus mai membru KA sira kontesta? 

FG: Ohin esplika tiha ona katak ita iha demanda ne'ebé mak obriga ita par presiza prepara kondisaun par bainhira tama iha Diretór Ezekutivu diresaun ne’e ita iha ona informasaun ba sira par diresaun ba oin ne'e ita prezisa duni par alarga serbisu iha parte marketing nian, tanba ne'e empreza públiku entaun kada tinan nia labele depende maka’as ba osan husi estadu maibé nia tenke buka rasik ninia fundu par nia bele kobre serbisu sira ne'ebé kobre iha RTTL ne'e.

JTT: Senhor Prezidente, iha lamentasaun husi membru board balun katak ita-boot foti ona desizaun mak bolu membru board sira mai enkontru de’it.

FG: Ha’u hanoin sira mós iha direitu par atu koalia ida ne'e, no horibainhira mós sira koalia ida ne'e. Nu’udar Prezidente konsidera no tetu sira-nia preokupasaun ne'ebé mak iha, tanba ne'e mak ita anula tiha despaisu ne'ebé mak ita hatun tiha ba ne'e hodi nune'e ita rona mós sira-nia rekomedasaun, hanesan kona-ba diresaun foun ohin ne'ebé temi ne'e.

JTT: Membru KA balun mós hatete katak diresaun ne’ebé hatuur ne’e la preve nia orsamentu iha OJE 2019.

FG: Sim, ita hanoin hanesan ne'e, ita haree ba mudansa ne'ebé mak RTTL.ep iha. Ezemplu mak Koordenadór Jeral, tuir regulamentu la mensiona kona-ba Koordenadór Jeral ka Koordenadór Departementu nian, ida ne'e bazeia ba ideia membru board sira nian.

Ho hanoin ida ne'e RTTL.ep presiza halo mudansa ruma no buka rendimentu, entaun iha hakarak kria hela kondisaun ida ne'e par bainhira iha mudansa estrutura definitivu mosu karik haree planu sira tuir mai karik konsidera no tetu diresaun ida ne'e par aban-bainrua RTTL ne'e bele halo mós rendimentu ba nia aan alende hein osan transferensia husi governu nian ne'e. 

JTT: Maizumenus, tuir kalkulasaun ita-boot nian, rendimentu hira mak RTTL.ep sei hetan?

FG: Ita mós halo hela prediksaun iha 2020 ne’e ita mós bele hetan rihun $300 hanesan ne'e, par bele sai hanesan rendimentu ida ba RTTL atu apoiu ba nesesidade sira ne'ebé mak ita atu hatan.

JTT: Senhor Prezidente, RTTL.ep halo kontratu ida ho Senhora Rita Alves, ida ne'e mós kontribui diferensa ideia iha board, ne'e loos ka lae?

FG: Sim, iha titulu ne'ebé mak iha husi membru board dehan katak ida ne'e tuir tabela ne'ebé mak uluk sei hamutuk ho Funsaun Publiku sira, entaun titulu ne'ebé mak iha ne'e la propria par atu tau iha ne'e. Entaun ida ne'e mós sira rekomenda atu labele tau titulu iha ne'e, tanba iha kriteria sira ne'ebé mak durante ne'e la'o ona. Entaun sira rekomenda par atu uza titulu seluk par ninia orsamentu ne'e husi gabinete Prezidente nian par atu kobre salariu sira ne'e.

JTT: Membru board sira mós kestiona tanba loloos atu foti desizaun ba ida ne’e tenke tuur hamutuk, maibé ita-boot uza de’it ita-boot nia poder hodi foti desizaun.

FG: Ha’u hanoin primeiru ita haree ba board nia enkontru ne'e fulan ida (1) dala ida, iha parte seluk nesesidade ne'ebé mak iha ita presiza alkansa lalais atu buka kolega sira ne'ebé mak iha koñesimentu iha área ne'e par presiza apoiu ba serbisu sira ne'e, tanba ida ne'e mak prezidente hanoin katak ita atu halo esforsu ruma par halo mudansa entaun rekursu ne'ebé mak iha par atu bele apoiu, no importante mak ita informa ba iha Board member katak ema ne'e ita presiza par atu apoiu iha parte ne'e.

JTT: Ema ne’e tuir rekrutamentu ka apontamentu?

FG: Nia la tuir rekrutamentu. Nia apontamentu.

JTT: Senhor Prezidente, ha’u haree iha kontratu ne’e parte tekniku demais, ha’u mós ladun kompriende portuges, mais iha Local de Trabalho iha númeru 7 “de segunda contrante será nas instalacões do primeiro contrante em Dili ou outro local do teritorio português”, ida ne'e la’os iha Timor ne'e iha Portugal? 

FG: Obrigadu ba korresaun, ida ne'e mós depois horibainhira liu tiha ami-nia internalmente ami mós haree katak lia-fuan sira ne'ebé mak presiza halo revizaun, inklui titlu ba ema ne'ebé mak atu halo serbisu ne'e.

Rate this item
(1 Vote)
Last modified on Thursday, 16 May 2019 16:11
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter