Nia fó ezemplu dahuluk maka deklarasaun estadu emerjensia dasia nian maski xefe estadu seidauk dekreta, maibe governu hahu foti desizaun hodi hapara atividade igreja nian.
Ezemplu daruak maka governu desidi hapara tiha atividade igreja nian, maibe la hapara atividade fahe sesta bazika iha suku sira.
Ho konsiderasaun hirak ne'e nia husu ba governu tenke tau medidas prevensun ba pandemia covid-19 iha nia fatin, se hakarak aplika tenke aplika ba ema hotu.
"Iha dekretu estadu emerjensia dasia tuir ha’u nia hare ne'e runggu-rangga. Sesta bazika ita kontinua fahe ho halibur ema liu nain sanulu no okupa loron ida tomak, ne'e ita hakarak atu dehan saida, misa ida kuandu nia halo la liu oras 3 mais ida ne'e hapara tiha. Se hakarak aplika medidas sira ne'e, tenke aplika ba hotu-hotu," Virgina deklara lia hirak ne'e iha plenaria PN, Tersa (5/1).
Kona-ba distribuisaun sesta bazika ne'e, nia parte la kestiona, maibe asaun ka regras ne'ebe governu aplika maka la tuir medida ka dekretu governu nian ne'ebe mak vigora.
Hatan ba kestaun ne'e, Ministru Asuntu Parlamentar no Komunikasaun Sosial Francisco Jerónimo haktuir Kona-bá kestaun medida prevensaun iha EE dasia ne'e governu la inventa buat ida iha dekretu ida ne'e, maibe implementasaun ne'e mak ema hotu tenke kumpre.
"governu la inventa buat ida, governu halo lei no nia implementasaun ita hotu-hotu atu kumpre,” nia dehan.
Ministru ne'e konta tuir, iha dia 30 dezembru bainhira halo fali estensaun EE dasia ba PN hodi aprova iha loraik ne'e kedan konselhu ministru mos halo ezekusaun dekretu lei vigora iha dia 3 de janeiru to'o 2 de fevereiru, hodi bele garante medidas ba ema hotu.
Kona-ba medidas, ministru ne’e esplika, ezekusaun medidas ba EE dasia ne'e nia asaun makas liu fali ida anterior, tanba ne'e se mak la kumpre ida ne'e, sei iha sansaun, no sei lori ba ministeriu publiku atu partisipa atu prosesa turi lei tanba konsidera dez-obediensia ba regras ne'ebe mak vigora. (*)