Lugu hateten, José Ramos Horta hanesan timoroan ne’ebé uluk sira servisu hamutuk iha frente diplomatika durante tinan barak nia laran.
Nia dehan, Dom Carlos Filipe Ximenes Belo, nu’udár líder Igreja Katòlika ida husi TL ne’ebé nia simu Prémiu Nobel ba Paz, maske oras ne’e nia la hamutuk ho Povu TL, tanba iha hela Portugal, maibé nia hatene katak, nia hanoin, nia fuan, hamutuk ho povu TL.
"Timoroan na'in-rua ne'ebé sai ezemplu de korajen no determinasaun, ho mós matenek ne'ebé halo misaun naruk, liu-liu hadomi povu timoroan nia direitu atu moris iha paz, nomós justisa nia laran, dedika tempu naruk no eskluzivu ba ita-nia rain ho ita nia povu ida ne'e", José Luis Guterres hateten lia hirak ne’e bainhira halo abertura ba sermináriu nasionál ida ho tema "tinan 24 Prémio Nobel da Paz ho Komprimísiu Timor-Leste atu hari'i estadu direitu demokrátiku ne'ebé respeita konstituisaun no direitus umanu" iha salaun Igreja Katedrál Dili, Segunda (14/12).
Nia lori povu TL tomak nia naran tatoli ba Dom Carlos Filipe Ximenes Belo ne'ebé iha Portugal, la haluha dedikasaun tomak ne'ebé Bispu Belo fó ba rain TL bainhira salva estudante sira, vizita ema sira ne'ebé dadur nomós sira ne'ebé iha 12 novembru mate iha dioseze no nia simu iha nia uma.
"Lahaluha surat ne'ebé nia haruka ba sekretáriu jerál Nasaun Unida ne'ebé fó impaktu teb-tebes ba luta diplomátika Timor-Leste nian", nia hameno.
Nia haktuir, José Ramos Horta, maske iha 1974 idade sei joven foin tinan 26, maibé dezde tempu ne'ebá ho dedikasaun ho matenek, hanoin tiha ona atu Timor-Leste atu sai membru ba ASEAN.
"Iha frente diplomátika, servisu barak ne'ebé nia halo ami hotu ne'ebé akompaña iha memória ami-nian, no ami mós sente orgullu tanba ita iha ema ida hanesan doutor José Ramos Horta", nia dehan.
Nia la haluha debate ne’ebé nia Ramos Horta halo iha asembleia jeral Nasaun Unida nian ne'ebé dezde PM Australia halo debate ho joven sira husi rai timor, tanba hatudu momos ba diplomata sira iha kuatru komíte Nasaun Unida nian katak TL mós bele.
"Ita mós bele, tanba ema sira husi rai liur konsidera timor mós bele ukun aan tanba nia kuadru sira mesak kualifikadu. Lahaluha ita-boot nia misaun iha tempu ne'ebá, ita-boot rasik ema ne'ebé moderadu rezeita ba brutalizmu no hakarak luta polítika ne'ebé tuir dalan ne'ebé loos, la'os ho brutalízmu", Lugu hateten. (*)