Tuir nia, la’ós lorosa’e mesak mak funu, tanba ema husi Loro-monu balun ba mate iha rai klaran no balun mate iha Lorosa’e.
“Ema balun husi loro-monu ba mate iha rai klaran, balun mate iha lorosa’e, ema husi lorosa’e mós balun mate iha loro-monu, tanba ne’e identifika ema husi ninia suku, aldeia, distritu, no moris fatin, se ita hatene identifika ema, entaun ema ne’e timoroan ne’e mak loos,” Alkatiri ko’alia ne’e iha nia intervensaun ba komemorasaun tinan 45 ba loron nasionál invazaun 7 Dezembru, iha sede Comité Centrál Fretilin (CCF) Komoro, Segunda (7/12).
Marí afirma, konseitu Maubere moris iha momentu ne’ebá, tanba, molok hahú funu ba libertasaun pátria no libertasaun povu, ema husi loro-monu barak mak ema konsidera hanesan maubere.
“Iha 1974 no 1975, Fretilin kaer metin prinsípu ida Maubere ne’e transforma. Tanba iha momentu ne’ebá, ema husi Mambae mak barak liu, ema konsidera hanesan Maubere, tanba maubere ne’e iha tempu kolonializmu katak ema maubere ne’e beik liu, ki’ak liu no foer liu mak ne’e. Entaun, Fretilin kaer metin ida ne’e hodi dezenvolve maubere sai fali konseitu sosiál, antropolójika no kulturál, sai elementu identidade nasionál, la’ós Mambae de’it maibé ema hotu,” nia dehan.
Alkatiri hatutan, atu transforma mentalidade ema nian kona-ba Mambae, ema husi Oekusse to’o Tutuala, konsidera nia aan hanesan ema Maubere, entaun sai instrumentu ida forte tebes iha TL nia luta.
Haree ba transformasaun ne’e maka’as tebes, maka Fretilin foti ida ne’ebé kakuluk aas liu ba uma lisan Timor-Leste mak foho Ramelau no nasaun mak povu Maubere, ne’ebé hatudu ba povu katak, Maubere iha matenek atu kore nia aan.(*)