Ita labele hili ita-nia adversidade institusionál, sosiál no ekonómika sira. Maibé ita bele hili oinsá bele hamriik metin no efisiente nune’e ita dispostu atu serbisu hodi hasoru dezafiu sira-ne’e. Ita muda velosidade no mós ita adapta an ho maneira sein presedente atu satan pandemia ne’e no ninia estensaun ba xoke hirak ne’e.
Governu no Parlamentu Nasionál halo ona sira-nia parte. Ita hatene ona risku sira-ne’e, ita muda ona ita-nia komportamentu no ita foti ona desizaun sira-ne’ebé kontribui ona ba ita-nia Nasaun nia seguransa no reziliénsia, ne’ebé iha tempu hanesan ita sai nu'udar ezemplu iha rejiaun no mundu. Ita iha dívida boot ida ba ita-nia traballadór, sidadaun no lider sira iha liña oin iha ita-nia Nasaun.
Governu sei kontinua atu serbí ninia Povu, implementa tiha ona polítika sira ba estabilizasaun no mós konkorda atu implementa Pakote Rekuperasaun Ekonómika ida hodi hahú hikas ekonomia.
Ita-nia ajenda ba tinan 2021 sei rekupera di’ak liután no foka ba liu kriasaun empregu ba ema hotu-hotu, ho investimentu sira ne’ebé diresionadu no sustentável atu hametin rendimentu médiu família sira-nian, hodi hasa’e reziliénsia no jere kreximentu ekuitativu.
Orsamentu Estadu nian ba tinan 2021 iha kompromisu ho kreximentu ekonómiku, hodi rezolve lakuna sira iha ita-nia protesaun sosiál, hodi investe iha saúde no mós edukasaun, iha maundobra ne’ebé forte liu no iha kriasaun empregu sira. Harii País ida-ne’ebé forte, reziliente no sustentável liu, la’ós serbisu kmaan ida.
Ida-ne’e sei fó serbisu boot ida. Sei ezije kompromisu polítiku atu orienta ita-nia Nasaun ba oin no hetan terenu komún ida atu identifika polítika sira barak-barak ne’ebé bele fó progresu nesesáriu. Ohin loron maka ita-nia momentu atu harii Timor-Leste ida-ne’ebé di’ak liu ba ita hotu.
Ba Timor-Leste ida-ne’ebé Riku, Forte no Seguru! Ba País ida-ne’ebé modernu, moris-di’ak no dezenvolvidu liután! Na’i Maromak haraik bénsaun mai ita hotu!(*) REMATA