Atu halo rekuperasaun no kreximentu sai justu no ekuitativu, Governu sei mobiliza rekursu finanseiru ne’ebé presiza atu mantein sistema protesaun sosiál Timor-Leste nian bainhira ita sai daudaun husi krize, iha tempu hanesan ita hametin no haluan iha ne’ebé maka eziste lakuna, hodi aumenta asesu no aumenta kobertura ba ita-nia populasaun nasionál.
Governu tenta atu investe filafali iha protesaun sosiál kontributiva ho kriasaun Fundu Rezerva Seguransa Sosiál Timor-Leste nian foin daudaun ne’e, atubele fó asesu ne’ebé di’ak liu no kobre barak liután ema lubun ne’ebé maka antes ne’e eskluidu.
Finansiamentu ne’ebé propoin sei taka lakuna kobertura nian no sei alkansa grupu indivíduu foun ne’ebé boot liután – benefisiáriu 45.134 resin husi Bolsa da Mãe, no besik 23.000 resin iha kazu antigu kombatente no sira-nia família.
Benefisiáriu sira-ne’e halo parte mós iha sira ne’ebé vulneravel liu ba xoke ekonómika daudaun ne’e no presiza apoiu ne’ebé boot liu husi Governu. Bainhira proteje indivíduu no família, ita-nia protesaun sosiál sei tulun hamenus golpe iha sira-nia meiu subsisténsia nian, iha tempu hanesan mós dezempeña knaar sentrál iha rekuperasaun ekonómika.
Despeza sosiál globál atu tulun hametin sistema protesaun sosiál ninia valór besik dolar millaun 166,7, ne’ebé korresponde ba 8% husi totál Orsamentu Estadu nian. Ida-ne’e inklui alokasaun apoiu orsamentál ne’ebé presiza, hamutuk dolar millaun 93,6 hodi selu pensaun no tratamentu saúde ba veteranu sira, dolar millaun 42,7 ba transferénsia seguransa sosiál atu proteje traballadór no sira-nia família sira, dolar millaun 15,5 ba prestasaun pensaun ba funsionáriu públiku permanente sira, no dolar millaun 8,9 atu hadi’a labarik vulneravel liu sira-moris liuhusi Programa Bolsa da Mãe no dolar millaun 6 ba pagamentu pensaun ba eis-dirijente sira no membru órgaun soberania sira-nian.
Ho mobilizasaun rekursu hirak ne’e nian, ita proteje ema no família sira nune’e mós fó resposta ba dimensaun ekonómika, saúde no sosiál sira husi krize ida agora ne’e no mós krize sira seluk iha futuru.(*)
Sei Kontinua ba PARTE 6