Deputadu PLP husu ne'e tanba nia hare katak, problema ne’ebé mosu beibeik ne’e la'ós tanba ema ida de’it mak hamriik hodi halo, maibé tanba ida ne'e involve husi ema nain rua, feto ida no mane ida.
"Lor-loron mak problema feto, mais dala barak ita tenke hare konseitu sosiál ne'ebé mak influensia problema hirak ne'e. Uluk kedas ha’u hatete katak, laiha ema ida hamrik mesak halo problema, maibé feto ida ho mane ida hamutuk mak hodi halo problema,"Guntur hateten lia hirak ne’e liu husi ninia intervensaun iha plenária PN, Segunda (23/11).
Nia konsidera problema ne'ebé mosu la'ós tanba mane mak problema nia abut, maibé parte rua ne'e mak halo problema.
Tanba ne'e, nia husu orgaun estadu tenke buka identifika Problema hotu, atu labele fó presaun de’it ba ema ida, depois iha kraik ne'e hamosu problema beibeik, no deputadu sira hakilar de’it iha leten.
"Ho razaun ida ne'e mak ita ne'ebé halo introdusaun ba problema feto nian ou mane nian, ita tenke sensibiliza sasan sira ne'e atu labele hamosu problema beibeik," nia hateten.
Kona-ba atu evita problema, nia dehan, ida ne'e kompeténsia sosiedade, organizasaun politiku hotu, instituisaun estadu hotu-hotu, iha kbiit atu identifika sasan sira ne'e, tenke hamosu lei ruma atu mobiliza sasan sira ne'e.
"se lae ita nafatin haketak fatin rua ne'e tau todan hotu ba ema ida deit no fó presaun sosiál ba ema ida de’it konserteza problema ne'e mosu bebeik," Guntur hateten.(*)