Situasaun ida ne'e, halo rai molik, liu-liu iha área foho lolon no bainhira tempu udan monu rai, sempre fó impaktu ba natureza, hodi hamosu inundasaun ka bee sa'e no rai monu.
Ba aktu ida ne'e, governu liuhosi Sekretaria Estadu Protesaun Sivil (SEPS), prepara ona lei, hodi kriminaliza sidadaun sira ne'ebé hakarak sunu rai no tesi ai arbiru.
"Ema labele sunu rai arbiru, ita kriminaliza kuandu iha distribuisaun kompeténsia lei ba protesaun sivil", hatete Diretór-Jerál Protesaun Sívil, Superintendente Xefe Polísia, Ismael da Costa Babo, iha Sala Leitura, Xanana Reading Room, iha Lecidere, tersa (13/10).
Maske nune'e, nia akresenta, durante ne'e, iha lei lubuk ida mak Estadu estabelese ona, hanesan lei ba seguransa defeza no lei seguransa interna, maibé husi parte lei protesaun sivil nian, Parlamentu Nasionál (PN) seidauk halo aprovasaun, ne'ebé hanesan sumbriña ka parte ida hosi lei seguransa nasionál nia okos.
"Hela lei protesaun sivil seidauk iha no ami mós husu atu lei protesaun sivil aprova lalais", dehan nia.
Diretór-Jerál Protesaun Sívil ne'e hatete, bainhira lei protesaun sivil aprova ona, bele sai hanesan komponente tolu, atu bele kompleta malu, hafoin ho ida ne'e mak, sei distribui kompeténsia ba protesaun sivil bele halo buat ruma, bele halo asaun ruma atu bele garante asaun hirak ne'ebé iha ona.
Nia hatutan, ema sira ne'ebé hela iha área risku husi dezastre, ezemplu hanesan sira ne'ebé hela iha mota-laran, foho-lolon, iha tasi-ibun no husi lei ida ne'e mak bele fó kompeténsia ba protesaun sivil atu bele ezerse nia funsaun, hodi bele fó hanoin ba sidadaun sira, oinsá atu hela dook husi fatin sira ne'ebé deskonfia, iha risku husi dezastre natural.
"Fó avizu ba sidadaun sira katak, área ne'e risku ba sira nia vida, husu ita-boot sira-nia kooperasaun, hodi salva ita-boot sira nia vida", nia fó hanoin.