Print this page

Komemorasaun tinan XXI Konsulta Populár RDTL, Antero Husu Jovens Presíja Deskobre Valór Rezisténsia

By August 30, 2020 1664
Koordenadór Dewan Solidaritas Universitas Nasional Timor-Timur (UNTIM) ba Referendum 1998 too 1999, Antero Benedito da Silva ko'alia ba Jornalista sira iha Kampus UNTL foin lalais ne'e Koordenadór Dewan Solidaritas Universitas Nasional Timor-Timur (UNTIM) ba Referendum 1998 too 1999, Antero Benedito da Silva ko'alia ba Jornalista sira iha Kampus UNTL foin lalais ne'e Foto Suplai

TempoTimor (Díli)- Koordenadór Dewan Solidaritas Universitas Nasional Timor-Timur (UNTIM) ba Referendum 1998 too 1999, Antero Benedito da Silva, husu ba juventude no estudante universitáriu sira atu ida-idak deskobre valór rezisténsia sira ne'ebé uluk gerilleiru sira uza iha luta hodi hetan ukun rasik-aan.

Lia-hirak ne'e hato'o hafoin realiza semináriu ho nia tópiku “20 ano Consulta Populár, Análiza crítica 18 anos governação RDTL II, projeta vizaun do future”, ne'ebé realiza husi estudante Dezenvolvimentu Komunitáriu, iha Kampus UNTL, Kaikoli, Sesta (28/8).

Eis-Koordendór Dewan Solidaritas UNTIM ne'e dehan, joven sira presiza deskobre valór rezisténsia nian, tanba veteranu sira mós ko'alia katak sira presiza tranzmite valór rezisténsia ba jerasaun foun.

“Bainhira sira dekobre valóres rezisténsia, valór ida ne'e internaliza, kleur ba kleur, prosesu ne'e sai sira-nian, no valór ida ne'e bele guia sira-nia vida loro-loron,” dehan nia.

Antero dehan, kuandu joven sira iha ona situasaun ida ne'e, sira bele hatutan ba ema seluk hodi distinge valór ne'ebé iha ona.

Tuir nian, valór ida ne'ebé joven sira presija deskobre no kuda metin iha sira nia maka, liafuan kamarada, tanba ohin loron partidu sira halo ida ne'e sai hanesan produtu partidu polítiku sira nian.

“Mas ida ne'e valór ida ba rezisténisa nian", tenik nia.

Nia hatutan, kuandu ko'alia kamarada ema hotu hanesan. Uza termu hanesan laiha ida liurai ka, atan ka, timor ka malae, ita hotu hanesan", dehan nia.

Tuir Antero, liafaun Kamarada refere ba ema sé de'it no bele uza ba situasaun hotu-hotu, ne'ebé laiha diskriminasaun sosial.

Maske nune'e, tuir-nia, too ohin loron ema hotu la tau liafuan ida ne'e sai hanesan valór nasionál ida, ne'ebé ema hotu-hotu bolu malu kamarada, nia laiha distinge estatutu sosiál, la haree ba ema nia estatutu ekonómia ka, ema hotu hanesan, no tuir nia ida ne'e valór ida.

“Mas ohin loron ne'e ita uza linguajen formalidade ne'e barak liu domina iha iha diskursu sira, até too iha festa oan sira baibain ne'e, balu eselentísimu, sua-exelénsia, naruk la halimar, depois okupa espasu iha povu nia leet, no kria kategória sosiál ne'ebé halo ema sente balu previlejiadu no balu subordinadu”, tenik nia.

Nia dehan, situasaun dikotomia sosiál sira hanesan ne'e presiza kombate, no kamarada valór ida ne'ebé infelizmente la haree katak valór ida ne'ebé pozitivu ba joven sira. (*)

Rate this item
(2 votes)
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com

Related items