Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

PR Lú Olo ho Rezumu Istoria ba Ukun An: “Ita Liberta Ona Pátria, Ita Seidauk Liberta Ita-nia Povu”

Timoroan sira ho Bandeira Nasional Timoroan sira ho Bandeira Nasional Foto File ETAN

Tempotimor (DILI)-Relasiona ho loron Konsulta Popular ba tinan 21 ne’ebé monu iha 30 Agostu tinan ne’e, Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lú Olo hato’o ninia mensajen ba povu Timor-Leste tomak. Iha ninia mensajen ne’e, PR Lú Olo halo rezumu ba prosesu luta ne’ebé lori povu ne’e hakat ba eleisaun hodi deside ninia destinu rasik iha 30 Agostu 1999.

PR Lú Olo hatete, maske referendu iha 1999 ne’ebé organiza husi Nasaun Unidus mak fó dalan ba TL hetan ninia independensia, maibé referendu ne’e nu’udar rezultadu husi Timor-oan ninia luta rasik atu hatuur TL nu’udar nasaun livre no independente.

Tuir Xefe Estadu ne’e, povu TL hahú ninia luta ba libertasaun nasional iha 1974 no kontinua kumu metin mehi ba ukun an to’o mehi ne’e sai realidade.

Maske mehi atu liberta patria konsege realiza ona, maibé Xefe Estadu ne’e konsidera katak mehi atu liberta povu seidauk konsege realiza.

“Ita liberta ona Pátria! Ita seidauk liberta ita-nia povu! Ita hakarak ita-nia oan sira atu moris ho haksolok, saúde di’ak, ba eskola, han loron-loron, sai matenek, tanba sira mak sei lori ita-nia istória luta husi jerasaun ba jerasaun. Sira mak ita-nia futuru no rai ida ne’e nian,” deklara PR Lú Olo liu husi ninia mensajen ne’ebé www.tempotimor.com asesu, Sesta (28/08).

Atu bele realiza mehi ba liberta povu, Xefe Estadu ne’e hatete, labele hasees ema ida husi prosesu dezenvolvimentu nasional, katak hotu-hotu iha direitu hanesan, mane ka feto, katuas, ferik ka klosan ka labarik.

“Ita presiza haburas domin, dame no justisa sosial.”

Iha ninia mensajen, PR Lú Olo afirma mós ninia pozisaun nu’udar Xefe Estadu katak, nia prezidente ba Timor-oan hotu.

“Timor-Leste pertense ba Timor-oan hotu-hotu. No ha’u Prezidente hotu-hotu nian no ba ema hotu,” dehan PR Lú Olo.

 

Tuir mai, mensajen kompletu PR Lú Olo ne’ebé www.tempotimor.com asesu:

Povu doben Timor-Leste,

Iha 30 agostu 1999, ho brane no determinasaun, ita-nia povu hakaat ba fatin votasaun.

Ema ida, votu ida!  Ita liu rihun atus tolu, iha fatin-fatin,  ita hili, liuhusi votu sekretu,  lakoi autonomia ho Indonezia.

Ho rezultadu referendu, mehi ukun rasik-an sai tebes duni bainhira ita Restaura ita-nia Independénsia, iha 20 maiu 2002.

Referendu ne’e mosu nu’udar rezultadu husi ita-nia luta rasik atu hatuur Timor-Leste nu’udar nasaun livre no independente.

Tebes duni katak referendu 1999 ne’ebé, organiza husi Nasoins Unidas, mak fó dalan ba ita tama iha Nasoins Unidas, nu’udar Nasaun ho direitu hanesan ho Nasaun sira seluk.

Ita hahú ita-nia luta Libertasaun Nasional iha 1974 ho apoiu metin  husi belun sira iha eis-kolónia Portugal nian iha Áfrika no husi belun sira iha Australia,  Ázia, Europa, Amerika no Pasífiku. Neineik-neineik  apoiu ne’e sai boot babeibeik iha mundu tanba ita kaer metin ita-nia mehi ukun rasik-an.

Ita manán ita-nia luta, hafoin luta naruk no susar, ho ita-nia kbiit rasik.

Ita organiza-an ba luta ho komponente tolu: Armada, Klandestina, no Diplomátika/Esterna.

Iha tinan rua nulu resin haat, ita hatene organiza-an, ita hatudu ita nia kbiit, ita hatudu ita-nia determinasaun  ho lia fuan murak “mate ka moris ukun rasik-an”.

Ukun rasik-an haburas ita nia neon no orgullu timoroan hotuhotu. Neon ida ne’e  haburas no hametin  Unidade Nasional!  Katak la iha buat ida haketak maun-bin-alin sira nia moris iha rai doben Timor-Leste. 

Hafoin hanoin klean kona-ba revolta sira, husi ita-nia beiala sira,  lideres 74 dada  ita-nia ema hodi hanoin ida de’it, atu hamutuk liberta  territóriu tomak no hamriik nu’udar povu ida, Nasaun ida, ho neon no hakarak rasik.

Hametin  neon no hakarak ida de’it hahú no haburas ho líder polítiku barani  sira iha 1974, hanesan Francisco Xavier do Amaral, Nicolau Lobato, Mari Alkatiri, José Ramos-Horta, Justino Mota, Francisco Borja da Costa, Vicente Sa’he, Mau Lear  no seluk- seluk tan, inklui lider-feto barani ida, Maria do Ceu Pereira/Bi Lear.

Ita labele nega katak ho jerasaun luta lidera husi líder-sira ne’e, mak ita hahú mobiliza no   organiza-an  nu’udar povu ho Pátria ida de’it.

Povu hadeer ba movimentu ukun rasik-an ho ASDT/FRETILIN!

Hanesan ne’e mak ita nia istória luta libertasaun Nasional hahú iha ita-nia rai doben Timor-Leste.

Ho invazaun Indonézia ita-nia sentidu povu no pátria, ita-nia unidade nasional haburas liután.

FALINTIL nakfilak kedas ba liman kroat povu nian, husi 7 dezembru 1975, loron invazaun Indonézia.

Iha bazes-de-apoiu ka zonas libertadas, diresaun luta FRETILIN no FALINTIL hametin liután nasionalismu no patriotismu ba ita-nia Povu.  Moris loron -loron nian la’o ho apoiu ba malu, iha zonas libertadas.

Maibé operasaun serku no anikilamentu, ho bombardeamentu, harahun bazes-de-apoiu hotu-hotu iha 1978.  Nicolau Lobato  mate iha kampu batalla iha 31 dezembru 1978.

Ho patriotismu no nasionalismu maka’as husi bases-de-apoiu mak povu lori funu tun mai vila laran! Nune’e hahú, hametin no habelar Frente klandestina.

Sobrevivente sira buka malu no liu tiha tinan tolu, konsegue tuur hamutuk iha Maubai, Viqueque, hodi re-organiza luta,  biar iha mate laran.   Barak konsege hakaat  ba Maubai no halo Konferénsia Nasional, iha 1981, lidera husi sobrevivente, membru Comité Central FRETILIN rua,  comandante Xanana Gusmão no Ma’hunu.

Husi 1981 ba oin, mosu hanoin ho estrutura foun atu hakoak liután ita-nia ema sira atu luta hamutuk.

Mosu CRRN- Conselho Revolucionário da Resistência Nacional, iha 1981,  CNRM– Conselho Nacional da Resistência Maubere, iha 1987,  no CNRT – Conselho Nacional da Resistência Timorense, iha 1998.

Hafoin ita reorganiza-an iha 1981, rezisténsia iha rai-laran no iha rai-liur buka mos dalan hamutuk atu ita bele manán ukun –an.

Husi 1982, DFSE / Delegasaun FRETILIN Servisu iha rai-li’ur, muda estratéjia no hahú halo servisu maka’as liu iha área direitus umanus ho objetivu nafatin ba ukun rasik-an.

Iha 23 marsu 1983, komandante Xanana Gusmão, nu’udar Prezidente Konsellu Revolusionariu Rezisténsia Nasional - CRRN - halo kontaktu dame ho Koronel Purwanto, iha Lariguto-Ossú, maibé militár Indonéziu barak la kumpre akordu dame.

Durante períodu dame militares indonézius halo estratéjia alisiamentu ba gerrilleiru sira atu rende,  sira buka deteta redes klandestinas no buka konvense opiniaun públika Internasional ho propaganda katak sira halo ‘Pembangunan” iha Timor- Leste no  dehan FALINTIL  rende ona.

Ikus mai, sira viola akordu dame, nune’e, akordu ne’e rompe e komandu FALINTIL ordena levantamentu armadu iha Krarás/Viqueque no iha fatin seluk.

Iha duni tinan 1983, líder rezisténsia Kay Rala Xanana Gusmão konsege duni hato’o Plano de Paz ba Nasoins Unidas no husu referendu atu povu mak hili rasik ninia destinu.

Iha fevereiru 1989, Bispu Dom Ximenes Belo hakerek ba Sekretáriu-Jeral Nasoins Unidas no husu mós referendu ba Timor-Leste.

Iha outubru 1989, Amu Papa João Paulo Segundu joãopjojoJjoJ vizita Timor-Leste. Ita-nia joven sira, ho brane no determinasaun, halo manifestasaun hafoin missa. Media internasional fó-sai ba mundu katak povu Timor-Leste hakarak ukun rasik-an.

Masakre Santa Cruz, iha 12 novembru 1991, haboot liután solidariedade internasional.

Forsa indonézia kaer dirijente tolu importante hanesan Vise-Sekretáriu Komisaun Diretiva FRETILIN, Ma’hodu, iha 23 janeiru 1992.  Iha 20 novembru   1992, forsa indonezia sira kaer mós, líder rezisténsia Kay Rala Xanana Gusmão no kondena tuir lei indonézia nian. Iha 5 abril 1993, sira kaer tan líder rezisténsia, Ma’huno.

Biar nune’e, FALINTIL iha ai-laran la rende ba Indonézia!

Nino Konis Santana, Sekretáriu Komisaun Diretiva FRETILIN hamriik kedas nu’udar Chefe do Conselho Executivo da Luta hodi kumpre palavra de orden “a Luta Continua”. Ikusmai hatutan husi  Vice-Comandante-em-Chefe FALINTIL, Taur Matan Ruak.

Iha tinan 1996, Bispu Dom Carlos Filipe Ximenes Belo no José Ramos- Horta simu prémiu Nobel da Paz nu’udar rekoñesimentu husi komunidade internasional ba sira-nia kontribuisaun ba harii paz, iha ita-nia rai doben.

Estudante timoroan lori ita-nia luta ba Indonézia laran ho apoiu husi belun indonéziu sira.

Krize iha Ázia akontese no movimentu pro-demokrasia mosu iha Indonézia laran hodi hamonu rejime Suharto.

Portugal halo negosiasaun ho Indonézia ho supervizaun Nasoins Unidas iha 5 maiu 1998 no Prezidente Habibie hatán halo referendu hodi hakotu konflitu iha Timor-Leste.

Iha 30 agostu 1999, ita deside lakohi autonomia espesial ho Indonézia tanba ukun rasik-an mak dalan loos liu ba ita  nu’udar povu no nasaun!

Ha’u hatete fila fali. Referendu ne’e akontese nu’udar rezultadu husi ita-nia luta rasik, ho brane no determinasaun.

Ita-nia lideransa luta husu referendu husi kedas 1983. Pedidu sira ne’ebé tama iha FRETILIN ninia Planu Paz 1983, akontese duni iha 1999.

Ita mós hakarak hakotu konflitu ho Indonézia maibé ita lakohi lakon ita-nia direitu atu ukun-an.

Se ita la halo luta libertasaun nasional, se komunidade Internasional la rekoñese luta no la halo presaun, ONU mós la mai halo referendu.

Brani kaer luta  iha rai-laran no iha rai-li’ur, ho apoiu husi ita-nia belun sira, nu’udar Governu, Organizasaun Solidariedade ka husi ema ida-idak, iha mundu tomak, mak ita konsege hala’o ita-nia direitu ba auto-determinasaun no independénsia, iha 30 agostu 1999.

Ita liberta ona Pátria! Ita seidauk liberta ita-nia povu! Ita hakarak ita-nia oan sira atu moris ho haksolok, saúde diak, ba eskola, han loron-loron, sai matenek tanba sira mak sei lori ita-nia istória luta husi jerasaun ba jerasaun. Sira mak ita-nia futuru no rai ida ne’e nian.

Atu ida ne’e akontese, ita labele hasees ema ida husi prosesu dezenvolvimentu nasional.

Ita hotu iha direitu hanesan, mane ka feto, katuas, ferik ka klosan ka labarik. Ita presiza haburas domin, dame no justisa sosial.

Timor-Leste pertense ba Timoroan hotu-hotu. No ha’u Prezidente hotu-hotu nian no ba ema hotu.

Hamutuk ita fó onra ba ita eróis nia Pátria. Ita rekoñese beibeik sira ne’ebé mate iha tempu luta.

Ita fó respeitu ba ita-nia kombatente sira ne’ebé sei moris!

Ita hamutuk hametin ita nia Estadu Direitu Demokrátiku!

Mai ita hamutuk liberta ita nia povu husi kiak no mukit!

Ita hakruk no fó onra ba ita nia érois ba luta libertasaun!

Iha tempu ukun-an ita mós hahi ita nia érois sira ne’ebé luta ba Timor oan hotuhotu nia moris diak!

Hamutuk ita bele lori povu ba moris-di’ak!

Rate this item
(1 Vote)
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« March 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Tempo Timor Networks

Online Counter